Naslov
Oltarna ograda u hrvatskoj predromanici
(Altar chancel in Croatian Preromanesque)

Autori
Marasović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti / - , 2006

Skup
II. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.04.2006. - 29.04.2006

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
predromanika; oltarna ograda; Hrvatska
(Preromanesque; altar chancel; Croatia)

Sažetak
Autor raspravlja o oltarnoj ogradi kao najznakovitijem dijelu liturgijskog namještaja predromaničkih crkava u Hrvatskoj i u Europi općenito. Predlaže da se taj namještaj naziva oltarnom ogradom (a ne pregradom), te upozorava da je na jednom spomeniku u Splitu zabilježen izvorni naziv na latinskom: cancellum. Položaj ograde je na granici prostora za vjernike (quadratuim populi) i prezbiterija, u centralnim građevinama obično po sredini crkve. U ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj rijetke su ograde niskog tipa, jer prevladava visoki tip s trabeacijom. Opisuju se dijelovi ograde: baza, pluteji, pilastri sa stupićima i kapitelima, te grede i zabat ili luk. Lukovi umjesto trokutastog zabata rjeđe se susreću u Hrvatskoj, a svojstveni su pretežito građevinama centralnog tipa, naročito onima šesterokonhnog tlocrta. Trokutni zabati prevladavaju u hrvatskom ranom srednjovjekovlju. Proučavajući vrhove trokuta mnogobrojnih sačuvanih zabata, autor je došao do zaključka da u ranijoj predromanici karolinškog razdoblja kutovi vrha trokuta nisu toliko oštri kao u kasnoj predromanici i ranoj romanici XI. stoljeća. To ne smatra slučajnošću, nego težnjom k vertikalizaciji do koje dolazi sazrijevanjem stila odnosno s razvitkom arhitektonskih oblika od kasnoantičkih primjera (među kojima upozorava na Protiron Dioklecijanove palače iz IV. stoljeća) preko karolinškog doba (VIII-IX. stoljeća) do rane romanike (na kraju XI stoljeća). Imena majstora koji su proizvodili oltarne ograde iznimno su rijetka, ali su u hrvatskoj historiografiji identifirane majstorske radionice koje su prepoznate u dugom vremenskom rasponu od VII. do kraja XI. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

Napomena
U tisku

POVEZANOST RADA