Pregled bibliografske jedinice broj: 291490
Istraživanje i obnova kaštela Vitturi
Istraživanje i obnova kaštela Vitturi // Kultura Ladanja, Zbornik radova sa znanstvenih skupova "Dani Cvita Fiskovića" održanih 2001. i 2002. godine / Gruić, Nada (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti ; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2006. str. 69-84 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 291490 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje i obnova kaštela Vitturi
(Research and Restoration of tha Castle Vitturi)
Autori
Marasović, Katja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kultura Ladanja, Zbornik radova sa znanstvenih skupova "Dani Cvita Fiskovića" održanih 2001. i 2002. godine
/ Gruić, Nada - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2006, 69-84
Skup
Dani Cvita Fiskovića V
Mjesto i datum
Orebić, Hrvatska; Korčula, Hrvatska; Dubrovnik, Hrvatska, 01.10.2001. - 06.10.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Kaštela ; kaštel ; Vitturi ; utvrda ; renesansa
(Kaštela ; castle ; Vitturi ; fortification ; renaissance)
Sažetak
Kaštel Vitturi, najveću i najbolje sačuvanu renesansnu utvrdu u Kaštelima sagradili su na prijelazu 15. i 16. stoljeća trogirski plemići Jerolim i Nikola Vitturi. Sagrađen je po uzoru na onaj koji je 1481. godine sagradio Koriolan Cippico u Kaštel Starome. Izvorno se sastojao od dvokatne rezidencije na jugu i dvorišta okruženog obrambenim zidovima sa kulama na sjeveru. Južni dio bio je sagrađen u moru, a sjeverni na hridima obale te je oko njega bio iskopaj obrambeni jarak. U kaštel se ulazilo preko kamenog mosta na koji se sa kaštela spuštao drveni pokretni most. Godine 1563. u dvorištu se gradi dvokatna renesansna galerija na jugu i dvokatna obrambena krila na tri ostale strane. Po uzoru na druge kaštelanske utvrde izvorno je piano nobile bio na drugom katu južne građevine i prema moru je bio rastvoren renesansnim monoforama i triforom sa balkonom. Međutim u drugoj fazi i prvi kat postaje reprezentativan te se i tu ugrađuju renesansni prozori i balkon. Unutrašnjost je opremljena kaminima, pilima, zidnim ormarima i kominima. Osim obrambene i stambene kaštel Vitturi ima i gospodarsku ulogu te se u konobi obrađuju i pohranjuju plodovi zemlje. U 18. stoljeću prestankom opasnosti Turaka kaštel gubi svoju obrambenu ulogu te se i obrambena krila ureduju za ugodnije stanovanje. Jarak se zasipa. Sa južne građevine renesansni prozori prvog kata prebacuju se na bočna pročelja, a na njihova mjesta ugrađuju se novi barokni. Degradacija kaštela započinje krajem 18 stoljeća. Ruše se tako kameni elementi inetrijera i pročelja, otvaraju novi prozori, prostorije se tlocrtno usitnjavaju, a na djelu se južne građevine čak umeče još jedan kat. Godine 1990. grupa entuzijasta iz Kaštel Lukšića pokrenula je projekt uređenja kaštela Vitturi. Na temelju istraživanja i studije prostornog razvoja služba zaštite spomenika odredila je da se kaštel obnovi u onom obliku koji je imao u 18. stoljeću prije nego je započela njegova degradacija. Radove koji su trajali od 1993. do 2001. godine financirali su Ministarstvo kulture RH i Grad Kaštela. Dobiveni su tako vrijedni povijesni prostori među kojima se ističu dvije dvorane dimenzija 6 za 22 metra na jugu, sa drvenim međukatnim konstrukcijama, kaminima, te renesansnim prozorima i balkonima prema moru. Oko kaštela, sa tri kopnene strane obnovljen je obrambeni jarak, a nad ulaznim vratima breteš. U građevini od 1150 m2 korisne površine smješteni su danas razni sadržaji: Muzej grada Kaštela sa suvenirnicom, Knjižnica, Turistička zajednica, Hrvatsko glazbeno društvo Biranj i poslovnica banke. Atraktivnost građevine i raznolikost sadržaja osigurali su da spomenik živi intenzivnim društvenim životom te da postane glavni kulturni centar grada Kaštela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb,
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split
Profili:
Katja Marasović
(autor)