Naslov
Godišnji ciklus raka Astacus leptodactylus u Parku prirode Lonjsko polje
(A year cycle of Astacus leptodactylus in the Nature park Lonjsko polje)

Autori
Maguire, Ivana

Izvornik
Tiskano izvješće za Park prirode Lonjsko polje

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2003

Ključne riječi
Astacus leptodactylus; godišnji ciklus; Lonjsko polje; Sava
(Astacus leptodactylus; year cycle; Lonjsko polje; Sava)

Sažetak
Dosadašnja istraživanja (Maguire, 2002) na našim područjima pokazla su da u Hrvatskoj žive 4 vrste slatkovodnih rakova iz porodice Astacidae. To su riječni rak (Astacus astacus Linnaeus, 1758), uskoškari rak (Astacus leptodactylus Eschscholtz, 1823), rak kamenjar (Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803)) i bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes (Lereboullet, 1858)). Tri vrste (riječni rak, rak kamenjar i bjelonogi rak) su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (NN 30/94, 76/98), ali ne i dovoljno istražene. Do sada je na području Parka utvrđeno prisustvo uskoškarog raka (Maguire, 2002). Kako je taj nalaz u Lonjskom polju u rijeci Savi, za sada, najzapadniji nalaz ove vrste u Hrvatkoj, a kako literaturni podaci (Karaman, 1929) ukazuju na rasprostranjenost riječnog raka (Astacus astacus, Linnaeus, 1758) u rijeci Savi, mišljenja smo da bi trebalo detaljnije proučiti rasprostranjenost pojedinih vrsta u rijeci i pritocima na području Parka. Dosadašnja istraživanja (Stucki i Romer, 2001) interspecijskih odnosa vrste A. astacus i A. leptodactylus su pokazala da je A. leptodactylus agresivnija, brže rastuća vrsta s većim fekunditetom pa u kompeticiji za prostor i hranu potiskuje vrstu A. astacus u nepovoljnija područja, što često vodi do njezinog nestanka. Zbog svega toga bi bilo potrebno istražiti da li u rijeci Savi još uvijek živi i riječni rak, i ako da, kakav je njegov odnos s uskoškarim rakom, odnosno da li se doista vrsta A. leptodactylus širi s istoka na zapad potiskujući ostale vrste ispred sebe, kao što pretpostavljamo. Isto tako vrsta A. leptodactylus do danas nije uopće proučavana na području Hrvatske i ne zna se o njezionoj biologiji i ekologiji pa bi bilo zanimljiv, kroz proučavanje godišnjeg ciklusa rakova ove vrste, sakupiti podatke o vremenu parenja, mriještenja, izlijeganja mladih i presvlačenja, o potencijalnom i stvarnom fekunditetu ženki te o utjecaju abiotičkih i biotičkih faktora na stanje populacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA