ࡱ> 5@hbjbj222XXn:%ZZZ d ppplll8<4P*2 p"W)Y)Y)Y)Y)Y)Y)$+R-})p})pp *"""LppW)"W)"(""%pp& @l%W) *0P*%,^.!v^.&pppp&x^.p'hJ"?<{})})hl"^hZNANSTVENE KOMPETENCIJE U ITELJA PRIMARNOG OBRAZOVANJA Milan Matijevi U iteljski fakultet Sveu iliate u Zagrebu  HYPERLINK "mailto:Milan.matijevic@ufzg.hr" milan.matijevic@ufzg.hr Sa~etak  Studij za u itelje primarnog obrazovanja u veini europskih zemalja organizira se na sveu iliatima. Sveu iliani studij podrazumijeva i stjecanje odreenih znanstvenih kompetencija. Budui da se u iteljska profesija prirodno povezuje s odgojnim znanostima, u iteljice i u itelji primarnog obrazovanja trebaju upoznati posebnosti metodologije istra~ivanja odgoja i obrazovanja. To je razlog da je i na svim u iteljskim studijima u Hrvatskoj uveden jedan ili viae kolegija koji omoguuju stjecanje znanstvenih kompetencija. To ne zna i da i drugi kolegiji ne trebaju imati istaknutu znanstvenu dimenziju, odnosno da ne trebaju pridonijeti i uvoenju u znanstvenu metodologiju. Ovo se posebno odnosi na metodike nastave u podru ju primarnog obrazovanja, budui se radi o specifi nom interdisciplinarnom znanstvenom podru ju. Uz ovo je takoer va~no istaknuti da na hrvatskim sveu iliatima znanstvenici iz drugih podru ja rijetko ili nikad ne istra~uju podru je pou avanja i u enja u primarnom obrazovanju. Autor zaklju uje da je zadaa svih sveu ilianih nastavnika koji izvode nastavu na studiju za u itelje primarnog obrazovanje (napose onih koji se bave pedagoakim, psiholoakim i metodi kim kolegijima) pridonijeti i uvoenju studenata u usvajanje znanstvenih kompetencija, uz upoznavanje svih posebnosti koje obilje~avaju odreeno metodi ko ili znanstveno podru je (npr. elementarna nastava matematike, .metodika ranog u enja materinskog i stranih jezika, metodika nastave prirode i druatva, kinezioloaka metodika, te metodika glazbene i metodika likovne kulture). Osim stjecanja znanstvenih kompetencija na preddiplomskom i diplomskom studiju u iteljicama i u iteljima primarnog obrazovanja treba omoguiti i znanstveno usavraavanje u podru ju odgojnih znanosti te metodika koje znanstveno prou avaju odgoj i obrazovanje na stupnju primarnog obrazovanja prema ISCED-u. Uvod Mnoge u iteljice i u itelji kreiraju i ostvaruju brojne pedagoake scenarije koji znatno pridonose poboljaanju kvalitete odgoja i obrazovanja u akoli. Meutim, kad se od njih tra~i da to opiau prema standardima koje postavljaju stru ni i znanstveni asopisi oni odustaju ili ponude neupotrebljiv pisani rad. Ostaje nam zaklju iiti da ne vladaju odgovarajuim metodoloakim kompetencijama koje se mogu o ekivati od intelektualaca koji su zavraili neki sveu iliani studij. S tim u vezi nameu se razna pitanja. Evo nekih: U kojoj mjeri svi sudionici sveu ilianih diplomskih i poslijediplomskih studija trebaju ovladati znanstvenim kompetencijama? Na koji na in trebaju stjecati te kompetencije te tko je zadu~en pomagati im u stjecanju tih kompetencija? Tu je i pitanje opsega i kvalitete tih kompetencija. U osnovnim i srednjim akolama odgojne i obrazovne ciljeve ostvaruju stru njaci koji su studirali na umjetni kim, druatvenim i humanisti kim fakultetima, zatim na prido-znanstvenim i tehni kim fakultetima. Na nekim od tih fakulteta postoje posebni kolegiji koji u naslovu imaju klju ne rije i koje upuuju na zaklju ak da im je cilj pridonijeti stjecanju znanstvenih kompetencija (npr. izrazi  metodologija ,  istra~ivanje ,  statistika i sl.). Meutim, niti postojanje takvih kolegija nije garancija da sa sveu ilianih studija dolaze stru njaci koji vladaju znanstvenim metodama i tehnikama intelektualog rada koje su neophodne za pisanje znanstvenih i stru nih radova. To najbolje znaju urednici asopisa koji velike muke imaju da bi ne ije pisane radove prilagodili kriterijima koji se tra~e za objavljivanje stru nih i znanstvenih lanaka. Ovdje emo se ipak baviti samo znanstvenim kometencijama u iteljica i u itelja primarnog obrazovanja. Metodoloake kompetencije Kojim metodoloakim kompetencijama bi trebali ovladati u itelji u primarnom obrazovanju? Evo jedne preliminarne liste koja bi mogla zadovoljiti dogov na prethodno pitanje: poznavati epistemoloaka obilje~ja i osnovne znanstvene metode znanosti koje prou avaju odgoj i obrazovanje (viae kod: Matijevi, 2004; Mu~i, 1986; Pejovi, 1983); moi koristiti rezultate znanstvenih istra~ivanja koje su obavili i objavili drugi znanstvenici; razumjeti jezik znanosti kojoj pripada disciplina ili podru je kojim se u iteljice i u itelji bave; vladati tehnikama intelektualnog rada koje su univerzalne za sve znanosti; (prou avanje literature, pravila citiranja i pisanja bibliografskih i drugih znanstvenih izvora, npr. Internet, arhivi, muzeji i sl., poznavanje strukture pisanog znanstveog izvjeaa) (viae u: Mu~i, Matijevi i Joki, 2003; poznavati osnovna metodoloako-logi ka pravila o definiranju, klasificiranju i zaklju ivanju (obraeno u svim ud~benicima logike); poznavanje znanstvenih metoda prikupljanja podataka (npr. sustavno promatranje, intervjuiranje, anketiranje, skaliranje, analiza sadr~aja, prou avanje slua ja; viae kod: Halmi, 2004 i Mu~i, 1986; ) poznavanje znanstvenih metoda (deskriptivna, kauzalna, komparativna, historijska; Mu~i, 1986 i Mu~i, 2004); poznavanje standarda za kategorizaciju i evaluaciju znanstvenih radova; poznavanje i uva~avanje eti kih pravila i normi znanstvenog rada (Vidjeti: Eti ki kodeks istra~ivanja s djecom, 2003; te Mu~i, Matijevi i Joki, 2003); biti motiviran za cjelo~ivotno praenje najnovijih znanstvenih spoznaja do kojih dolaze znanosti o odgoju, vladati kompetencijama koje su va~ne za sudjelovanje u timskim istra~iva kim projektima; stei zadovoljavajuu znanstvenu kriti nost  kriti ki odnos prema teorijama odgoja i obrazovanja te prema rezultatima vlastitih znanstvenih i stru nih radova. Metodoloako obrazovanje buduih u iteljica i u itelja treba na prediplomskoj i diplomskoj razini postaviti na razinu prepoznavanja i razumijevanja te primjene na istra~ivanjima koja se provode na malim uzorcima ili prou avanju slu aja (engl. Case study; vidi: Halmi, 2004). Naime veliki dio stru ne literature za osposobljavanje i usavraavanje buduih u iteljica i u itelja sadr~i podatke ( injenice, statisti ke pokazatelje, nazive istra~iva kih instrumenata) koji spadau u znanost o znanosti, odnosno u metodlogiju znanstvenih istra~ivanja. Ako pretodno nabrojane kompetencije ne stje u na prediplomskoj i diplomskoj razini oni (studenti u iteljsih studija) nee moi niti razumjeti niti usvojiti ponuene znanstvene spoznaje koje donose znanstveni i stru ni asopisi.. Efikasnost ovog osposobljavanja je upitna budui da na ovim studijima rade mnogi stru njaci koji ni sami na diplomskom studiju nisu ovladali kompetencijama o kojima je ovdje rije . To se posebno odnosi na stru njake koji u ostvarivanju studijskih programa dolaze iz umjetni kih i nekih humanisti kih podru ja. U iteljciama i u iteljima treba omoguiti napredovanje na hijerarhiji stjecanja akademskih zvanja. To zna i da treba pripremiti odgovarajue poslijediplomske specijalizacije te stjecanje najviaih akademskih znanstvenih zvanja (vidjeti ponudu takvih programa na listi web adresa uz popis literature!). Takve stru njake treba stimulirati (nov ano, materijalno, stru ni zvanjima i sl.) da ostanu raditi u odgojnim i obrazovnim ustanovama na predakolskoj i akolskoj razini jer e na tim radnim polo~ajima moi viae pridonijeti unapreivanju i istra~ivanju odgoja i obrazovanja. Kvalitativna i kvantitativna metodologija Kad su u pitanju istra~ivanja u podru ju odgoja i obrazovanja meu stru njacima se vode joa uvijek rasprave o tome jesu li va~nije kvalitativne ili kvantitativne metode istra~ivanja, odnsono koja su istra~ivanja znanstveno vrijednija: kvalitativna ili kvantitativna istra~ivanja. Kratak odgovor bi mogao glasiti: jednako su vrijedna i kvalitativna i kvantittativna istra~ivanja, odnosno u iteljice i u itelji trebaju upoznati obje vrste istra~ivanjan@ B D F r t J`024>2L"X$$$ %"%%% &"&&&&&z'|'~'''P((())*F*P***}y}uh=4h&h+hhfh .hYah:+phxhhxhCm5hxh:+p5h:Qh- hP"hxhj5hjhCmhOoh3h6d0J h6d0Jjh6dUjh6dUh6dh4ANh6d5CJaJ.npv x f.24>@"%%%"&$&z' $`a$gd:Q$a$gdj`gdD $`a$gd6d$a$gd6dgd6d$a$gd6dbfz'|'()R*,-@/0012j344:"=AAAAU$a$gd F $`a$gdD$a$gd $`a$gd $`a$gd. $h`ha$gd%s & Fgd:+p*++++, ,Z,,,,d---.P..x?? @A A"A&AAAAAABB0B2BCfChCjCCCCCCCCCCC D&DFDPEvExEzERRRS SShQHB*phUh<B*phh FhB*phh Fh FB*phh FhX+B*phhZhdB*phhDhd5B*phhZhB*phhhdhQU#hCmh%sh.h\5. Istaknimo ipak neopravdano zanemarivanje kvalitavinih istra~ivanja koja su utemeljena na akcijskih istra~ivanjima (vidi: Bognar, B., 2005) u kojima se podaci prikupljaju prou avanjem slu aja (case study) ili sustavnim promatranjem i intervjuiranjem. U tom je podru ju velika aansa za u iteljice i u itelje, pa ovladavanju metodoloakim kompetencijama za takva istra~ivanja treba na u iteljkim studijima te u programima cjelo~ivotnog usavraavanja posvetiti veu pozornost. Planirati, istra~ivati, opisati i objaviti U iteljice i u itelji trebaju vladati i kompetencijama planiranja i provoenja jednostavnijih mikroistra~ivanja u odgojnoj grupi odnosno odgojno-obrazovnoj ustanovi. Velika je ateta (za znanost) ako godinama u akoli boravi dijete koje odstupa od uobi ajenih standarda u darovitosti ili razvojnim teakoama, a da se ne organizira sustavno praenje i istra~ivanje. Takoer u akolama se ostvaruju izuzetno zanilmljivi i kreativni nastavni projekti, kako u akolskoj zgradi tako i u prirodnoj okolini u kojoj akola djeluje. `teta je da takvi projekti ne budu sustavno praeni (znanstvenom metodologijom). To ne mogu raditi samo stru ni suradnici jer oni nisu svakodnevno u kontaktu s takvom djecom. Osim prou avanja i praenja pojedinog djeteta u iteljice mogu i trebaju sustavno prou avati i pratiti funkcioniranje grupe (odgojne grupe ili odjeljenja). To pru avanje i praenje mo~e se osmisliti kao projekt akole ili kao istra~iva ki projekt grupe u iteljica i u itelja. Kako bi rezultati praenja odnosno sustavnog promatranja i prikupljanja podataka bili znanstveno upotrebljivi u iteljice i u itelji trebju ovladati i tehnikama intelektualnog rada koje e im omoguiti da prikupljene podatke srede u skladu s uobi ajenim na inima i pravilima te da prirede tekstualnu prezentaciju za stru ne i znanstvene skupove ili asopise. Proala su vremena kada su odgojne i obrazovne zadatke mogli ostvarivati u itelji i u iteljice  zanatlije koji su reproducirali modele rada koje su upoznali tijekom akolovanja. Danas su potrebni u itelji i u iteljice koji mogu kreirati nove i originalne pedagoake situacije, uva~avajui znanstveneim spoznajama i kompetencijama kojima su ovladali na studiju, a koje e optimalno zadovoljavati razvojne potrebe djece koja odrastaju u novom medijsko-tehnoloakom okru~enju. Put od u itelja i u iteljica  zanatlija do u itelja znanstvenika nije jednostavan. Na tom razvojnom putu im trebaju pomagati svi sveu iliani nastavnici, a ne samo oni koji su zadu~eni za metodoloako opismenjavanje. Zaklju ak: Na svim sveu ilianim studijima koji pripremaju budue u itelje za sve stupnjeve akolovanja trebaju postojati kolegiji koji temeljito pripremaju i za sudjelovanje u znastvenim istra~ivanjima. U iteljice i u itelji trebaju ovladati metodoloakim kompetencijama koje im omoguuju planiranje i ostvarivanje istra~ivaja na malim uzorcima ili u razrednom odjeljenju. Obveza razvijanja kod studenata u iteljskih studija znanstvenih kompetencija ne mo~e biti samo na voditeljima metodoloakih kolegija nego na svim nastavnicima koji ostvaruju programe sveu ilianih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija. Literatura: Bognar, B. (2006), Akcijska istra~ivanja u akoli. Odgojne znanosti, Vol. 8, br. 1, str. 209-227. Eti ki kodeks istra~ivanja s djecom (2003), Zagreb: Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i. Halmi, A. (2004), Strategije kvalitativnih istra~ivanja u primijenjenim druatvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. 530 str. Matijevi, M. (2004), "Metodoloaka pitanja didaktike", U: Bognar, L. i Matijevi, M. Didaktika. Zagreb: `kolska knjiga, str. 47-65. Mejovaek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istra~ivanja u druatvenim i humanisti kim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. 272 str. Mu~i, V. (1986), Metodologija pedagoakog istra~ivanja (6. izdanje). Sarajevo: Svjetlost. 663 str. Mu~i, V. (2004), Uvod u metodologiju pedagoakog istra~ivanja. Zagreb: Educa, 167 str. Mu~i, V., Matijevi, M. i Joki, M. (2003), Istra~ivati i objaviti: elementi metodoloake pismenosti. Zagreb: Hrvatski pedagoako-knji~evni zbor, 34 str. Pejovi, D. (1983), Hermeneutika, znanost i prakti na filozofija. Sarajevo: Veselin Masleaa, 219 str. Internet izvori. U iteljski fakultet u Zagrebu (19. 02. 2007)  HYPERLINK "http://www.ufzg.hr" www.ufzg.hr / poslijediplomski studij Faculty of Education  University of Turku  Finland (19.02.2007)  HYPERLINK "http://www.edu.utu.fi/en/" http://www.edu.utu.fi/en/ U iteljski fakultet  Univerzitet u Beogradu (19. 02. 2007.)  HYPERLINK "http://www.uf.bg.ac.yu/ss/posledip/unprk/default.htm" http://www.uf.bg.ac.yu/ss/posledip/unprk/default.htm Pedagoaka fakulteta  Univerza v Ljubljani  HYPERLINK "http://www.pef.uni-lj.si/stud_prog.html" http://www.pef.uni-lj.si/stud_prog.html SCIENCE-RELATED COMPETENCES OF PRIMARY EDUCATION TEACHERS Milan Matijevi Faculty of Teacher Education University of Zagreb  HYPERLINK "mailto:Milan.matijevic@ufzg.hr" milan.matijevic@ufzg.hr Summary  In most European countries, courses of study designed for primary education teachers are organised at universities. University courses also imply the acquisition of certain science-related competences. Since the teaching profession is naturally linked with education sciences, primary education teachers must become acquainted with the specific features of educational research methodology. For this reason, one or more courses of study for the acquisition of science-related competences were introduced at all teacher education studies in Croatia. This does not mean that other study courses need not have a prominent scientific dimension, or that they need not provide an introduction to science methodology. This is especially true of teaching methodology in the area of primary education, since this represents a specific field of interdisciplinary science. In addition, it is also important to emphasise that at Croatian universities researchers dealing with other areas rarely or never research the field of education and learning at primary level. The author s conclusion is that an additional task for all university instructors who teach courses for primary education teachers (especially those who deal with areas such as pedagogy, psychology and teaching methodology) is to introduce students to science-related competences, while at the same time gaining knowledge about all the specific features of a certain area of methodology or science (for example, teaching elementary mathematics, the methodology of early learning of the mother tongue and foreign languages, the teaching methodology of nature and society, the teaching methodology of kinesiology, and the methodology of teaching music or art). In addition to acquiring science-related competences at undergraduate and graduate studies, primary education teachers should be able to gain science-related training in educational sciences and in the methodologies of teacher education conducted in a scientific manner at the primary education level according to ISCED.  Meu stru njacima se vode rasprave u kojoj mjeri svaki istra~iva  treba vladati i informati ko-statisti kim kompetencijama koje podrazumijevaju sposobnost izra unavanja svih statisti kih pokazatelja pomou zahtjevnih statisti kih programa kakvi su STATISTICA ili SPSS. Prevladava mialjenje da svaki istra~iva  treba poznatavi mogunosti tih programa te kompetencijama uporabe i interpretacije statisti kih pokazatelja koje takvi statisti ki paketi mogu pru~iti istra~iva u.     PAGE  PAGE 4 SUUUUU V VVZV^VXZz[|[\\\\"],]^^^^x_z_____aab@cjclc,d>dDdXdZd\dndpddeeeeeg4gDgHg`gdgjgg.h0h2hhh̼̼hZYh:hbAh:Qhh:Q5hZRh\}h+nh^/h\h<hDh-5hDh<5hDhor5h'h FhB*phh]B*ph?UU V V|[]n`eeeeejjjjkknlplxmzm$a$gdyv $`a$gdD$a$gd\ $`a$gd\ $`a$gd^/$a$gd<`gdDh$ijjj`kkknlpl mLmdmvmzmmmnntnnn,olooooobpdpJrrrss@sssssssstttuuѽѹ~ h`h6dh( h6d0Jjh6dUjh6dUh6dhK0h6d5hRh,)hjh h hbAh|huDh Vh'hyvhyvhyvB*phhT6h7h\}h\}h\}5h:Qh:/zmnnoodpfpqqJrLrss@ss0t2tt@uBuuvvww $`a$gd6d$a$gd6d$  dha$gd6dgdjuu uuuuu@vDvFvHvvvww(wvwzw|w~wwwwwwwJxxxxx,y.y0y߻߷xfx#jh$ohHlUmH sH jh$ohHlUmH sH hHlmH sH h$ohHlmH sH hHl5CJaJmH sH h$ohHl5CJaJmH sH hHljh6dU hK0h6djuh6dU hYh6dh6dh( h6d0Jjh6dUjh6dU"wwwJxLxlxxxxbydy܆`b "&(,.24 $`a$gdHl$a$gdHlgdHl$a$gdHl$a$gd6d0y^y`ydyryzy|yyy`zbzvzzzzzzB|j||||f}}^`bd"$(*.046BDFJLXZ\^`dfhٸhHl0JmHnHu h0& 0Jjh0& 0JUjh).Uh).h0& jh0& 0JUhHlhHlmH sH hHlmH sH h$hHl5\mH sH h$ohHlmH sH jh$ohHlUmH sH h$ohHl0JmH sH 34FHJ`bdfh$a$gd6dh]hgdN &`#$gdr01h@P . A!"