Pregled bibliografske jedinice broj: 292440
Kulturna različitost u hrvatskim školama
Kulturna različitost u hrvatskim školama, 2006. (ostalo).
CROSBI ID: 292440 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturna različitost u hrvatskim školama
(Cultural diversity in Croatian schools)
Autori
Čačić-Kumpes, Jadranka
Izvornik
Stručni skup (seminar) "Učenje o migracijama i interkulturno obrazovanje", Zagreb (Agencija za odgoj i obrazovanje /Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta/ - Institut za migracije i narodnosti), 23. 11. 2006.
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
2006
Ključne riječi
kulturna različitost; škola; multikulturnost; interkulturno obrazovanje; Hrvatska
(cultural diversity; school; multiculturalism; intercultural education; Croatia)
Sažetak
Početke obrazovnih sustava obilježila je politika nacionalne homogenizacije koja je usađivanjem nacionalne privrženosti i osebujne nacionalne kulture omogućila stvaranje modernih nacija. Takav obrazovni sustav smatra se jednim od indikatora modernizacije i uvjetom stvaranja moderne i efikasne države. Međutim, unatoč dominaciji takvoga modernizacijskog obrasca, nisu ga slijedile sve zemlje. Neke su, poput Habsburške Monarhije, već u samim počecima državne kontrole nad obrazovanjem propisivale pravo na afirmaciju etničke i kulturne različitosti. U hrvatskim se školama pravo na različitost manifestiralo u pravu na obrazovanje na materinskome jeziku i u okvirima vlastite kulture mijenjajući se tijekom vremena, uglavnom šireći opseg prava i varirajući organizacijske oblike. Danas se postavlja pitanje kakav odnos prema etničkoj različitosti u obrazovanju valja uspostaviti imajući na umu istovremeno kako povijesne i društvene uvjete njegova razvitka tako i zahtjeve Europske unije, kojoj se Hrvatska nastoji priključiti, a koja je uvela interkulturalističku pedagogiju kao osnovno načelo u obrazovnome djelovanju. Interkulturnost se nameće kao odgovor. Pri tome valja voditi računa da cilj interkulturnog obrazovanja nije puko stjecanje znanja o različitim kulturama već da upoznavanje drugih podrazumijeva interakciju s njima unutar i izvan škole što iziskuje drukčije znanje i metode rada. Stoga bi u reformu obrazovanja valjalo uključiti i tri glavne skupine smjernica koje preporučuju eksperti Vijeća Europe. Prva se skupina odnosi na prenošenje znanja, druga na sposobnosti i vještine što ih kod sudionika procesa treba poticati, a treća na kulturne i obrazovne modele što ih obrazovni sustavi trebaju uključivati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija