Naslov
Istraživanje i prijedlog obnove kule Cippico u Kaštel Novome
(Research and renewal proposal of the Cippico castle in Kaštel Novi)

Autori
Marasović, Katja ; Vojnović, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dvorci i ljetnikovci, kultuno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja / Obad Šcitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006, 343-350

ISBN
953-6229-49-8

Skup
Dvorci i ljetnikovci, kultuno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 13.10.2006. - 14.10.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Kaštela ; kula ; Cippico ; renesansa ; utvrda
(Kaštela ; tover ; Cippico ; renaissance ; fortification)

Sažetak
Po uzoru na ostale kaštelanske posjednike, a za zaštitu težaka i posjeda od Turaka, Pavao Antun Cippico trogirski plemić, nećak Koriolana Cippica, 1512. godine gradi svoju kulu i utvrđeno naselje na hridima u moru južnije od crkve sv. Petra od Klobučca. Kula se u velikoj mjeri sačuvala do danas. To je trokatnica približno kvadratnog tlocrta, sa četverostrešnim krovom i prizemljem sagrađenim u pokosu. Međutim postoje dokazi da je izvorno ona imala još jedan i to konzolno izbačeni kat – mašikul poput kule koju je trogirski biskup Marcello podigao godine 1500. u Marini kraj Trogira. Kuli se pristupalo preko drvenog pokretnog mosta. Osim svoje obrambene uloge ona je bila namijenjena i povremenom boravku obitelji Cippico. Imala je dva balkona na drugom katu, jedan na jugu iz najranijeg perioda i drugi koji je naknadno ugrađen ne sjeverno pročelje. Jednokrako stubište je postavljeno uz istočni zid a drvene međukatne konstrukcije oslanjale su se na kamene konzole i kako je to običaj u kulama naizmjenično se mijenjao smjer greda na svakom katu. Na pročeljima se ističu renesansni otvori sa karakterističnom profilacijom vijenca nad nadvojem, od kojih neki imaju kanelirane doprozornike. S obzirom na položaj otvora i balkona na pročeljima te renesansnog pila u unutrašnjosti može se zaključiti da je izvorno piano nobile bio na drugom katu. Krajem 19. stoljeća kulu, tada u ruševnom stanju, kupuje obitelj Katalinić te uz nju sa istočne strane gradi skladište za vino koje je kasnije dograđeno prema jugu. S zapadne strane sagrađena je lučica. Na taj je način kula izgubila svoj istureni položaj u odnosu na naselje. Sedamdesetih godina 20. stoljeća kula je rekonstruirana i u njoj je 1987. osnovna Galerija Studin, a 1991. Zavičajni muzej Kaštela. Organizirane su izložbe, predavanja i razni događaji te je ona predstavljala značajan punkt kulturnog života Kaštela. Danas je želja novog vlasnika kulu zajedno sa skladištem vina preurediti u hotel.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA