Naslov
Sociokulturni procesi i ekološke vrijednosti u Hrvatskoj
(Sociocultural Proccesses and Ecological Values in Croatia)

Autori
Karajić, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.12

Godina
1998

Stranica
314

Mentor
Cifrić, Ivan

Ključne riječi
sociokulturni procesi; vrijednosne preferencije; modernizacija; ekološko ponašanje
(sociocultural processes; value preferences; modernization; ecological behavior)

Sažetak
Doktorska disertacija Nenada Karajića pod naslovom Sociokulturni procesi i ekološke vrijednosti u Hrvatskoj napisana je na ukupno 314 stranica, a sastoji se od kazala, uvoda, tri glavna dijela rada (teorijsko konceptualnih analiza, interpretacije rezultata empirijskog istraživanja i sociokulturnih aspekata ekološke problematike), zaključka, priloga te popisa korištene literature. Prvi dio disertacije usmjeren je na teorijsko konceptualnu analizu, a okuplja četiri potpoglavlja u kojima se na devedesetak stranica propituje teoriju modernizacije, mehanizme sociokulturne racionalnosti društava te različite pristupe i obrasce sociokulturne interpretacije društvenih promjena. Od kraja 60-ih godina, drži autor, zreli se kapitalizam, kao i njegove tenzije, propituju više u sociokulturnom nego u ekonomskom smislu. Iz toga, dakako, ne slijedi da su ekonomski učinci modernizacije zaboravljeni, već da su jednostavno pripisani uzajamnom djelovanju s kulturom i politikom. To je ujedno najširi teorijski okvir od kojeg autor polazi u svojoj disertaciji. U drugom dijelu disertacije pod naslovom Sociokulturni procesi u Hrvatskoj: rezultati empirijskog istraživanja (1996), autor osvjetljava glavne odrednice konceptualnog modela temeljem kojega se pristupilo empirijskom istraživanju. Preuzimajući znanstveno korektno Inglehartov interpretacijski model kao analitički oslonac, autor pokazuje da, unatoč empirijskim dokazima potvrđenima u krugu razvijenih zapadnih društava, da s društvenim promjenama dolazi do vrijednosnih promjena, koncept globalnih vrijednosnih promjena nije odviše prediktivan, tj. primjenjiv u tumačenju procesa tranzicijske modernizacije u Hrvatskoj. Preobrazba hrvatskoga društva počiva još uvijek na većem utjecaju ekonomskih nego kulturnih varijabli. Treći dio disertacije nazvan Sociokulturni aspekti ekološke problematike predstavlja autorov pokušaj definiranja pojmova ekološke svijesti i ekološkog ponašanja kao temeljnih pojmova za razmatranje položaja ekološke dimenzije u razvojnoj matrici hrvatskoga društva. U usporedbi s pristupom u prvom dijelu disertacije u kojem se raspravljalo uglavnom o učincima racionalno strukturiranog društvenog djelovanja, autorovo je izlaganje na ovom mjestu prošireno u smjeru negativnih aspekata modernizacijskog projekta. Polazeći od pretpostavke da je oblikovanje ekološke svijesti pojedinaca moguće u onoj mjeri u kojoj im to dopušta sociokulturni institucionalni okvir, autor ukazuje na razmjerno slabu zastupljenost i značaj ekološke problematike u hrvatskom društvu te na razmjernu neaktivnost u konkretnom ekološkom ponašanju građana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA