Naslov
Daruvar, Sirač, Bijela i Pakrac-posjedi crkvenog viteškog reda Templara?
(Daruvar, Sirač, Bijela i Pakrac-the Estates of Military Orders of the Templar Knights?)

Autori
Schejbal, Berislav

Izvornik
TV prilog RTL, stručni konzultant, komentar pred kamerom, 19.02.2007.

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, audio/video zapis

Godina
2007

Ključne riječi
crkveni viteški redovi; Templari; Ivanovci; Daruvar; Sirač; Bijela; Pakrac; benediktinci; franjevci; posjedi; tradicija; legende
(military orders; knights; Templars; Hospitallers; Daruvar; Sirač; Bijela; Pakrac; Benedictines; Franciscans; estates; tradition; legends)

Sažetak
U SZ Hrvatskoj postoje mnoge utvrde i posjedi koji se smatraju templarskim. Jedna od njih je i Sirač pored Daruvara. Nakon turskih osvajanja, a zatim i oslobođenja krenula je tradicija da je i Sirač bio posjed Templara, a sve poradi obližnjeg benediktinskog samostana u Bijeloj, sada arheološkog lokaliteta, koji je prema staroj tradiciji trebao biti posjed Templara. Lokalitet Gradina Podborje u Daruvaru također nije bio posjed Templara dok je Pakrac pripadao posjedu crkvenog viteškog reda Hospitalaca sv. Ivana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

Napomena
Autor Tv priloga RTL je novinar Dario Šarec. Potpuni ne-emitirani komentar glasi: Postoje mnoge priče i narodne legende o posjedima svjetovnih feudalaca i samostanskih redova kao nekadašnjim vlasništvu crkvenih viteških redova-Templara. Do zabune je došlo poradi više razloga. U ovom dijelu SZ Hrvatske turska osvajanja i 150-godišnja vlasti odnosno bijeg i protjerivanje starosjedilaca prekinuo je povijesni kontinum srednjovjekovne kršćanske vlasti i kulture. U narodnoj predaji najviše su se usjekla sjećanja na templare koji su poistovjećeni s drugim samostanskim redovima i crkvenim viteškim redovima, posebice vitezovima Hospitalcima sv. Ivana (Ivanovcima) iz jedostavnog razloga jer je narod sve viteške crkvene redove nazivao cruciferi, križnici ili božjaci. Zabunu su nakon protjerivanja Turaka unijeli i stariji povjesničari, a zatim i prvi putopisci po Slavoniji u 18. st. koji su mnoge ruševine napuštenih utvrda i samostana opisivali kao templarske. U povijesnim dokumentima-ispravama ne mogu se pronaći podaci da su Daruvar, Sirač, Bijela i Pakrac pripadali crkvenom viteškom redu Templara. Tako na lokalitet franjevačkog samostana Sv. Kralja Ladislava u Daruvaru na lokalitetu Gradina tradicija je smještala i benediktinski samostan sv. Helene koji se smatrao templarskim posjedom poradi posjeda crkvenih viteških redova Sv. Helena pored Zagreba. Lokalitet Stari grad Sirač isto se smatra templarskim jer je bio posjed njemačko-madžarskog roda Tiboldovića, ali više poradi tradicije o obližnjem benediktinskom samostanu sv. Margarete u Bijeloj kao sijelu Templara. Zabunu je unesao I. Kukuljević-Sakcinski koji je smatrao da je Bela pored Varaždina pripadala Templarima pa je tako Bijela pored Daruvara poistovjećena s potonjom. Putopisac Taube uzrokuje zabunu 1777. god. obilazeći ruševan benediktinski samostan Bijelu opisao još onda vrlo očuvanu monumentalnu crkvu s freskama i prikazanim redovnicima benediktincima smatrajući ih likovnim prikazom Templara. Do zabune je došlo i kod Pakraca, utvrde crkvenog viteškog reda Hospitalaca Sv. Ivana. Od 1256. ovdje je prva kovnica srednjovjekovnog hrvatskog novca-banovca, a sadržaji sačuvanih listina ukazuju da su crkveni viteški redovi na svojim posjedima u planini Papuk tražili zlato. Prema ispravama utvrda Hospitalaca u Pakracu mogla je nastati u 12./13. st. za vladavine madžarsko-hrvatskog kralja Emerika, ili Andrije II u vremenu njegovih priprema za križarski pohod. Kralj Andrija II je potvrdio Templarima 1210. posjede Lješnicu i Račešu u okolici Pakraca. Kod današnjeg naselja Okučani riječica Sloboština, nekad pod imenom Lješnica i Račeša bila je stoljetna granica posjeda viteških crkvenih redova i svjetovnih feudalaca. Do zabune je moglo doći jer su nakon nasilnog ukidanja templarskog reda 1312. godine većinu njihovih posjeda naslijedili Ivanovci. Neki od poznatih templarskih srednjovjekovnih posjeda ili utvrda u Hrvatskoj bili su Zdelja, Vaška, Požega, Dragović, Čaklovac, Glogovnica, Sv. Mihovil, Gora, Hresno, Sv. Martin kod Zeline, Prozorje, Brcko i Dubica (BiH).

POVEZANOST RADA