Pregled bibliografske jedinice broj: 296690
Strateške odrednice razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2015.
Strateške odrednice razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2015., 2007. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 296690 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Strateške odrednice razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2015.
(Development strategy for the Croatian textile and clothing industry for the 2006-2015 period)
Autori
Anić, Ivan-Damir ; Buturac, Goran ; Gambiroža-Jukić, Mirjana ; Lovrinčević, Željko ; Mikulić, Davor ; Nušinović, Mustafa ; Rajh, Edo ; Teodorović, Ivan
Izvornik
Strateške odrednice razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2015.
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
2007
Ključne riječi
industrija tekstila i odjeće; Hrvatska; projekcije rasta; tržišno repozicioniranje; restrukturiranje; organizacijske promjene; industrijska politika; strategija
(textile and clothing industry; Croatia; growth projections; market repositioning; restrukturing; organizational changes; industrial policy; strategy)
Sažetak
Ova znanstvena studija bavi se temeljnim problemima i promišljanjima o razvojnim mogućnostima. Znanstveni doprinos studije jest definiranje sastavnica industrijske politike u području industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj. Provedena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) u razvoju industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj. U nastavku na to, izvršene su projekcije rasta i očekivane strukturne prilagodbe u industriji tekstila i odjeće. U studiji se detaljno razmatraju sastavnice razvojne strategije industrije tekstila i odjeće i identificiraju politike i mjere strukturnih prilagodbi industrije. Projekcije su izvršene primjenom ekonometrijskih metoda. Rezultati istraživanja pokazuju da hrvatska industrija tekstila i odjeće ima perspektivu, ali uz provedeno temeljito restrukturiranje, modernizaciju i tržišno repozicioniranje. Da bi se ostvarili razvojni ciljevi, važna je uloga države u smislu horizontalnih i regionalnih potpora, usmjerenih na istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša i uštedu energije, sanaciju i restrukturiranje, razvitak sektora malih i srednjih poduzeća, stručno usavršavanje i zapošljavanje, i aktivne mjere na tržištu rada. Da bi se zadovoljila identificirana tržišna potražnja definirane su sastavnice tržišnog repozicioniranja. One uključuju skup mjera za rast prihoda od prodaje i rast produktivnosti. Vizija hrvatske tekstilne i odjevne industrije temelji se na stalnom tehnološkom napretku, kadrovskom i organizacijskom restrukturiranju, specijalizaciji i tržišno konkurentnoj proizvodnji proizvoda s višim udjelima dodane vrijednosti. Ukazuje se na potrebu institucionalizacije procesa restrukturiranja, i kao strateško opredjeljenje za ostvarivanje razvojne strategije predlaže se institucijska podrška u vidu posebne organizacijske forme nazvane Hrvatska Agencija za Razvoj Tekstilne Industrije – HARTI. U provedbi razvojne strategije, u procesu integracije u EU, zadatak je Središnje države stvoriti uvjete za ubrzano strukturno prilagođavanje i rast konkurentnosti hrvatske industrije tekstila i odjeće. Zadatak poduzetnika je aktivna uloga u procesu restrukturiranja i tržišnog repozicioniranja. Racionalna su očekivanja da je uz sve zajedničke identificirane sastavnice razvojne strategije moguće postići ostvarenje predloženog scenarija rasta tekstilne i odjevne industrije. Rezultati istraživanja su primijenjene naravi i služe kao osnovica za izradu razvojnog programa industrije tekstila i odjeće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
002-0022469-2466 - Restrukturiranje i konkurentnost hrvatskih poduzeća u pridruživanju EU (Anić, Ivan-Damir, MZOS ) ( CroRIS)
002-0022469-2470 - Makroekonomska konvergencija Republike Hrvatske Europskoj uniji (Lovrinčević, Željko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski institut, Zagreb
Profili:
Mustafa Nušinović
(autor)
Davor Mikulić
(autor)
Ivan Teodorović
(autor)
Ivan-Damir Anić
(autor)
Goran Buturac
(autor)
Željko Lovrinčević
(autor)
Mirjana Gambiroža-Jukić
(autor)
Edo Rajh
(autor)