Naslov
Geoinformacijske tehnologije u integralnom gospodarenju okolišem

Autori
Hengl, Tomislav ; Jurišić, Mladen ; Bukvić, Željko ; Brkić, Dušan

Izvornik
Mehanizacija šumarstva (0352-5406) 23 (1998), 2; 49-55

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Sažetak
Prirodni su resursi bitni za čovjekov opstanak i proizvodnju hrane ugroženi. Čovjek je spoznao utjecaj pretjeranog industrijskog širenja i povratni učinak poremećaja u biosferi. Da bi se izbjegla daljnja degradacija okoliša, postignut je međunarodni koncenzus o održivom razvitku. Izradba ekoloških studija za struke koje se bave okolišem postaje nužnost. U radu se naglašava važnost stvaranja aktivnoga informacijskog sustava o prirodnim bogatstvima, širestrukovan pristup donošenju odluka o gospodarenju okolišem i vaćnost stvaranja krovne organizacije za provođenje potrajnoga gospodarenja. Važnost primjene geoinformacijske tehnologije dokazuje se pouzdanošću alata za analizu složenih ekoloških pojava i mogućnošću modeliranja – povezivanja ekoloških čimbenika s gospodarskim. prikazani su sonovni dijelovi integralnoga (ekološko-ekonomskog) matematičkog modela dobit-biljka-tlo-klima i osnovni princip izračuna prekalapanjem različitih slojeva podataka unutar rasterskog GIS-a. Posebna se pozornost obratila na objašnjenje pojmova iz područja geoinformacijskih tehnologija, te ekoloških i ekonomskih pojmova koji se spominju u potrajnom gospodarenju okolišem. Spomenuta su i dva osnovna problema primjene geoinformacijskih tehnologija u gospodarenju okolišem u Hrvatskoj – početna ulaganja i nedostatak stručnog kadra. Prirodni su resursi bitni za čovjekov opstanak i proizvodnju hrane ugroženi. Čovjek je spoznao utjecaj pretjeranog industrijskog širenja i povratni učinak poremećaja u biosferi. Da bi se izbjegla daljnja degradacija okoliša, postignut je međunarodni koncenzus o održivom razvitku. Izradba ekoloških studija za struke koje se bave okolišem postaje nužnost. U radu se naglašava važnost stvaranja aktivnoga informacijskog sustava o prirodnim bogatstvima, širestrukovan pristup donošenju odluka o gospodarenju okolišem i vaćnost stvaranja krovne organizacije za provođenje potrajnoga gospodarenja. Važnost primjene geoinformacijske tehnologije dokazuje se pouzdanošću alata za analizu složenih ekoloških pojava i mogućnošću modeliranja – povezivanja ekoloških čimbenika s gospodarskim. prikazani su sonovni dijelovi integralnoga (ekološko-ekonomskog) matematičkog modela dobit-biljka-tlo-klima i osnovni princip izračuna prekalapanjem različitih slojeva podataka unutar rasterskog GIS-a. Posebna se pozornost obratila na objašnjenje pojmova iz područja geoinformacijskih tehnologija, te ekoloških i ekonomskih pojmova koji se spominju u potrajnom gospodarenju okolišem. Spomenuta su i dva osnovna problema primjene geoinformacijskih tehnologija u gospodarenju okolišem u Hrvatskoj – početna ulaganja i nedostatak stručnog kadra. Prirodni su resursi bitni za čovjekov opstanak i proizvodnju hrane ugroženi. Čovjek je spoznao utjecaj pretjeranog industrijskog širenja i povratni učinak poremećaja u biosferi. Da bi se izbjegla daljnja degradacija okoliša, postignut je međunarodni koncenzus o održivom razvitku. Izradba ekoloških studija za struke koje se bave okolišem postaje nužnost. U radu se naglašava važnost stvaranja aktivnoga informacijskog sustava o prirodnim bogatstvima, širestrukovan pristup donošenju odluka o gospodarenju okolišem i vaćnost stvaranja krovne organizacije za provođenje potrajnoga gospodarenja. Važnost primjene geoinformacijske tehnologije dokazuje se pouzdanošću alata za analizu složenih ekoloških pojava i mogućnošću modeliranja – povezivanja ekoloških čimbenika s gospodarskim. prikazani su sonovni dijelovi integralnoga (ekološko-ekonomskog) matematičkog modela dobit-biljka-tlo-klima i osnovni princip izračuna prekalapanjem različitih slojeva podataka unutar rasterskog GIS-a. Posebna se pozornost obratila na objašnjenje pojmova iz područja geoinformacijskih tehnologija, te ekoloških i ekonomskih pojmova koji se spominju u potrajnom gospodarenju okolišem. Spomenuta su i dva osnovna problema primjene geoinformacijskih tehnologija u gospodarenju okolišem u Hrvatskoj – početna ulaganja i nedostatak stručnog kadra.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Za ptpuni opis nedostaju podaci n engleskom jeziku i ključne riječi. (admin.)

POVEZANOST RADA