#$% DyK Milan.matijevic@ufzg.hryK >mailto:Milan.matijevic@ufzg.hrDyK  www.ufzg.hryK (http://www.ufzg.hr/DyK http://www.edu.utu.fi/en/yK 4http://www.edu.utu.fi/en/IDyK 5http://www.uf.bg.ac.yu/ss/posledip/unprk/default.htmyK jhttp://www.uf.bg.ac.yu/ss/posledip/unprk/default.htmDyK (http://www.pef.uni-lj.si/stud_prog.htmlyK Phttp://www.pef.uni-lj.si/stud_prog.htmlDyK Milan.matijevic@ufzg.hryK >mailto:Milan.matijevic@ufzg.hr@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa4U@4 ' Hiperveza >*ph>@> J); Tekst fusnoteCJaJ>&@> J);Referenca fusnoteH*8 @"8 NPodno~je  p#2)@12 N Broj straniceTq<q<78H\rs D d)WV\VW[ {#$%(((((++#+$+++++y,z,,,----H.I...J/K/]////0]0^0011D11111112%2&2n2o26+9m:n:J<K<M<N<P<Q<S<T<V<W<`<a<b<m<n<o<r<00000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0p 0p 0p0p0p0p000p0p000000 0p0p0p0p0p0p000000(00000(00 00 0(0p0p0p0p0p000p0p0p0p0p0p00p00pM900M900M900My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00My00M900@0p0|{@0M9000@0M900@0M900@0M900My00HMy00My00@0@0My00M900V+#+$++++o26+9m:r<M900 VM900M900M900M900M900 LM900M900M900M9000 M90 !|M90  M90  00w $$$'*7Shu0yh#'(GIKMz'Uzmw4h$&HJLNf%s///0A0[0001D1{11&2T2l2q<XXXXXX  '!!8@0(  B S  ?!9x!9L !9!9|!9܁!9qw!9{1122244r<112$2$244r<Z*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceNamehttp://www.5iantlavalamp.com/Z*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceTypehttp://www.5iantlavalamp.com/_*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-regionhttp://www.5iantlavalamp.com/V*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/h*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttags 68rBCNOPQ   & '     pqPQ(*>?bd()ru-/<>UW()wy uv[\TWnoSUfiOPY[rt12 ""z#{#S$T$%%''Y'[']'^'''''''((((((()))a)b)++#+$+++++++o,p,x,z,,,,,,,,,,,,,,,- - - -------H.I...//J/T/Z/]///////0B0[0^00011D1|111H:n:p:I<J<K<K<M<M<N<N<P<Q<S<T<V<W<_<b<l<o<r<68GH[\q C D cd()VW UV[\UWZ[ z#{#$$%%((((++"+$+++++x,z,,,----G.I...I/K/\/]/////0B0\0^00011C1|11n:p:I<K<K<M<M<N<N<P<Q<S<T<V<W<o<r<1D12&2n:K<K<M<M<N<N<P<Q<S<T<V<W<o<r<n:K<K<M<M<N<N<P<Q<S<T<V<W<o<r<Milan Matijevil%Po8^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHl%Pp/Z Y1D  e t$5WWAitM [lD DuD;E FXIvMZR V#9\x]YadOef`MijHl6Um+nynOo:+p%sBsvyv wAx\}SQH:rEv Cm^/A|7ZY]sv& .x\:QzbA+ uzz9jxX+or0 - Z&N<,)'6dR@m:m:Vm:m: q<@@@@"@&@,@.@:@B@D@RUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1;;1j1j!4dQ:Q: 2QHP ?1CmMetodoloake kompetencije KORISNIK1Milan Matijevi Oh+'0 , H T `lt|Metodoloke kompetencije.eto KORISNIK1e ORIORI Normal.dot Milan Matijevi2laMicrosoft Word 10.0@F#@RԔ@RԔ1՜.+,D՜.+,D hp|  ojQ:A Metodoloke kompetencije Naslov 8@ _PID_HLINKSA$A8mailto:Milan.matijevic@ufzg.hr;C (http://www.pef.uni-lj.si/stud_prog.html 5http://www.uf.bg.ac.yu/ss/posledip/unprk/default.htmLhttp://www.edu.utu.fi/en/9xhttp://www.ufzg.hr/A8mailto:Milan.matijevic@ufzg.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOQRSTUVWYZ[\]^_`abcdefghijklmnoqrstuvwyz{|}~Root Entry FGData P1TableXn.WordDocument2SummaryInformation(pDocumentSummaryInformation8xCompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q