Naslov
Telurni simbolizam konavoskih vila: Zapisi vilinskih pripovijedaka Katine Casilari u Bogišićevoj cavtatskoj rukopisnoj zbirci usmenih pripovijedaka
(Tellurian Symbolism of Fairies from Konavle: Entries fo Katina Casilari's Fairy-Tales in Bogišić's Manuscript Collection of Oral Stories from Cavtat)

Autori
Marjanić, Suzana

Izvornik
Dubrovnik (0353-8559) 1 (1998); 44-65

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
usmena književnost; vile; telurni simbolizam
(oral literature; fairy; tellurian symbolism)

Sažetak
Članak propituje ginekomorfološku simboliku bezdane dubine vilinskih jama (telurni i katamorfni simbolizam) na primjeru vilinskih pripovijedaka Katine Casilari u Bogišićevoj cavtatskoj rukopisnoj zbirci usmenih pripovijedaka. U spomenutim pripovijetkama pratimo izotopizam i izomorfizam ontema Crljene stijene, montanja (gora, planina), jama. Spomenuti prostori (simboli) nositelji su telurne valencije, ktoničkog, materinstva Zemlje (Zemlja stvara žive oblike), abisalne dubine utrobe Zemlje-Majke (Gea), ratarske (agrarne) drame. Kršćanska terimorfna snaga imaginacije svinju iz vilinske bajke Dar vilinski postavlja u dodirnost s demonološkim silama. U spomenutoj bajci predodžbena inicijacija prasca-mladića u arhetipologiji teriomorfnog simoblizma pridaje simbolizaciji svinje atribute koji je povezuju uz demonske vilinske sile. Inicijacija vilinskoga prasca ne obuhvaća ne obuhvaća samo metamorfozu, promjenu vanjštine, već i metempshihozu koja obuhvaća dubinu ega, duše (psyche). Metamorfoza ne zahtijeva prijelaz preko smrti - stoga je riječ o antropometempihozi, jer vilinski prasac inicijacijskim prijelazom iz tmine (inkantezimi) izlazi na svjetlost. Metempsihoza uključuje ponovno rođenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA