Naslov
Split - Izgradnja lazareta
(Split - Building of the Lazaretto)

Autori
Perojević, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Arhitektonsku fakultet

Mjesto
Split

Datum
29.01

Godina
2002

Stranica
206

Mentor
Marasović, Jerko

Ključne riječi
Lazaret; trgovina; kuga; karantena; Split; Venecija
(Lazaretto; trade; plague; quarantine; Split; Venice)

Sažetak
Lazareti su bile građevine koje su u sebi objedinjavale dvije funkcije – trgovačkog pretovarilišta i izolacije trgovaca i roba čije je podrijetlo bilo iz krajeva u kojima je harala kuga. Prva karantena - lazaret osnovana je u Dubrovniku 1377. godine. Usprkos strogim mjerama zaštite bolest se ipak povremeno pojavljivala u obliku epidemija uništavajući velik broj stanovnika. Specifična arhitektura lazareta posljedica je funkcije zaštite od prijenosa kuge, a osobine su joj: zatvorenost zgrada prema vanjskom prostoru, a otvorenost prema unutarnjim dvorištima oko kojih su se nalazile, te maksimalno moguća prostorna izdvojenost od naseljenog područja. Splitski lazaret, osnovan prema zamisli portugalskog Židova Daniela Rodrige, imao je izuzetno važnu ulogu u povijesti grada. Preko njega se odvijala značajna trgovina između Osmanlijskog carstva i Mletačke Republike krajem XVI. i tijekom prve polovine XVII. stoljeća, a smirivanjem političkih prilika nakon Kandijskog rata nastavljena je slabijim intenzitetom i kasnije. Venecija je trgovanjem u splitskom lazaretu ostvarivala veliku dobit zbog koje je, pored ostalog, odlučila utvrditi grad i braniti ga od mogućeg turskog osvajanja. Split je na taj način profitirao od postojanja lazareta mada nije ostvarivao značajniju ekonomsku dobit. U radnji se definiraju nepoznate dionice izgradnje i transformacije lazareta u devet faza. Lazaret se sastojao od pet većih cjelina građevina koje su okruživale unutarnja dvorišta, međusobno povezana prolazima. Sklop je sukcesivno nadograđivan od početka prve faze izgradnje 1582. do 1629. godine kada zauzima najveću površinu. Nakon djelomičnog rušenja u vrijeme izgradnje bedema šezdesetih godina XVII. stoljeća poprima izgled koji je poznat sa sačuvanih crteža, te je prema crtežu iz 1682. godine rekonstruiran izgled posljednje faze lazareta dok je još u cijelosti bio namijenjen trgovanju. Kasnijim pregradnjama dio je prostora lazareta dobio nove namjene. Izvorni izgled do sada nedefiniranih faza izgradnje lazareta je rekonstruiran na temelju brojnih pisanih dokumenata iz vremena njegove gradnje, kao i analizom grafičkih izvora i fotografija iz kasnijeg vremena. Primijenjena je metodologija obrade graditeljskog naslijeđa koja se provodi posljednjih pedesetak godina u Splitu čiji su vrlo vrijedni rezultati predočeni prostornim prikazima razvoja gradskih sklopova. Izgled lazareta od kraja XVII. stoljeća do njegovog rušenja u cjelosti sredinom XX. stoljeća poznat je iz grafičkih i pisanih dokumenata i obrađen je u literaturi. To se odnosi na period kada je već prošao vrhunac njegovog djelovanja i kada je doživio prostorne i funkcionalne transformacije koje se u ovoj radnji donose samo u skraćenom obliku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA