ࡱ> 5@ 0bjbj22 4 XXNJ# TTTNrrr8.d90" 8888888$";Rt=889!2!2!28!28!2 !2-2-2 8 r+-2 7909-2>)1>-2>-2!288dr1XrNeka razmialjanja o demografskim posljedicama epidemije Crne smrti 1348. godine u Dubrovniku Gordan Ravan i (mr. sc.) Hrvatski institut za povijest Opati ka 10 Zagreb Republika Hrvatska Na osnovu sa uvane arhivske grae i postojee literature autor razmatra mogunosti druga ije interpretacije demografskog u inka epidemije Crne smrti u Dubrovniku. Uzevai u obzir rezultate istra~ivanja demografskog gubitka u gradskim zajednicama podneblja sli nih Dubrovniku, autor dolazi do zaklju ka da podaci ato ih donose dubrova ke kronike ne moraju u potpunosti biti neto ni. Iako je epidemija iz 1348. godine u Dubrovniku trajala svega nekoliko mjeseci, izvorna graa svjedo i da je ostavila dubokog traga u druatvenom tkivu grada. Naime, nespremni za epidemiju takvih razmjera, kojoj nisu znali pravog uzroka niti za nju imali odgovarajueg lijeka, Dubrov ani su problemu pristupili pragmati no. Dok su dubrova ke vlasti s jedne strane pokuaavale rijeaiti nastale probleme administrativnim putem, sami graani pokuaavali su s jedne strane pobjei iz zara~enog grada, a s druge  osigurati oporu nim legatima ato sigurniji prijelaz na  onu stranu ukoliko Crna smrt zakuca na njihova vrata. Njezina kasnija pojavljivanja tijekom istoga stoljea dodatno e anga~irati itavu zajednicu da iznae na ina suo iti se s takvim problemima. Meutim, prve efikasne mjere u borbi protiv ku~ne epidemije uslijediti e tek 1377. s uvoenjem karantene, te 1397. odnosno 1413. godine s uvoenjem stalnih javno zdravstvenih slu~benika (officiales cazzamortuorum). Iako je prili no teako govoriti o demografskoj strukturi i gibanjima u srednjovjekovnim druatvima, za o ekivati je da je epidemija poput one Crne smrti, ostavila velikog traga na demografskoj slici druatvene zajednice kao ato je Dubrovnik. Razlozi nemogunosti preciznih istra~ivanja le~e u jednostavnoj injenici da za razdoblje polovice 14. stoljea uope ne postoje precizni popisi stanovniatva. Ipak, srednjovjekovlje je iznjedrilo neke izvore koji bi mogli biti pokazatelji demografskih gibanja stanovniatva u srednjovjekovnim druatvima. Kao prvo, treba navesti razne vrste urbarijalnih knjiga i poreznih popisa u kojima su popisivana davanja svakog pojedinog domainstva. Iako ova vrsta izvora ne predstavlja detaljan popis stanovniatva, ipak se iz podataka sadr~anih u njima mogu izvui neki podaci o gustoi naseljenosti pojedinog podru ja. Pri tome valja imati na umu i prirodno demografsko kretanje  prirast i mortalitet  svake pojedine zajednice, te specifi nosti u tim gibanjima glede druatvenih grupa. Naime, ve odavno je primijeena vea smrtnost djece (posebno novoroen adi) i ~ena u pred-modernim druatvima, a visoki postotak smrtnosti zabilje~en je i meu muakarcima koji su navraili prosje no o ekivanu ~ivotnu dob od 25 godina. Razlozi ovakve smrtnosti le~ali su u loaim higijenskim uvjetima ~ivota i vrlo esto slaboj prehrani. Osim toga, valja imati na umu i bitno vei natalitet u srednjovjekovnim druatvima, koji je nu~no oslabljivao imunoloaki sustav u ~ena. Ukoliko se uzme u obzir i niz gladnih godina koji je prethodio samoj epidemiji, postaje jasnije zaato je Crna smrt u Europi naiala na  plodno tlo . Iako detaljna istra~ivanja za dubrova ko podru je joa uvijek nisu napravljena, ve povrainski pregled sa uvane grae govori da je obrazac vee smrtnosti ~ena tijekom ove epidemije bio prisutan i u Dubrovniku. Tako svjedo anstvo nepoznatog autora o epidemiji sa uvano u dubrova koj arhivskoj seriji Blagoga djela (Opera pia) jasno iznosi podatak kako je epidemija bila pogubnija za ~ene nego za muakarce: Lo nostro signor Dio mando udisio oribile et inaudito in lo universo mundo si soura li Christiany come soura li pagani zoe mortalitade de homeni et plu de femene de infirmita inaudida et incurabile &  Ovakav odnos smrtnosti potvruju i distribucija dubrova kih oporuka iz 1348. godine prema spolu. Iz grafikona se jasno mo~e vidjeti da je brojnost oporu iteljica bila vea. Iako ovaj grafikon zasigurno ne odra~ava posve to an odnos smrtnosti muakaraca i ~ena tijekom ove epidemije u Dubrovniku, mislim da ipak odra~ava trend te kao takav mo~e poslu~iti kao potpora navodu iz treeg sveska arhivske serije Blagoga djela. Za pretpostaviti je da su ~ene bile izlo~enije epidemiji zbog svoje uloge skrbiteljice u obitelji. Naime, budui je uloga ~ene u srednjovjekovnom Dubrovniku uvelike bila vezana uz privatni prostor obitelji i kuanstva, ini mi se vrlo vjerojatnim da su upravo ~ene preuzimale na sebe skrb oko oboljelih i time se dodatno izlagale mogunosti zaraze. Osim toga, sama dobna struktura srednjovjekovnih druatava, te ranija ~enidba kao i vei natalitet (ato podrazumijeva vei broj trudnoa) uvjetovali su da su ~ene u prosjeku imale slabiji imunoloaki sistem od muakaraca i time bile sklonije pobolijevanju  pogotovo tijekom epidemija poput ove.  EMBED MSGraph.Chart.8 \s  Istra~ivanja demografskih posljedica epidemije u Europi pokazala su da je u inak Crne smrti bio najpogubniji u mjestima visoke gustoe naseljenosti. Tek na razini kontinentalnog prosjeka inicijalni demografski gubici su iznosili izmeu 20 % i 45 %. Izvorna graa gradskih sredina `panjolske, Italije i ju~ne Francuske pokazuje da je u gradskim naseljima epidemija uzrokovala izravni gubitak stanovniatva od oko 60 %. Istina, podaci za ove tri regije donekle variraju, no ipak mislim da ukazuju na odreeni obrazac razmjera smrtnosti u gradovima na Sredozemlju. Dok je za `panjolsku prosje ni gubitak iznosio 60-65 %, u Italiji (primarno Toskana) je taj gubitak iznosio 50-60 %, a u ju~noj Francuskoj oko 60 %. Iako su ove procjene zasnovane na fragmentarnim podacima koji ne pokrivaju itavo razdoblje niti cjelokupne teritorije ovih zemalja, va~no je primijetiti u kojoj mjeri se podudaraju ove procjene gubitka. Stoga smatram, da bi se uz razumnu dozu suzdr~anosti moglo aproksimirati da je gore navedeni gubitak nekakav prosjek demografskog gubitka u zajednicama s guaom naseljenoau i veom proto noau ljudi i roba. Crna smrt je imala poguban demografski u inak i na isto noj jadranskoj obali. O tome svjedo i i zadarski registar graanskih parnica iz razdoblja 1351.-1353. godine. Naime, svi slu ajevi zabilje~eni u tom registru odnose se na potra~ivanje ostavatina ili pak proglaaenje presuda vezanih uz ostavine nakon ato je Crna smrt poharala Zadar. No, iako ove parnice posredno govore o razmjerima epidemije i demografskog pada u Zadru polovicom 14. stoljea, u nedostatku drugih izvora koji bi pomogli u kvantificiranju broja ~rtava, ovaj registar ipak nudi samo povraan uvid u strahotnost posljedica epidemije Crne smrti. Jednako tako, i fragmenti kroni arskog spisa poznatog pod nazivom A Chuteis tabula vrlo slikovito svjedo e o velikoj smrtnosti uzrokovanoj Crnom smru u onovremenom Splitu. U sklopu takvih razmialjanja postavlja se pitanje demografskih posljedica epidemije Crne smrti i u Dubrovniku. Imajui na umu sa uvanu izvornu grau, istra~iva  u slu aju Dubrovnika, na~alost, mora priznati da nije ostalo sa uvano niata ato bi moglo pripomoi u procjeni broja stanovnika grada prije i neposredno nakon prolaska morije. Nikakvi popisi poreza, nikakve detaljnije urbarijalne knjige nisu ostale sa uvane. Jedini izvori koji bi poneato mogli rei o demografskom stanju jesu notarske knjige miraza (Libri dotium notariae) koje se uvaju u Dr~avnom arhivu u Dubrovniku. Naime, prvi svezak te serije odnosi se na godine 1348. i 1349. Meutim, podaci sadr~ani u ovome svesku, na~alost, ne mogu puno pomoi jer u nedostatku drugih izvora, broj sklopljenih brakova i isplaenih miraza u razdoblju neposredno nakon epidemije ne mo~e mnogo rei o demografskom stanju zajednice. S druge strane, podaci ato ih donose kronike i drugi narativni izvori na prvi se pogled ine zanimljivima i privla nima za razmatranje demografskih posljedica Crne smrti na stanovniatvo Dubrovnika. Iako se ti podaci broj ano sasvim ne poklapaju, vidljive su neke sli nosti. Naime, podatak o 300 umrlih bogatijih pu ana provla i se kroz gotovo sve sa uvane kronike. Meutim, istovremeno nije mogue zaklju iti na temelju ega su kroni ari doali do tog podatka. Sli no tomu, dubrova ki su kroni ari broj preminulih vlastelina tijekom epidemije veinom procjenjivali na 273. Ipak, tu postoje i zna ajne varijacije, jer ostali narativni izvori donose zna ajno manje procjene, od kojih je u najstarijem  Opera pia  ta procjena najmanja i iznosi  svega 110 preminulih vlastelina (vidjeti tablicu). izvorvrijeme nastankabroj umrlih vlastelinabroj umrlih bogatijih pu anabroj ostalih umrlih stanovnikaOpera pia, sv. 314. stoljee110--10000Ragnina15. stoljee27330010000Razzi16. stoljee1733007000Gunduli17. stoljee2733006000Rasti18. stoljee273--6000Anonimvjerojatno 17. st.1703001000 Kao i u slu aju preminulih bogatijih pu ana, nije mogue ustanoviti odakle su dubrova ki kroni ari crpili podatke o umrlim vlastelinima. Naime, za ovo razdoblje nisu sa uvani nikakvi detaljniji popisi dubrova ke vlastele. Jedini podaci na temelju kojih bi se moglo poneato zaklju iti jesu popisi vrailaca javnih slu~bi, kojima su povremeno priklju ivani i popisi lanova dubrova kih vijea. Izmeu tih popisa vijea, za razmatranje gubitaka meu vlasteoskim rodovima najzanimljiviji su popisi lanova Velikoga vijea, jer su tu bili popisani svi muaki vlastelini stariji od 20 godina. Meutim, zapisnici rada dubrova kih vijea u ovom razdoblju bilje~e te popise samo za nekoliko godina u prvoj polovici 14. stoljea, a za 40-te godine  poglavito 1347., 1348. i 1349.  popisi svih lanova Velikoga vijea nisu ostali zabilje~eni. Na temelju ovih sa uvanih podataka ipak je mogue neato rei o brojnosti dubrova ke vlastele u prvoj polovici 14. stoljea. Prebrojavanjem zapisanih vijenika mo~e se doi do zaklju ka da je njihov broj u razdoblju prije epidemije iznosio oko tri stotine. Iako pitanje brojnosti vlastele u ovom razdoblju nije sustavno obraivano i drugi pokazatelji, poput popisa podjele zemljianih dobara vlasteoskim rodovima, upuuju da je broj muakih vlastelina u 14. stoljeu bio oko 300. Ukoliko se uzme u obzir da je u onovremenim uvjetima na 1000 muakaraca dolazilo viae od 1000 ~ena, za pretpostaviti je da je ukupan broj vlastele u tom razdoblju bio u najmanju ruku neato vei od aest stotina duaa. No, bez obzira na ovakve procjene ukupnog broja vlastele tijekom 14. stoljea, pitanje to nosti kroni arskih procjena o ljudskim gubitcima tijekom epidemije i dalje ostaje otvoreno. Jednako tako, ako se promatra prisutnost dubrova kih vlastelina na sjednicama Velikog vijea polovicom 14. stoljea, ne mo~e se uo iti neka vea promjena tijekom 1348. godine. Meutim, pritom valja imati na umu da su dubrova ki vijenici u svibnju 1348. odlu ili pomaknuti dobnu granicu lanstva u Velikom vijeu s dvadeset na osamnaest godina. No, budui da nakon tog akta nije slijedio popis ili sumarni izvjeataj iz kojeg bi bilo vidljivo koliko je novih lanova doalo u Veliko vijee, danas je nemogue utvrditi bilo kakve to nije brojeve, tako da jedini pokazatelji ostaju gore navedene kroni arske procjene. Ako se svrne pogled na broj ane procjene ostalih umrlih stanovnika tijekom epidemije Crne smrti, istra~iva  se nalazi pred joa veom nedoumicom. Iako je i kod ovih procjena vidljivo da su mlai kroni ari preuzimali podatke od starijih, raspon ovih procjena je relativno velik, od 10000 do  samo 1000 preminulih. Meutim, valja imati na umu da broj ani podaci u narativnim izvorima rijetko kad imaju statisti ku funkciju. Brojevi koje iznose srednjovjekovni kroni ari imaju prije svega svrhu stvoriti dojam u italaca. Stoga, ove procjene od 6, 7 ili 10 tisua ne treba uzimati kao realne brojeve preminulih tijekom epidemije. Imajui na umu to, kao i nekonzistentnost kroni arskih procjena demografskog gubitka, istra~iva  se mora zadovoljiti vrlo okvirnim zaklju kom da je epidemija Crne smrti imala strahotan u inak na populaciju Dubrovnika. S druge strane, demografska istra~ivanja, ili bolje rei procjene, pokazuju da je krajem 13. stoljea grad imao oko 3500 stanovnika. Isti broj stanovnika, prema tim autorima, grad je imao i na kraju 14. stoljea. Prema istim istra~ivanjima, demografski pad uzrokovan epidemijom Crne smrti i njezinim ponavljanjima tijekom stoljea iznosio bi malo vjerojatnih 1000 duaa. Ove procjene donesene su na osnovu podataka iz sa uvanih kronika, izra una mogueg broja stanovnika s obzirom na povrainu gradskog prostora, te uz pretpostavku ravnomjernog prirasta stanovniatva. Naime, uzimajui u obzir da se grad u drugoj polovici 13. stoljea prostirao na oko 13 ha, te uzevai u obzir da je vjerojatna prosje na naseljenost po hektaru gradskog prostora bila neato viae 150 stanovnika dolazi se do pretpostavke da grad i njegovo podgrae imaju u tom razdoblju oko 2000 stanovnika. Shodno takvim pretpostavkama, uz dinamiku porasta stanovniatva dolazi se do spomenute procjene od 3500 stanovnika tijekom 14. stoljea, pri kojoj bi na 1 ha dolazilo oko 270 stanovnika. Meutim, ako se uzmu u obzir neki drugi izra uni i procjene broja stanovnika po hektaru u kasnosrednjovjekovnim dalmatinskim gradovima, dolazi se do podatka o 170 stanovnika na 1 ha u srednjovjekovnom Zadru, odnosno oko 600 stanovnika na 1 ha u gradovima poput Trogira i Splita. Istodobno, mislim da nije neva~no imati na umu politi ka zbivanja 40-ih i 50-ih godina 14. stoljea, odnosno rat koji se tih godina vodi u zaleu dalmatinskih gradova. Zadar, Trogir i Split zasigurno su se naali viae pogoeni ratnim operacijama nego ato je to bio slu aj u Dubrovniku. Smatram da je broj stanovnika grada jednim dijelom ovisio i o ratnim zbivanjima, te da u razmialjanja o gustoi naseljenosti svakako treba uvrstiti i ovu komponentu. Shodno tome, valjalo bi su eliti spomenute procjene broja stanovnika i izvraiti neke korekcije, te pretpostaviti da je prosje na naseljenost Dubrovnika od oko 270 stanovnika na 1 ha bila u prvoj polovici 14. stoljea znatno vea. Osim toga, velik broj pretpostavki na kojima se grade gore navedene procjene ve na prvi pogled budi sumnju i ini se nepouzdanim, pogotovo ako se te pretpostavke su ele s rezultatima istra~ivanja o smrtnosti uzrokovanoj Crnom smru u drugim sredozemnim regijama. Naime, procjene gubitaka europskog stanovniatva (Bz | v x z JL(ǸǬzozazYNY@jh`0JOJQJUh`6OJQJ]h`OJQJjh|0JOJQJUh_}[hzOJQJh_}[hEOJQJh"h"CJOJQJaJhJ8yCJOJQJaJh"CJOJQJaJh4$CJOJQJaJh_}[hECJOJQJaJh_}[h4$CJOJQJaJhSgSCJOJQJ^Jh_}[hECJOJQJ^Jh_}[hXCJOJQJ^J, D T z | x z  $%. $dha$gdt|$nndh]n^na$gdc$dh`a$gdc$dh`a$gdE$dh`a$gd) $dha$gd`$SS]S^Sa$gdJ8y$a$gdJ8ygd4$gdEt`n8:H """`#r#v##$$$$γ~s]K#hchj56CJOJQJ^JaJ+hchj56CJOJQJ^JaJmHsHhcOJQJ]^Jhchj56OJQJ^JhchcOJQJ]^Jhchj5OJQJ]^Jhchj5OJQJhEOJQJh_}[h" OJQJh)OJQJ!jh_}[hE0JOJQJUh_}[hzOJQJh_}[hEOJQJh`hEOJQJ$*$,$8$:$@$B$L$P$\$^$l$n$r$t$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%&%(%,%.%:%<%@%B%H%J%N%P%\%^%b%d%v%x%%%%%%%%%׾0jhchc0JCJOJQJU]^JaJ#hchj56CJOJQJ^JaJ+hchj56CJOJQJ^JaJmHsHD%%% & &V&'' '((**--..6.8.ƻubT>+jq[G ht|hj5OJQJUVmH sH ht|hj5OJQJ]^J$jht|hj5OJQJU]^Jht|h)OJQJ(jht|ht|0JOJQJU]^Jht|ht|OJQJ]^Jht|OJQJ]^Jht|ht|OJQJ^Jht|ht|OJQJ!jht|ht|0JOJQJUht|hj5OJQJht|hcOJQJ#hchc6CJOJQJ^JaJ8.<.>.X....h///000204011R8T899;;Z<z<.=0=2===\>ǹננו׊q`Rh_}[hE5OJQJ\!jh_}[h-I0JOJQJUh_}[h-I6OJQJ]h_}[h-IOJQJh_}[huOJQJh_}[h16cOJQJ!jh_}[hE0JOJQJUhf-OJQJjhN|0JOJQJUhN|OJQJht|OJQJh_}[hEOJQJh_}[hj5OJQJ$jhuhj5OJQJU]^J.>.72="D\J^JjJJJJ2K $$Ifa$gdo 0$dh`a$gdE$dh`a$gd-I$dh`a$gdt|$dhxxa$gdJ8y \>^>2A\A:B6OJQJh_}[hECJOJQJaJ"h_}[hE6CJOJQJ]aJ%h_}[hE5:CJOJQJ\aJ!jh_}[h$|0JOJQJUh_}[h-IOJQJ!jh_}[hE0JOJQJUh_}[hE6OJQJ]h_}[hEOJQJ!jh_}[h16c0JOJQJU)2K4KVKpKxK~KKG;;;;; $$Ifa$gdo 0kd $$IfTlrj U@," t0644 laTKKKKKKKG;;;;; $$Ifa$gdo 0kd $$IfTlrj U@," t0644 laTKKKKL LLG;;;;; $$Ifa$gdo 0kd$$IfTlrj U@," t0644 laTLL(LBLJLRL\LG;;;;; $$Ifa$gdo 0kd$$IfTlrj U@," t0644 laT\L^LlLLLLLG;;;;; $$Ifa$gdo 0kd$$IfTlrj U@," t0644 laTLLLLLLLG;;;;; $$Ifa$gdo 0kd$$IfTlrj U@," t0644 laTLLLTZ&_G<--$dh`a$gdE $dha$gdEkd$$IfTlrj U@," t0644 laT&_e:puHγ޳0 4gdf-gdt| $dha$gdm $dha$gdW_ $dha$gdJ8y$dh`a$gd$dh`a$gd2$dh`a$gdE$dh`a$gdW_$dh`a$gd:>6l4p6pqqtrvrxFJhj~İưذڰγܳ޳>X^nzozozh_}[hxOJQJh_}[hJ8yOJQJhJ8yOJQJ"hJ8yhE5CJOJQJ\aJ"hJ8yhJ8y5CJOJQJ\aJhJ8yhJ8y5:OJQJ\hJ8y5:OJQJ\hEhEOJQJh_}[h2OJQJU!jh_}[hE0JOJQJUh_}[hEOJQJ*tek u kontinentalnom prosjeku iznose oko jednu treinu. Istovremeno, brojna istra~ivanja i historiografski naslovi ukazuju na vei demografski gubitak u zajednicama s visokom fluktuacijom ljudi i roba. Mislim da se mo~emo slo~iti da je druatveni i gospodarski razvoj Dubrovnika, kao i ostalih gradskih zajednica na isto noj jadranskoj obali, uvelike usporediv s istovrsnim razvojem gradskih zajednica Italije. Jednako tako, valja imati na umu injenicu da je prva polovica 14. stoljea vrijeme gospodarskog uzleta i demografskog rasta. Nadalje, gore je izlo~eno kako bi valjalo dosadaanja razmialjanja o prosje noj gustoi naseljenosti u Dubrovniku preispitati i vrlo vjerojatno pretpostavljati da je bila znatno vea od dosad prihvaene. Imajui sve to na umu, smatram da bi se Dubrovnik, kao grad s izrazitom trgova kom orijentacijom, svojim demografskim gubitkom trebao uklapati u prosjek izra unat za podru ja Italije, `panjolske i ju~ne Francuske (60 %), a ne u obrazac prihvaen kao kontinentalni prosjek. Ako bi se slijedio ovakav obrazac pri kojem demografski gubici iznose znatno viae od jedne treine, proizlazi da je grad prije 1348. godine imao puno viae stanovnika nego ato se dosad mislilo. Naime, ako se i prihvati dosadaanja pretpostavka da je grad u drugoj polovici 14. stoljea  dakle nakon epidemije Crne smrti  imao oko 3500 stanovnika, jednostavnom ra unicom dolazi se do zaklju ka da je stanovniatvo Dubrovnika u prvoj polovici 14. stoljea bilo puno vee. Pribli~na brojka od oko 8500 do 9000 stanovnika grada i njegova podgraa otvara nova pitanja i mogunosti reinterpretacija. Naime, mislim da pretpostavka prema kojoj maksimalni broj stanovnika srednjovjekovnog i ranomodernog Dubrovnika ne mo~e biti vei od 6500, ipak nije u potpunosti to na. Ovakvu mogunost podupiru navodi dubrova kog historiografa Serafina Razzia koji smatra da Dubrovnik u njegovo vrijeme (16. stoljee) ima 10000 ognjiata, iz ega proizlazi da su grad i podgrae brojili u najmanju ruku oko 30000 duaa. Iako se ovaj broj ini uistinu velikim, onovremeni mleta ki izvori potvruju ove podatke. Imajui na umu ove brojeve, te znajui da su pojedine europske regije demografski oporavile od Crne smrti tek tijekom ranog novog vijeka, postavlja se pitanje potrebe nove interpretacije demografskog razvoja srednjovjekovnog Dubrovnika. Primjerice, imajui na umu ovakvu procjenu, podaci o gubicima koje donose kronike mogu se sagledati u novom svjetlu i ne ine se viae tako nerealnima. Naime, uzimajui u obzir da je grad imao oko 8500 stanovnika u osvit 1348. godine, brojke demografskog gubitka od 6000, odnosno 7000, duaa kako navode Razzi, Gunduli i Rasti samo mogu potvrivati strahotnost neposrednih demografskih posljedica Crne smrti. Meutim, iako ovakva pretpostavka zvu i primamljivo, valja nanovo istaknuti da bez izvora i dodatnih istra~ivanja ili pronala~enja nove metodologije, izneseni podaci ostaju samo na razini spekulacije. Neka razmialjanja o demografskim posljedicama epidemije Crne smrti 1348. godine u Dubrovniku Sa~etak Epidemija iz 1348. godine poznata kao Crna smrt u Dubrovniku je trajala svega nekoliko mjeseci, no izvorna graa svjedo i da je ostavila dubokog traga u druatvenom tkivu grada. Sa uvani materijal svjedo i da je smrt imala poguban demografski u inak na itavoj isto noj jadranskoj obali. ini se da se obrazac smrtnosti u Dubrovniku po potanju spola u potpunosti pokapa s rezultatima istra~ivanja u drugim europskim regijama. S druge strane, dosadaanje pretpostavke o demografskom u inku Crne smrti u Dubrovniku zasnivale su se na prvom mjestu na osnovu podataka iz sa uvanih kronika, izra una mogueg broja stanovnika s obzirom na povrainu gradskog prostora, te uz pretpostavku ravnomjernog prirasta stanovniatva. Jednako tako, vjerovalo se da se na primjeru Dubrovnika valja uporabiti kontinentalni prosjek demografskog gubitka (oko jedne treine), pa su svi izra uni i procjene broja stanovnika grada uklapani u taj kontekst. Istovremeno, kroni arski podaci koji su izlazili izvan tih procjena smatrani su kroni arskim preuveli avanjem. Meutim, ukoliko se pretpostavi da je gustoa naseljenosti bila vea o one u koju se dosad vjerovalo, te ako se prihvate obrasci veeg inicijalnog demografskog gubitka (kako su pokazala novija demografska istra~ivanja), procjene broja umrlih koje donose dubrova ke kronike viae ne djeluju toliko nestvarno. Istodobno, ako se prihvate takva razmialjanja, tada bi trebalo reevaluirati dosadaanja istra~ivanja demografskog rasta Dubrovnika u srednjem vijeku i prihvatiti da je grad, zajedno s podgraem, krajem 13. i po etkom 14. stoljea imao puno viae stanovnika nego ato se to dosad mislilo.  Iako detaljnih studija o epidemiji Crne smrti u Dubrovniku 1348. godine joa uvijek nema, o tome pogledati: Dini, Duaanka.  Uticaj kuge od 1348. na privredu Dubrovnika Godianjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 5 (1960.): 11-33; Gordan Ravan i,  Prilog prou avanju Crne smrti u dalmatinskom gradu (1348.-1353.)  raspon izvorne grae i stanje istra~enosti na primjerima Dubrovnika, Splita i Zadra Povijesni prilozi 26 (2004.): 7-18.  O tome detaljnije vidjeti npr.: Rad JAZU 384  Radovi sa meunarodnog simpozija u povodu aestote obljetnice dubrova ke karantene odr~anog 29. i 30. rujna 1977., ur. Mirko Dra~en Grmek (Zagreb: JAZU, 1980.), passim; Zlata Bla~ina Tomi,  Interakcija dubrova kih vijea i javnih zdravstvenih slu~benika (officiales cazzamortuorum) za vrijeme epidemija u etrnaestom i petnaestom stoljeu Rasprave i graa za povijest znanosti 7 (1982.): 1-16.  Usporediti npr.: Rinaldo Comba,  Il rilevamento demografico: prima e dopo la peste nera u La peste nera: Dati di una relat ed elementi di una interpretazione  Ati del XXX Covegno storico internazionale odr~anog u Todi, 10.-13. listopada 1993., ur. Enrico Menest (Spoleto: Centro Italiano di studi sull'alto medioevo, 1994.), 155-173; Ole J. Benedictow, The Black Death 1346-1353: The Complete History (Woodbridge: The Boydell Press, 2004.), 145-150.  Philip Ziegler, The Black Death, (London: Penguin Books, 1998.), 30-31; Comba, Il Il rilevameto demografico, 165-164 i 167-170; Benedictow, The Black Death, 257-272. Potonji naslov sadr~i i vrlo detaljnu listu radova na temu problema povijesne demografije i Crne smrti.  Vidjeti npr.: A. J. Coale i P. Demeny, Regional Model Life Tables and Stable populations (New York: Academic Press, 1983.), 31-34; Benedictow, The Black Death, 248-256; Jean-Noel Biraben,  L'hygine, la maladie, la mort u Historie de la population franaise (Pariz: nema izdava a, 1988.), 425.  No bez obzira na visoki natalitet, prirodni prirast nije bio naro ito visok, uslijed visokog mortaliteta.  O velikoj gladi s po etka 14. stoljea detaljnije vidjeti npr.: B. H. Slicher van Bath, Storia agraria dell'Europa occidentale (500-1850) (Torino: Einaudi, 21972), 166-177; N. J. G. Pounds, An Economic History of Medieval Europe (New York: Longman, 31980.), 134-137; Lopez, Roenje Evrope, 345. Vidi i: Lynn Harry Nelson, The Great Famine (1315-1317) and the Black Death (1346-1351) ( HYPERLINK "http://kuhttp.cc.ukans.edu/kansas/medieval/108/lectures/black_death.html" http://kuhttp.cc.ukans.edu/kansas/medieval/108/lectures/black_death.html, zadnji put mijenjano 1. o~ujka 2002.); Henri Pirenne, Privredna povijest evropskog zapada u srednjem vijeku (Sarajevo: Veselin Masleaa, 1958.), 159-160.  Opera pia, s. 92, vol. 3, fol. 9 (Dr~avni arhiv Dubrovnik).  Grafikon je na injen na osnovu prebrojavanja muakih i ~enskih oporu itelja iz arhivske serije Testamenta notariae, s. 10-1, vol. 5. Apsolutni brojevi ovog grafikona iznose: muaki oporu itelji=124; ~enski oporu itelji=178.  O ulozi ~ene u srednjovjekovnoj dubrova koj obitelji vidjeti npr.: Zdenka Janekovi-Rmer, Rod i grad: Dubrova ka obitelj od XIII. do XV. stoljea (Dubrovnik: HAZU, 1994.), 126-137; Duaanka Dini-Kne~evi, Polo~aj ~ena u Dubrovniku u XIII i XIV veku (Beograd: SANU, 1974.), passim.  Benedictow, The Black Death, 256.  O tome detaljnije vidjeti: William H. McNeill, Plagues and peoples (Garden City: Anchor Press, 1976.), 168 (i biljeake 27, 28 i 29 u tom poglavlju); Giorgo Cosmacini, Storia della medicina e della sanit in Italia (Bari: Laterza, 21998.), 5-6; Ziegler, The Black Death, 235-239.  Benedictow, The Black Death, 273-337.  O samom izvoru vidi detaljnije: Gordan Ravan i,  Curia Maior Ciuilium - Najstariji sa uvani registar graanskih parnica srednjovjekovnog Zadra (1351.-1353.) . Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. 43 (2001.): 85-160.  A Cutheis Tabula, ur. Vladimir Rismondo, u Legende i kronike (Split: Knji~evni krug, 1977.), 185-202. (dalje: A Cutheis Tabula). Iako se smatra da je autor teksta ove kronike, koja je ostala sa uvana samo u fragmentima, anonimni pripadnik patricijske obitelji Cutheis koja se kasnije nazivala Jeremija (Se Geremia), neki autori navode da je ime autora Marin de Chuteis. Vidi npr.: Vladimir Bazala,  Calendarium pestis (I) Acta historica medicinae pharmaciae veterinae II./1 (1962.): 52.  O izvornoj grai za prou avanje Crne smrti u Dubrovniku vidjeti: Gordan Ravan i,  Prilog prou avanju Crne smrti u dalmatinskom gradu (1348.-1353.)  raspon izvorne grae i stanje istra~enosti na primjerima Dubrovnika, Splita i Zadra Povijesni prilozi 26 (2004.): 7-18.  Liber dotium Notariae, 32, sv. 1 (Dr~avni arhiv Dubrovnik) obuhvaa razdoblje od 10. studenog 1348. do 16. kolovoza 1349. godine.  Na ovom mjestu valja napomenuti da su istra~ivanja epidemija u talijanskoj Toskani i Umbriji pokazala da se u post-ku~nom razdoblju broj sklopljenih brakova gotovo redovito zna ajno poveavao, te je slijedno tome rasla i stopa nataliteta. Vidjeti u: Samuel K. Cohn Jr.,  The Black Death: End of a Paradigm The American Historical Review 3/107 (2002.): 731-734.  Tablica je na injena na osnovu podataka iz: Opera pia, s. 92, fol. 9, Dr~avni arhiv Dubrovnik (dalje: Opera pia); Croniche ulteriori di Ragusa  probabilmente opera di Giovanni di Marino Gondola, ur. N. Nodilo, u Scriptores vol. II., Monumenta spectantia historioam Slavorum Meridionalium vol. 25. (Zagreb: JAZU, 1893.), 391 (dalje: Gondola); Serafino Razzi, La storia di Ragusa, ur. Giuseppe Gelcich (Dubrovnik: Editrice Tipografia Serbo-Ragusea, 1903.), 66-67 (dalje: Razzi); Cronica Ragusina Junii Restii (ab origine urbis usque ad annum 1451), ur. N. Nodilo, u Scriptores vol. II., Monumenta spectantia historioam Slavorum Meridionalium vol. 25. (Zagreb: JAZU, 1893.), 131 (dalje: Resti); Li Annali della nobilissima Republica di Ragusa - aggiuntovi nella fine un rattamento di moderni annali o veramente cronache, ur. S. Nodilo, u Scriptores vol. I., Monumenta spectantia historioam Slavorum Meridionalium vol. 24. (Zagreb: JAZU, 1883.), 39 (dalje: Anonim); Annali di Ragusa del magnifico ms. Nicolo di Raginina, ur. S. Nodilo, u Scriptores vol. I., Monumenta spectantia historioam Slavorum Meridionalium vol. 24. (Zagreb: JAZU, 1883.), 228 (dalje: Ragnina).  Monumenta Ragusina sv. 1, 11-14, 68-69, 276-277; Monumenta Ragusina sv. 2, 41-42, 81-83; Irmgard Mahnken, Dubrova ki patricijat u XIV veku, sv. 1 (Beograd: SANU i Nau no delo, 1960.), 8; Janekovi Rmer, Okvir slobode, 62-63.  Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium 10, Monumenta Ragusina  Libri reformationum, sv. 1, ur. Ivan Tkal i, (Zagreb: JAZU, 1879.), 11-14 (dalje: Monumenta Ragusina sv. 1); Irmgard Mahnken, Dubrova ki patricijat u XIV veku, sv. 1 (Beograd: SANU i Nau no delo, 1960.), 8.  Vidjeti: Monumenta Ragusina sv. 1, 251-287; Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium 13, Monumenta Ragusina  Libri reformationum vol. 2, ur. Franjo Ra ki (Zagreb: JAZU, 1882), 1-92. (dalje: Monumenta Ragusina sv. 2).  Monumenta Ragusina sv. 1, 11-14; Mahnken, Dubrova ki patricijat, 8-9.  Stjepan Krivoai, Stanovniatvo Dubrovnika i demografske promjene u proalosti (Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 1990.), 59-60.  Usporediti zajedno s literaturom koja se tamo navodi: Krivoai, Stanovniatvo Dubrovnika, 39 i 61.  Monumenta Ragusina sv. 2, 25.  Krivoai, Stanovniatvo Dubrovnika, 39.  Isto, 38-39 i 49-51. Vidjeti i literaturu koja se tamo navodi.  Prema takvim mjerilima Dubrovnik je maksimalno mogao imati 6500 stanovnika. Vidjeti tablicu procjena prosje ne naseljenosti u srednjovjekovnim gradskim naseljima i literaturu koja se tu navodi: Krivoai, Stanovniatvo Dubrovnika, 27-29.  Tomislav Raukar,  Komunalna druatva u Dalmaciji u XIV stoljeu Historijski zbornik 33-34 (1980.-1981.): 156.  O tome vidjeti npr.: Dane Gruber,  Borba Ludovika I. s Mle anima za Dalmaciju (1348-1358) , Rad JAZU 152 (1903): 32-161.  O uklju enosti ovih dalmatinskih gradova u sukobe ugarsko-hrvatskoga Ludovika i Venecije osim navedenog rada Dane Grubera vidjeti i: Listine ob odnoaajih izmedju ju~noga slavenstva i Mleta ke Republike, u: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium sv. 3, ur. `ime Ljubi (Zagreb: JAZU, 1872.) 71, 78, 81, 86, 88-9, 111 i passim (dalje: Listine); Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 11, ur. Tadija Smi iklas (Zagreb: JAZU, 1913.), 441, 442, 444-5, 460 i passim.  O tome vidjeti gore i: Ziegler, The Black Death, 30-31; Comba, Il Il rilevameto demografico, 165-164 i 167-170; Benedictow, The Black Death, 273-337.  Krivoai, Stanovniatvo Dubrovnika, 39.  Isto, 29.  Razzi, 180.  Commissiones et relationes venetae sv. 2, u: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium sv. 8, ur. `ime Ljubi (Zagreb: JAZU, 1877.), 248-249; Commissiones et relationes venetae sv. 2, u: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium sv. 9, ur. `ime Ljubi (Zagreb: JAZU, 1880.), 73.  David Herlihy,  Population, plague and social change in rural Pistoia 1201-1430 Economic History Review 18 (1965.): 229.  Razzi, 66-67.  Gondola, 391-392.  Resti, 131.     @ֵ0pƽNPvJlp BLP`ǼxkddZh`hUp6^J h`hUpjh`hUp0JUh16chUp6^Jh16chUp^J hUp^Jh|hUp6^Jh|hUp^JhUp h|hUpjh|hUp0JUhJ8yhJ8yOJQJhmOJQJhW_hW_OJQJh_}[hW_OJQJh_}[hJ8yOJQJhJ8yOJQJhW_OJQJ `n`> ~Rpr8V0P46Vt<`bvȿ}}}}ȿshnBhUpH*^JhEhUp6]^JhEhUp6^JjhEhUp0JU^JhEhUp^JhnBhUp\^JhnBhUp6^JhnBhUp^JjhnBhUp0JU^J h`hUphUp6]^J hUp^Jh`hUp6^Jh`hUp^J-`ZTL~F\8,gdf-gdN|gdt|,VX`df$&TXZ\^@DJV`պ찬ughvhUp6]^JaJhUp6]^JaJhUp^JaJhvhUp^JaJ hUp^JhohUp^JhohUp6^JhUpjhUp0JUhnBhUp0J^JjhnBhUpU^JjhnBhUpU^JhnBhUpH*^JhnBhUp^JhnBhUp6^J(DTVp$Jln LNXǘՏwmamZm hUp\^JhnBhUp6\^JhnBhUp\^JhnBhUp^JjhnBhUp0JU^JhEhUp^JjhEhUp0JU^JhUp^JaJhvhUpH*^JaJhvhUp6^JaJhUpjhUp0JUhvhUp6]^JaJhvhUp^JaJ!jhvhUp0JU^JaJ#XZbHj@HVŽŽŽŽŰuf]S]hiWhUp6^JhiWhUp^JjhiWhUp0JU^JhEhUp6]^JjhEhUp0JU^J hUp^Jh16chUp6^Jh16chUp^J h16chUpjh16chUp0JUh-IhUp6 h-IhUpjh-IhUp0JUhEhUp^JhnBhUp6\^JhnBhUp\^J hUp\^J 2L 2*LL Fl|rH&F ؾᡓؓ؄؄jhohUp0JU^JhohUp]^JmHsHhohUp6]^JmHsHhohUp^JmHsHhohUp6^JmHsHhohUp6]^JhohUp^JhohUp6^J hohUpjhohUp0JU4 BLNtn~0FHJn\^&8: ôèôèèèôôèôèÙ!hhUp6\]^JmHvsHvhhUp^JjhhUp0JU^JhEhUp6]^JjhEhUp0JU^JhEhUp^JhohUp6]^JjhohUp0JU^J hUp^JhohUp6^JhohUp^J/rT<\|(*,.Dr~z.D.0VXrtvz|׼׳jhTCJUhTCJjhhUp0JU^JhEhUp6]^JhEhUp6^JhEhUp^JjhEhUp0JU^JhhUp6]^JhhUp^J!hhUp6\]^JmHvsHvhhUp\^JmHvsHv3,~.Vrtxz~ $dha$gdmgdt|hJ8yhJ8yOJQJjhTCJUhTCJ21h:pJ8y/ =!"#$%  Dd b  c $A? ?3"`?"F b|qnYϼ]" D@= b|qnYϼ]p) D) x pUǿM.yA(XRPT(W0jt "/E $&sDTDF1RcPBm3L vM{Egzg9{w~}q4p1 ^Q"݁R$"n&$"@Hcǜc5.m Dq󹴻ե\/;@ߛF{ĹכyV}~\hC]犓il4Z6HeAZ.}L_="-ǺǾ}1 SiVvjhF, Id[}w C)%%{&o+g`|SyuaosK$y_t;$6G߳(?/r'f/Hf{fdt<0ٛuf3XCl읞&M6x月Q:f퍒K$Dz^w&-j7~u}"UQPԷ:3*viEM<ѷZݷVG91]c[1lsbe`i,2s"6v | 5f/#>о]x$J|y%yyٸ>N3N~YYSʚ>_SєCat7N.+E~#N[噧zv߿oQ/,'ȼn!~{-c}ʈOG r{ h,| r؅f~3^ZZ*`[[{x'1>Do[һCoNm6X|h=m \"`,xt=Ca٢f`e#ؠ:UOJZ(k"Y*D^TKyTO R} ܧ}*O4OtπL٤]#s{3Dc?_QM[1>!7ķղ_B|[1{q߳U?ƭ~X=4GTCg9j@H 5gWcKp.0ԥ:|߮|o$^X0Hm"66IG3bbh3Y:P |+[-8 j@98$| vR)Fb!w`lw ^o!(X&)𤬗1"?_l0K$YH%^$^y(/xy^J*+d0yVn7ծWR* Y$` 'Rxq~%e 2<3a@>x< sy62w {kZ.kDǝ:a|M`ۧظ[b>lprnA!8.0\W`qL#0U 0[UxUj|X5h^5hWfhRˊP:Fꈍ:bX#fꈝ:bX%jZbX%jbX!&jbX"fJbX>BL!+ sCǻ;=5UQP^kڑWmyՏ\*ƖWmy=9uΩJW:9+Srj-Vrj-VNӕS 9u,iȩdaCNyʩhcΧƜ4,0 {fd37ˏA iƚX;R%5 '{"6L–^lnlDz'r̼)h<+gqh3Ơ8kFch nQ~ @!X/#H|5w#p|9Ƿq<>'≉xC?Ct Z1j{_[=n{^4'wH[{3qCS`@.Bȵ'y>e݆3L?sIy?i"in׹!=O =Od:u\XkWGё1~==hwhHQ>ZgwoװͧԙlR*9ԋT?MHv3ӛB_*{sPTj}jPnx2T/W bޑl۾l}aFnk2Cl2ȶƻr q<{9άws4p؊t6eº xF{! /lnKYW'{cTξ3%;.Vߡq} 廭3#ZC˿}M϶~۴]~#m/wM]`>{+7qwvtzz(5j_6o;H~K>9լqmr]j!Ϛ+瞴=GZsߺN][u ԝNմt9f1[@{;Nު;GέԝVN=!]cZɿދT :3YN׻˱ϴܾԩcޒѝ@q"}l]g~Lbϰbub^$$If!vh55555#v#v:Vl t6,55/ T$$If!vh55555#v#v:Vl t6,55/ T$$If!vh55555#v#v:Vl t6,55T$$If!vh55555#v#v:Vl t6,55T$$If!vh55555#v#v:Vl t6,55T$$If!vh55555#v#v:Vl t6  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  F:a Data 8WordDocument 4 ObjectPool 8 :a _1197179249F8 8 Ole EPRINTACompObje  !"#$%&'()*+,-./012456789:<=>?@ABCDF FMicrosoft Graph ChartGBiff5MSGraph.Chart.89q :B"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_-lg 0 EMFA'3\KhCF, EMF+@F\PEMF+"@ @ $@ !@ 0@?@     !" !" !  Rp8Garamond  (0DxxD51 0xxN51t yD8Դxݨ0}}}}}}}}}}}}}}}}}ww z\Ӵ`0dv% % % % % % % % % RpYGaramond  (0DxxD51 0xxN51tu DԴxݨ0 wwu \8Դ`0dv% RpYGaramond  (0DxxD51 0xxN51t D(մxݨ0 }}}}}}}}}}}}}}}}}ww !\Դ`0dv% % % % % % % % % % % % % % % % % % " !%   #% " !%   #% " !%   BB &% '%    + & '3% ( &% (  3 3V  _      ) ) ) 4 4 4???JJJUUU```kkkvvvzzzlll\\\L L L ;;;)))'''111:::DDDNNNWWW```jjjnsnsnsV|V|V|===$$$   cccFFF'''   hhhF F F $$$"""((           $ $ $ F F F h h h             } } } 'u 'u 'u Fn Fn Fn cf cf cf ^ ^ ^ V V V N N N E E E = = = 4 4 4 $+ $+ $+ =# =# =# V V V n n n                         ) ) ) ; ; ; L L L \ \ \ l l l z z z ~ ~ ~ s s s i i i ^ ^ ^ T T T I I I ? ? ? 4 4 4 ) ) )                      '3f% (   3fV 1           : : : d d d             6 6 6 ` ` `          ...WWWEEElll***OOOsss   $$$FFFh$h$h$+++222999@@@ H H H'O'O'OFWFWFWc_c_c_gggooowww   $$$===VVVnnn) ) ) ;;;LLL\(\(\(l2l2l2z<z<z<GGGQQQ[[[fffqqq{{{                ) ) ) 4 4 4???JJJUUU```kkkvvvzzzlll\\\L L L ;;;)))'''111:::DDDNNNWWW```jjjnsnsnsV|V|V|===$$$   cccFFF'''   hhhF F F $$$"""((  '% (   V  / ((s.s.O4O4*9*9>>CCHHMMlQlQEVEVZZ^^bbffiiWlWl.o.orr u u x x z z z` |` |6 ~6 ~        d d : :         f f < <         i i ? ?     ~ ~ | | z zo xo xE uE u r roolliizfzfRbRb+^+^ZZVVQQMMhHhHBCBC>>99944..((f"f"CC    xxXX88hhhMM22||ssjj``pWpWZNZNEDED1:1:11 ' '  sshh]]SSJJAA::3v3v,k,k'`'`"U"UJJ??44))""'', , 3 3 : : A) A) J4 J4 S? S? ]I ]I hT hT s^ s^ i i s s ~ ~                  1 1 E E Z Z p p         # # + + 4 4 2= 2= ME ME hN hN hN V V ^ ^ f f n n u u } } 8 8 X X x x           C C f f            B B h h         + + R R z z           E  E  o  o              ? ? i ! i ! " " # # $ $  %  % < % < % f & f & & & & & % %  %  % : $ : $ d # d # " " ! !   6  6  `  `           . . W W           E E l l         * * O O s s   ('% (   V ((s.s.O4O4*9*9*9>>CCHHHMMlQlQlQEVEVZZ^^^bbffiiiWlWl.o.orrr u u x x z z z` |` |6 ~6 ~6 ~         d d : : :          f f f < <          i i i ? ?    ~ ~ ~ | | z zo xo xo xE uE u r r roolliiizfzfRbRb+^+^+^ZZVVQQQMMhHhHBCBCBC>>99944..(((f"f"CC     xxXXX88hhhMM22||ssjjj``pWpWZNZNZNEDED1:1:111 ' '  ssshh]]SSSJJAA:::3v3v,k,k,k'`'`"U"UJJJ??44)))"""'',,333::AAJJJSS]{]{hqhqhqsfsf[[[QQGG<<<22((     11EEEZZppp22MMMhwhwooggg__WWWOOHH8@8@8@X9X9x2x2+++$$  C C fffBBhh++RRRzz  E E E o o          ? ? ? i i           < < f f    (% % % " !% % %   #% % % % % % % % % % " !% % %   c    Rp8Garamond  (0DxxD51 0xxN51t yD8Դxݨ0wҥw!# 0w!#85T   w!#Hw w wdv% % ( Rp8@Garamond  (0DxxD51 0xxN51t yD8Դxݨ0 0w!#8}}}}}}}}}!# 0w6 O@w@w!#:$w`>0dv% %  Tb@E@5LDistribucija sa uvanih oporuka iz 1348. godine prema 8S?E8nn^84`2S`^n\`n8n2hnhEnj`28^2O^^^42lhn8n^2nE^`2 % % ( Tl V @E@ LXspoluSnh4n% % % % % " !% % %   #% % % " !% % %   #% % % % % % % % " !% % %   _    T`G@E@LT41%diNB% % % % % " !% % %   #% % % % % % % " !% % %     T`@E@LT59%ngNN% % % % % " !% % %   #% &% ( % (     +be H % % % " !% % %   jm A % % % " !% % %   jm A &% ( '3f%   3f  + L     RpYGaramond  (0DxxD51 0xxN51tu DԴxݨ0wҥw!# 0w!#2,G   tw!#,w w wFdv% % ( q RpY@Garamond  (0DxxD51 0xxN51tu DԴxݨ0 0w!#2!# 0wv $w$w!#:$w\K0dv% %  Tq K @E@q Ldoporu iteljiW\W9\N/4N++/ % % (  % % % " !% % %   jm A % % % " !% % %   jm A &% ( '% (     +      RpYGaramond  (0DxxD51 0xxN51tu DԴxݨ0 0w!#2!# 0wv lwlw!#$w w wFdv% % (  RpY@Garamond  (0DxxD51 0xxN51tu DԴxݨ0 0w!#2!# 0wv ww!#:$whQ0dv% %  T K @E@ Lhoporu iteljiceW\W9\N/4N++/NN % % (  % % % " !% % %   jm A % % % " !% % %   #% ( % ( % " #!  " !  ( ( ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfo Workbook 1Table>SummaryInformation( 3>)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1.Times New Roman1Arial1Arial1Arial1 Garamond1 Garamond1  Garamond= z ,##0.00\N :` J ` J 883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&STU5Broj sa uvanih oporuka! oporu itelji_@%oporu iteljice@f@WYJ-= e>X4gc 3d 3Q 0Broj sa uvanih oporukaQQQ3_43_ O 3f0  MMd 43_ O    MMd 4E4D$% M*3O&Q4$% M*3O&Q4FA?" 3OB 523  O43" :dd{ \ [3Ow % M3O& Q423 M NM4444% BW M 13OD2&Q x:Distribucija sa uvanih oporuka iz 1348. godine prema spolu'4%  33O& Q'4%  L 33O& Q '4% rCL 33O#& Q '44 Oh+'0$ 0< X d p|?NEKOLIKO RAZMILJANJA O POSLJEDICAMA EPIDEMIJE CRNE SMRTI 1348EKO KOKOKO,55T$$If!vh55555#v#v:Vl t6,55TDyK Ihttp://kuhttp.cc.ukans.edu/kansas/medieval/108/lectures/black_death.htmlyK http://kuhttp.cc.ukans.edu/kansas/medieval/108/lectures/black_death.html Normal.dotZ rm13mMicrosoft Word 10.0@@R`@  a?՜.+,D՜.+,l( hp|   /KJA ?NEKOLIKO RAZMILJANJA O POSLJEDICAMA EPIDEMIJE CRNE DocumentSummaryInformation8;CompObjEjSMRTI 1348 Title 8@ _PID_HLINKSAuIhttp://kuhttp.cc.ukans.edu/kansas/medieval/108/lectures/black_death.html  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q@@@ ENormalCJ_HaJmHsHtH X@X E Heading 1$$<@&a$5:CJKH \^JP@P E Heading 2$<@&5>*\]^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListF`F ` Footnote TextCJOJQJaJ@&@@ EFootnote ReferenceH*j@j E Table Grid7:V0JO!J E Char(5>*CJ\]^J_HaJmHsHtH 6U@16 nB Hyperlink >*B*ph _ u V). +!#G%%&''*R01H244:58O=>?4@@XBbBlBHn  !"#$%&'()t<Lv A)$q`N9/!!!! "<######Hn  ^x<=a w .!/!5!F!]!z!!!!!!!!!!!!!!!!!"" " ""!"%")"."/"6"C"G"J"O"P"W"j"n"r"w"x"y"*)+.46;$ACCCENJLMOPQ0RT-UV*WNWgXXwYa[r\\b^bcde&ff#gCgmggh ii}kl?lKlYlmnn+n9n:nl`X <?@ABDM.2KKKL\LLL&_,=CEFGHIJKL>Hn:d  #X8@0(  B S  ? _Toc121980121In7Inemsu R^ './679RW[`dnty/67= !!!!!! ""/"5"P"V"22 >>>>5?;???RBWBZBbBfBlBpI|IIINJJJJJJJ!K%K?KGKaLhLLLLLLLLL6M@MAMOMMMMMMMMMMM N NNNNNNNN!N"N'N(N,N3N5N6N9N:N@NANCNMNONPNSNTNcNfNiNjNmNrNyNzNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOO'O)O,O-O2O3O8ODOGOHOPOQOXOZOdOfOiOjOqOrOwOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO PPPPP!P"P'PPPPPPPPPPPPPPPPPQQ QQQ)Q+Q.Q/Q4Q5Q:QEQIQJQNQOQVQYQbQdQfQgQnQpQrQ{QQQQQQQQxRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSS"S)S=SBSaSeSfSkSlSrStSwSxS}S~SSSSSSSSSS}TTTTTTTTTT UUUUZVcVdViVVVVVW W"W(W,W6W8W;Wa?aAaBaHadanaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbb$b'b-b.b0b1b7b8b;blAlJlMlXl[lmmn nnn*n-n8n:n:n0?|v"-IZN9b" ' C  *- \ g d 638%Z fEz7d]w "f-Z;Oa,pgb`CrCdTBh !Q!|!$4${C%l{%x&c(%>)R*;+k+<,#.D.0o 0)02 2838-5j5:>6>7t7<8P8U:Lm:=.>5@k@(gpggd(h.h )S1ETRVZ JtCZ4Lr-{ 2Pg_ \duuzJ!` <}. DMZI'U0CB VL?[vTd^'0y!`.!/!5!F!]!z!!!!!!!!!!!!!!!!!"" " ""!"%")"."/"6"C"G"J"O"P"W"j"n"r"w"x"NJUNWWXXwYa[\In@AAAA !")148Hn $&.08BDJLZjpUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial9Garamond?5 z Courier New"1hfڜF a?K5^o$4dJm2q HP 0>NEKOLIKO RAZMI`LJANJA O POSLJEDICAMA EPIDEMIJE CRNE SMRTI 1348