Naslov
Zdravstveno stanje usta i zubi u djece s poteškoćama u razvoju
(Oral health condition ih children with disabilities)

Autori
Bakarčić, Danko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
04.09

Godina
2002

Stranica
99

Mentor
Mady, Laura

Ključne riječi
oralno zdravlje; epidemiologija; karijes; ispun; ekstrakcija
(oral health; epidemiolgy; caries; filling; extraction)

Sažetak
Djeca s poteškoćama u razvoju, koja imaju ozbiljnih psihičkih, fizičkih i intelektualnih problema zaslužuju i moraju imati dobro oralno zdravlje. U protivnom će pored svojih osnovnih teškoća imati insuficijentnost ili pak potpunu invalidnost stomatognatog sustava. Stomatološka zaštita djece s poteškoćama u razvoju danas je neadekvatna i nije zadovoljavajuće organizirana, te bi stoga trebalo poraditi na tom segmentu zdravstvene skrbi te populacije. Utvrditi zdravstveno stanje usta i zuba što obuhvaća: stanje oralne higijene, zdravstveno stanje svih zuba s posebnim osvrtom na stanje prvih trajnih kutnjaka, zdravstveno stanje parodontnih struktura i ustanoviti prisutnost ortodontskih anomalija. Usporediti sadašnje zdravstveno stanje usta i zuba djece s poteškoćama u razvoju s istim parametrima kod zdrave djece. Ukazati na možebitnu potrebu za poboljšanjem ili čak promjenom primarne i sekundarne prevencije bolesti usta i zuba u djece s poteškoćama u razvoju. Ispitivanjem je bilo obuhvaćeno dvije osnovne skupine djece: ispitivana skupina s ukupno 80 djece s poteškoćama u razvoju (što obuhvaća djecu s: cerebralnom paralizom, , mentalnom retardacijom, Down sindromom, autizmom i slušno-govornim poremećajima) i kontrolna skupina, koja obuhvaća 80 zdrave djece iste dobi radi mogućnosti usporedbe zdravstvenog stanja usta i zubi. Djeca su u dobi od 3 do 14 godina. Ispitanici su štićenici: Centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka, Centar za autizam Zagreb - podružnica Rijeka, Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, dječji vrtići predškolske organizacije ” Dječji vrtić Rijeka” U dječjim vrtićima predškolske organizacije "Dječji vrtić Rijeka" , te osnovnim školama: "Bakar", "Hreljin", "Brešca" i "Matulji" i ordinaciji DZ Rijeka u Kreš. 42 pregledana su djeca iz kontrolne skupine. Pregled sam vršio uz pomoć stomatološkog ogledala i sonde kojima sam ustanovio postojanje kliničkog karijesa, izvedenih ekstrakcija i postojanje ispuna na zubima. Karijes je registriran na nivou kavitacije. Kliničkim pregledom ocijenio sam stanje gingive tj. prisutnost upale i njenu težinu, a kalibriranom parodontološkom sondom ustanovljeno je postojanje parodontnih džepova i odredio njihove dubine. Prisutnost malokluzija i ortodontskih anomalija registrirao sam kliničkim pregledom. Određivanje stupnja oralne higijene premazivanjem zuba i markiranjem plaka 1% otopinom eozina. Rezultati: Pri podjeli po spolu omjer između dječaka i djevojčica u djece s poteškoćama u razvoju je 2, 4:1 i nađena je statistički značajna razlika od p=0, 0002 između dječaka i djevojčica u skupini djece s poteškoćama u razvoju. To odgovara češćoj pojavnosti svih ovih istraživanih poteškoća u razvoju u muške djece. Vrijednosti OHI-S indeksa kreću se od 3, 8 – 4, 53 za djecu s poteškoćama u razvoju i od 2, 74 – 2, 84 za zdravu djecu, što bi značilo da djeca s poteškoćama u razvoju imaju lošu, a zdrava djeca zadovoljavajuću oralnu higijenu prema OHI-S indeksu. Uočena je statistički znčajna razlika između kontrolne i ispitivane skupine i iznosi za mliječnu denticiju p=0, 033, za mješovitu p<0, 001 i za trajnu p<0, 001 što znači da djeca s poteškoćama u razvoju lošije provode oralnu higijenu od zdrave djece. U intenzitetu karijesa mliječnih zuba tj. odnosu izmedju vrijednosti kp indeksa, srednje vrijednosti kp indeksa u djece s poteškoćama u razvoju iznose za mliječnu denticiju 3, 42, a za mješovitu 5, 24. U zdrave djece srednje vrijednosti indeksa iznose za mliječnu denticiju 1, 43, a za mješovitu 5, 1. U intenzitetu karijesa trajnih zuba tj. KEP indeksa, srednje vrijednosti indeksa u djece s poteškoćama u razvoju iznose za mješovitu denticiju 1, 41, a za trajnu 6, 39. U zdrave djece srednje vrijednosti indeksa iznose za mješovitu denticiju 1, 23, a za trajnu 4, 76. Među ispitivanim skupinama podijeljenih prema denticiji nema statistički značajne razlike niti u jednoj denticiji. Vrijednosti PI indeksa kreću se za djecu s poteškoćama u razvoju od 2, 41- 3, 66, što znači da je parodont ove djece već u uznapredovalom stadiju parodontitisa, ireverzibilnom stadiju. Vrijednosti PI indeksa za zdravu djecu kreću se od 0, 12 za mliječnu, 0, 64 za mješovitu i 0, 89 trajnu denticiju, što znači da je parodont djece s mliječnom denticijom zdrav, a djece s mješovitom i trajnom u stupnju gingivitisa. U svim denticijama vidi se značajna razlika između vrijednosti PI indeksa: mliječna p=0, 0012, mješovita p<0, 001, a trajna p=0, 0016. U skladu s velikim razlikama u kvaliteti održavanja oralne higijene između ispitivanih skupina, visokih vrijednosti OHI-S indeksa povećane su i vrijednosti PI indeksa. Pri analizi odnosa u klasi I između djece s poteškoćama u razvoju i zdrave djece, nisu opažene statistički značajne razlike u učestalosti pojave ortodontskih anomalija. Kod usporedbe učestalosti ortodontskih anomalija u djece s poteškoćama u razvoju i zdrave djece kod djece kod koje se nije mogla odrediti klasa u području III / III . Statistički značajne razlike između skupina nisu opažene. Prema učestalosti pojedinih klasa po Angle-u odnos izmedju skupina djece s poteškoćama u razvoju i zdrave djece pokazuje da u obje ispitivane skupine ima podjednak broj djece s pojedinim klasama. Djeca s poteškoćama u razvoju imaju značajno lošiju oralnu higijenu u odnosu na zdravu djecu. intenzitet karijesa tj. prosječan broj oboljelih mliječnih zuba po ispitaniku podjednak je u djece s poteškoćama u razvoju i zdrave djece u skladu s velikim razlikama u kvaliteti održavanja oralne higijene između ispitivanih skupina, visokih vrijednosti ohi-s indeksa u djece s poteškoćama u razvoju povećane su i vrijednosti pi indeksa. odnos učestalosti ortod anomalije izmedđu skupina podjednakBolja preventiva: edukacija, flor, rtg, pisma- pozivi, suradnja s centrima. Te osobe uglavnom ovise o roditeljima ili starateljima kojima je potrebna edukacija u smislu preventivnog djelovanja i očuvanja oralnog zdravlja njihovih štićenika, prvenstveno o održavanju oralne higijene majnkavih preventivnih programa

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

POVEZANOST RADA