Pregled bibliografske jedinice broj: 2956
Hidrogeokemijske značajke Vranskog jezera na otoku Cresu
Hidrogeokemijske značajke Vranskog jezera na otoku Cresu, 1997., doktorska disertacija, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 2956 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hidrogeokemijske značajke Vranskog jezera na otoku Cresu
(Hydrogeochemical characteristics of the Vrana Lake on Cres Island)
Autori
Kapelj, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
14.07
Godina
1997
Stranica
101
Mentor
Palinkaš, Ladislav ; Biondić, Božidar
Neposredni voditelj
.
Ključne riječi
hidrogeologija; hidrogeokemija; krš; jezero; geokemijsko modeliranje
(hydrogeology; hydrogeochemistry; karst; lake; geochemical modelling)
Sažetak
Za Vransko jezero na otoku Cresu načinjena su kompleksna hidrogeološka istraživanja, koja su uključivala makrostrukturne analize, geofizička istraživanja, istražna bušenja, ronilačka ispitivanja pridnenih slojeva i morfologije dna jezera, trasiranje podzemnih tokova, ispitivanje sastava recentnog sedimenta, hidrološka i biološka istraživanja. Ustanovljeno je da područje Vranskog jezera na otoku Cresu u genetskom smislu predstavlja potopljeno krško polje. Dizanje razine mora u Mediteranu, pa tako i u Kvarnerskom zaljevu nakon zadnje oledbe usporilo je duboke sifonalne tokove slatke vode, stvorivši ravnotežno stanje jezerskog slatkovodnog sustava kako s morem tako i s krškim podzemljem. U ovom radu težište je dano samo na jedan dio tih istraživanja koji se odnosi na ispitivanje porijekla jezerske vode, hidrogeokemijskog facijesa jezera i njegovog odnosa s morem, užim slivom i širim regionalnim prostorom. Kao prirodni traseri korišteni su podaci izotopnog i kemijskog sastava jezerske vode. Geokemijskim modelima ispitane su postavke o porijeklu jezerske vode. Rezultati izotopnog sastava jezerske vode i geokemijskog modeliranja upućuju na pretežiti doprinos padalina obnavljanju jezerske vode, a manji doprinos može se očekivati iz krškog podzemlja. Otvorenost sustava prema drugim sredinama, moru ili dubokom okršenom podzemlju nije upitna jer bi u suprotnom, uz ustanovljenu evaporaciju, jezero odavno zaslanilo. Jezero se prema tome nalazi u hidrauličkoj ravnoteži s morem i dubokim krškim podzemljem, a njihov je utjecaj zbog toga teško razlikovati i stoga ocijeniti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
