Naslov
Holokaust
(Holocaust)

Autori
Orihovac, Tiana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
30.03

Godina
2007

Stranica
74

Mentor
Dukovski, Darko

Ključne riječi
Holokaust; nacizam; antisemitizam
(Holocaust; nazism; antisemitism)

Sažetak
Holokaust, riječ koja u sebi sadrži više od 6 milijuna žrtava, nakon Drugog svjetskog rata poprimio je sasvim novo značenje. Tek bi opis svakog pojedinačnog slučaja, dakle više od 6 milijuna slučajeva ljudi dao najprecizniju sliku jednog razdoblja koje čovječanstvo ne smije zaboraviti. Čitajući literaturu i istražujući te teme susrela sam se s različitim statistikama o broju stradalih. Činjenica je da se za mnoge žrtve ni ne zna da su stradale, pa se dugo polemiziralo je li broj veći ili manji od 6 milijuna židovskih žrtava. Prema statistici američkog židovskog godišnjaka za godinu 1946.-1947. , godine 1939. židovskog je stanovništva u Njemačkoj i u njoj podjarmljenim zemljama bilo 9.282.500, a godine 1946. 3.169.000. Dakle, prema određenim statistikama broj od 6 milijuna stradalih Židova nije preuveličan. Danas mnogi ljudi u Njemačkoj i diljem svijeta, ponukani zbivanjima na Istoku na području Gaze, smatraju da je učinjena velika pogreška kada je Židovima dodijeljena država Izrael. Još i danas postoje neonacističke skupine koje se zalažu za buđenje ideja Hitlerove ideologije, za istjerivanje svih Ausländera i za veličanje samo jednog naroda. Ipak, današnji europski zakon strogo zabranjuje bilo kakvo javno isticanje uzvišenosti jedne rase. Svaki takav prijestup kažnjava se s tri godine zatvora. Unatoč tome, mogućnost da se holokaust ponovi nije nemoguća. Ni svijet 30-ih godina nije bio toliko zaostao, a opet je bila dovoljna jedna veća gospodarska kriza i nezadovoljstvo naroda da se prihvati jedna takva ideologija koja je svijet pretvorila u pakao. Tada su za žrtve izabrani Židovi, što ne znači da se u mogućoj budućnosti na njihovom mjestu ne bi mogao naći neki drugi narod. Pokušamo li zamisliti da je tada taj narod bio hrvatski, jasno nam je da u tom slučaju sada ne bismo ovdje sjedili i čitali o tuđoj nesreći jer bi Hrvati kao nacija bili istrijebljeni. Objasniti zašto Europa nije pravovremeno reagirala, nije lako. Ljudski se um brani od negativnih pojava neprihvaćanjem istih, čak i negiranjem, smatrajući kako su one nemoguće i kako se one događaju nekome drugome. U situaciji kada je to bilo globalnog karaktera i kada je svijet kao cjelina morao reagirati, djelovao je kao jedna osoba, kao čovjek. Radije je vjerovao u teoriju zavjere, nego prihvatio realnost takvu kakva je. U današnjem svijetu jednako bi se dogodilo. Uzmimo kao primjer pojedinačno iskustvo, slučaj Natasche Kampusch, djevojčice koja je 8 godina bila zatočena u podrumu kuće otmičara. Nakon 8 godina, kada je uspjela pobjeći i prepričati strahote koje je prolazila, dogodilo se ono što se dogodilo svijetu kad se prvi put progovorilo o logorima i holokaustu. Nakon prvotnog šoka i nevjerice, ljudi su počeli pretpostavljati da ona laže i da tako što nije moguće te da je sve to dio teorije zavjere. Ako se to misli za jedan takav slučaj, kako onda ne misliti da je svijet na takav način reagirao kad je čuo da se radi o istrebljenju jedne cijele rase. Najlakše je bilo ne vjerovati. Antisemitizam, pojava koja je tinjala stoljećima u narodima i koja je buknula svaki put kad je trebalo tražiti krivca, nije iskorijenjena. Možda antisemitizam kao zasebna pojava nije danas jak, ali skriven je u pojavi rasizma koji je još uvijek aktualan problem u svijetu. Genocid je pojava koja se nije prestala događati završetkom Drugog svjetskog rata jer samo nedavno je na smrt osuđen Sadam Hussein, bivši irački predsjednik, zbog svih počinjenih zlodjela, među kojima je i genocid nad oko 180.000 Kurda. Nacizam možemo definirati kao nedostatak suosjećajnosti i humanosti, što je jednako definiciji zla. U svakom čovjeku postoji to zlo koje je sputano i kontrolirano društvenim normama i moralom. Pojave li se okolnosti slične tadašnjim: nezadovoljstvo, nezaposlenost i siromaštvo, a onda s njima i moćni govornik na visokoj državnoj poziciji, koji bi sve zakone ukinuo i postavio vlastite, čovjek će ponovno pokleknuti zaveden idejama koje ga, navodno, oslobađaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA