Naslov
Praćenje antropogenog utjecaja u sedimentu Plitvičkih jezera
(Anthropogenic influence in the sediment of the Plitvice Lakes)

Autori
Barešić, Jadranka ; Horvatinčić, Nada ; Obelić, Bogomil ; Krajcar Bronić, Ines ; Vreča, Polona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XX. jubilarni hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Knjiga sažetaka / Vasić-Rački, Đurđa ; Findrik, Zvjezdana ; Vrsalović Presečki, Ana - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) ; Hrvatsko kemijsko drustvo, 2007

ISBN
978-953-6894-29-1

Skup
XX. jubilarni hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.02.2007. - 01.03.2007

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
sediment; Plitvička jezera; 14C; 13C; C/N
(sediments; Plitvice Lakes. 14C; 13C; C/N)

Sažetak
Jezerski sedimenti sa svojim mineraloškim, kemijskim i izotopnim sastavom predstavljaju trajni zapis o promjenama koje su se događale u jezerima i njihovoj okolici. U ovom radu prikazani su rezultati mineraloških i izotopnih analiza, analiza elemenata u tragovima i analiza elementarnog sastava organske frakcije sedimenta za pet uzoraka površinskih sedimenata (duljine 45 cm) skupljenih na području Plitvičkih jezera. Uzorci sedimenta uzeti su na različitim dubinama na 4 jezera: Prošćansko (19 m), Gradinsko (5 m), Kozjak (uzorkovan na 21 m dubine i na ušću potoka Rječice na dubini 2 m) i Kaluđerovac (3 m). Analiza mineraloškog sastava anorganskog dijela sedimenta ukazuje da je dominantna komponenta svih sedimenata kalcit koji se taloži iz jezerske vode. Udio kalcita veći je u manjim jezerima (Gradinsko i Kaluđerovac, 90-99%), a nešto manji u većim jezerima (Prošćansko i Kozjak, 70-85%). Udio organske komponente u većim jezerima iznosi 7, 5-10%, dok je kod manjih jezera postotak niži, 1-3, 5%. Sadržaj elemenata u tragovima (B, Ba, Cd, Cr, Cu, Mn, Ni, Sr, Pb, Zn i P) ravnomjerno je raspoređen unutar sedimenata i pokazuje lagani pad nizvodno od Prošća prema Kaluđerovcu, što ne upućuje na značajan antropogeni utjecaj. Na temelju omjera mase ugljika i dušika (C/N) u organskoj tvari sedimenata, određeno je njeno porijeklo. C/N vrijednosti 10-13 ukazuju da organska tvar potječe od jezerskog fitoplanktona, a jednolika raspodjela po dubini sedimenta ne ukazuje na recentne promjene porijekla organske tvari. Rezultati 14C analiza u karbonatnom i organskom dijelu sedimenata pokazuju maksimalne 14C vrijednosti na dubinama 5-14 cm, što je posljedica povećane koncentracije 14C u atmosferi 60-ih godina prošlog stoljeća (termonuklearni pokusi). 14C aktivnost sedimenata upotrijebljena je za određivanje brzine sedimentacije u jezerima, te se pokazalo da je sedimentacija sporija u većim jezerima. Omjeri izotopa 13C/12C izmjereni u karbonatu sedimenata konstantni su za profile uzete u Prošćanskom jezeru i Kozjaku, dok kod manjih jezera (Gradinsko i Kaluđerovac) 13C/12C vrijednosti rastu u gornjih 15 cm sedimenta, što ukazuje na pojačanu primarnu produkciju u ovim jezerima tijekom posljednjih pedesetak godina. Značajne razlike u sastavu sedimenta u odnosu na ostale sedimente uočene su u sedimentu uzorkovanom na ušću potoka Rječice u jezero Kozjak. Ovdje je koncentracija organske tvari najveća (11, 4-36, 6%) zbog donosa humusnog materijala iz okolne šume, što pokazuju i C/N vrijednosti koje se kreću između 14 i 17. Koncentracija elemenata u tragovima također je povišena u odnosu na ostale jezerske sedimente, a 14C rezultati ukazuju na veliku brzinu sedimentacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Geologija, Kemija

Napomena
U verziji na CD-u, rad je na str. 246

POVEZANOST RADA