Naslov
UTJECAJ GUSTOĆE SJETVE NA NEKA MORFOLOŠKA I FENOLOŠKA SVOJSTVA SORTI PREDIVOG LANA
(THE EFFECT OF PLANT DENSITIES ON SOME MORPHOLOGICAL AND PHENOLOGICAL TRAITS OF FIBER FLAX VARIETIES)

Autori
Butorac, Jasminka ; Pospišil, Milan ; Mustapić, Zvonko

Izvornik
Sjemenarstvo : genetika, oplemenjivanje bilja, cvjecarstvo i rasadnicarstvo (1330-0121) 23 (2006), 5-6; 447-456

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
lan; sorte; morfološka i fenološka svojstva; gustoća sjetve
(fiber flax; cultivars; morphological and phenological traits; planting densities.)

Sažetak
Postoje pokušaji ponovnog uvođenja predivog lana u poljoprivrednu proizvodnju u nas, te smatramo korisnim ukazati na neka njegova važnija svojstva, U radu se iznose rezultati postignutih morfoloških i fenoloških svojstava predivog lana. Pokusi s predivim lanom izvedeni su tijekom dvije godine (2002-2003) u Maksimiru i Posavskim Bregima. U pokusu je bilo zastupljeno pet sorata i to: četiri češke sorte (Jitka, Texa, Merkur i Bonet) i jedna nizozemska sorta (Viola). Odabrane sorte sijane su u dvije gustoće (2000 i 2500 sjemenki /m2). Na osnovi dobivenih dvogodišnjih istraživanja morfoloških i fenoloških svojstava predivog lana na dvije lokacije utvrđeno je da postoje signifikantne razlike između istraživanih sorata i između gustoća sjetve. Signifikantno najveće prinose sjemena ostvarile su sorte Merkur i Bonet. U rjeđem sklopu ostvarene su više vrijednosti prinosa sjemena, broja tobolaca, broja sjemenki u tobolcu i mase 1000 sjemenki. Sorte Jitka i Texa pripadaju sortama rane vegetacijske grupe sazrijevanja, dok Viola, Merkur i Bonet pripadaju sortama kasne vegetacijske grupe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA