ࡱ> 5@nhbjbj22.XX)vvv jR,R,R,8,-Djnf-:-"-z.z.z.". .lllllll$nRq\Cl.z.z...Clz.z.m\\\.&#z.z.l\.l\l\]nhdjz.Z- vR,Q j qkm0n-jvqW~vq@j:.jvqj..\.....ClCljj.$ j\"jj.mr. sc. Dragan Damjanovi, asistent Odsjek za povijest umjetnosti Sveu iliate u Zagrebu Filozofski fakultet HR  10 000 Zagreb, Ivana Lu ia 3 E-mail: ddamjano@ffzg.hr akova ka katedrala kao predlo~ak za crkvu u Geldropu u Nizozemskoj Uvod akova ka katedrala nesumnjivo je jedan od najzna ajnijih spomenika hrvatskog historicizma. Svojim i vanjskim i unutraanjim ureenjem najuspjeliji je arhitektonski Gesamtkunstwerk druge polovine 19. stoljea u Hrvatskoj. Djelo je arhitekata Karla Rsnera i Friedricha Schmidta, tada vjerojatno najzna ajnijih projektanata sakralnih objekata u Austro  ugarskoj Monarhiji. Upravo zbog njezina zna aja i reprezentativnosti, usprkos velikoj geografskoj udaljenosti lokaliteta koji gotovo da i nisu bili kulturno povezani, arhitekt Carl Weber, projektirajui katoli ku ~upnu crkvu u Geldropu u Nizozemskoj, kao uzor je izabrao akova ku katedralu. Mjesto akova ke katedrale u povijesti arhitekture 19. stoljea Hrvatska arhitektura druge polovine 19. stoljea izrazito je receptivnog karaktera. Utjecaj srednjoeuropskih kulturnih srediata, osobito Be a, bio je apsolutno dominantan. S jedne strane, u Zagreb se prenose, u viae ili manje reinterpretiranim oblicima, be ki modeli, oblikovni jezik arhitekture glavnog grada Monarhije. S druge pak strane, svi tada aktivni projektanti u Hrvatskoj ili se doseljavaju iz zna ajnijih srednjoeuropskih srediata, ili u e na Politehnikama Be a, Mnchena, Praga i Budimpeate. Djela Franje Kleina i Janka Nikole Grahora, arhitekata zagreba kog ranog historicizma, 50  tih i 60  tih godina 19. stoljea direktno nasljeduju Frsterova i Hansenova djela u Be u; dva desetljea kasnije, graevine Hermanna Bolla, Janka Holjca, Martina Pilara i Vinka Rauschera slijede oblikovni rje nik njihova u itelja Friedricha von Schmidta. Sli no je i sa stambenom arhitekturom. Arhitektonska ostvarenja biroa Hnisberg i Deutsch te Kune Weidmanna pod sna~nim su utjecajem be kog graditeljstva kraja 19. stoljea. Sli na je situacija i u ostalim veim hrvatskim gradovima samo se smjerovi utjecaja razlikuju. Tako je u Osijeku, uz Be , va~an utjecaj Budimpeate kao centra, dok u Rijeci, zbog njezinog prometnog i pravnog polo~aja, Be , Trst i Budimpeata igraju gotovo jednako zna ajnu ulogu. Drugo obilje~je ne samo arhitekture, ve i cijele hrvatske umjetnosti 19. stoljea, koje direktno proizlazi iz njezina receptivnog karaktera, stanovito je kronoloako zakaanjenje za glavnim centrima. Tek kada neki arhitektonski oblici postanu prihvaeni i airoko raaireni u Be u, naai ih prostori usvajaju. Rundbogenstil tako dolazi s pola desetljea zakaanjenja u odnosu na njegovo airenje u Be u (krajem 40  tih godina 19. stoljea), neogotika kasni gotovo cijelo desetljee. Kada, 60  tih godina 19. stoljea, u glavnom gradu Monarhije ve po ne dominirati zreli historicizam, vezan uz izgradnju Ringa, u cijeloj e Hrvatskoj romantizam, odnosno rani historicizam i dalje biti jedini arhitektonski stil u kojem projektiraju domai graditelji. U odnosu na spomenutu situaciju u hrvatskoj arhitekturi 19. stoljea akova ka katedrala predstavlja rijetku iznimku. Naravno, i ona je donekle pokazatelj receptivnog karaktera naae umjetnosti 19. stoljea. Djelo je stranog, be kog arhitekta, bolje re eno, be kih arhitekata, Karla Rsnera i Friedricha Schmidta (a, uvjetno govorei, i Hermanna Bolla), oslikavana je uglavnom od strane njema kih umjetnika (Overbecka, te Alexandra i Maximiliana Seitza), a i uzore za njezinu gradnju i unutraanje ureenje mo~emo nai u Be u (ponajprije u Alterchenfelderskoj crkvi). Iznimnom je ine dvije karakteristike: s jedne strane, pravovremenost  stilski nije zakaanjela u odnosu na zbivanja u centrima tadaanje europske arhitekture; dok je, s druge strane, rije  o vjerojatno jedinom djelu naaeg 19. stoljea koje je vrailo (kako e nastavak teksta pokazati), utjecaj na arhitekturu drugih europskih zemalja. akova ki biskup najzaslu~niji je tomu. Strossmayer je mogao nai arhitekta za katedralu i u Hrvatskoj, i u Zagrebu i u Osijeku, no on nije htio anga~irati nekog provincijalnog majstora, ve tada najzna ajnije projektante sakralnih objekata u Monarhiji. akova ki biskup odlu io je u provinciji stvoriti crkvu sasvim prikladnu za Be . I uspio je. Na rubu tadaanje dr~ave, nastalo je jedno od najveih djela historicizma u sakralnoj arhitekturi srednje Europe. Izabravai Rsnera, odnosno kasnije Schmidta, kao projektante, Strossmayer je realizirao prvo djelo visokog historicizma uope u arhitekturi Hrvatske. Elementi romantizma i romanti arskog gledanja na crkveno graditeljstvo gotovo da su nestali na akova koj katedrali. Ideali visokog historicizma o arheoloakoj vjernosti suvremenih graevina srednjevjekovnima po prvi puta su time realizirani u nas. Upravo stoga ato je katedrala nastala u  pravom trenutku , odnosno u vremenu kada se visoki historicizam u sakralnoj arhitekturi Srednje Europe tek po eo oblikovati, ona je i mogla poslu~iti kao uzor, budui da je jedan od prvih primjera  arheoloaki  izvedene neoromani ke crkve uope, ne samo na tlu Habsburake Monarhije, ve i cijele Srednje Europe. Naravno, rana realizacija crkve sama po sebi nije dovoljna. Da je sagraena u Be u za pretpostaviti je, kako bi sasvim sigurno poslu~ila kao uzor brojnijim sakralnim objektima po Europi, ato zbog uloge ovog grada kao prijestolnice Monarhije i jednog od glavnih centara umjetnosti i arhitekture 19. stoljea, ato zbog injenice da bi bila ilustrirana u mnogo veoj mjeri u novinama, asopisima i vodi ima. akovo je meutim u drugoj polovini 60-tih i po etkom 70  tih godina 19. stoljea smjeateno na samom rubu Europe, ukoliko istu podrazumijevamo kao kulturoloaki pojam. Nalazilo se nedaleko granice s Turskom, u joa uvijek nesigurnom kraju, okru~eno gustim aumama, bez ~eljezni ke veze s ostalim dijelom svijeta i s vrlo loaim cestama koje su vodile do njega. Pa kako je usprkos tako izoliranom polo~aju katedrala ipak mogla poslu~iti kao uzor? Dva su razloga. Jedan je pojavljivanje projekata i fotografija ove graevine na izlo~bama i u tisku, a drugi je, sasvim sigurno mnogo zna ajniji, sama li nost biskupa Strossmayera. Naravno, ova su dva razloga neraskidivo povezana. Ne smije se, naime, zaboraviti da se katedrala gradi upravo u trenutku kada je Strossmayer ope poznata osoba u svijetu. Ustavai protiv donoaenja dogme o nepogreaivosti pape i protiv oatre note protiv protestanata na Prvom vatikanskom koncilu, njegovo se ime pronijelo cijelom Europom. I u samom je Be u bio itekako dobro poznat, ponajprije zbog svojih politi kih stavova prema rjeaenju hrvatskog i ju~noslavenskog pitanja. Strossmayerova je uvenost doprinijela tomu da se mnogi pisci, grafi ari i novinari upute, u spomenutim nesigurnim uvjetima, u akovo, kako bi se upoznali s njim. Piaui o Strossmayeru, naravno da su se redovito osvrtali i na materijalni odraz njegovih ambicija i sposobnosti  akova ku katedralu, te se ona pojavljuje u brojnim lancima u novinama i asopisima svih zna ajnijih europskih zemalja, katkad samo u rije i, no vrlo esto i u slici. Osim Strossmayerovog politi kog anga~mana i sama je arhitektonska kvaliteta Rsnerova projekta pridonijela pojavljivanju akova ke katedrale u brojnim stru nim arhitektonskim glasilima. Godinu dana nakon ato je po elo njezino podizanje, 1867., projekti katedrale izlo~eni su u Austrijskom paviljonu na svjetskoj izlo~bi u Parizu. Rsnerovi su se nacrti tako naali u druatvu s Ferstelovim projektima za Votivkirche, Hansenovim nacrtima za restauraciju Lizikratovog spomenika u Ateni, crkvama Friedricha Schmidta, te djelima Ch. Hasenauera, Josefa Hlavke, Huge Ernsta i Josefa Zitecka. }iri iz Be a na tu je izlo~bu poslao nacrte graevina koje je nesumnjivo smatrao najboljim primjerima suvremenih arhitektonskih zbivanja u Monarhiji. injenica da su se meu njima naali i projekti akova ke katedrale jasno govori koliko ih je struka cijenila. Kako je izlo~ba bila izuzetno posjeena, zasigurno je ve tada katedrala po ela dobivati neato od svoje svjetske slave. Arhitektonski dio katedrale uglavnom je bio gotov do 1874. godine. Tim povodom biskup Strossmayer objavljuje i prvu monografiju ove graevine. Usprkos jeziku na kojem je napisana knjiga (hrvatskom), akova ki se biskup pobrinuo da ona bude poslana u glavne tadaanje knji~nice, na taj na in upoznavai svijet sa svojim djelom. U vremenu koje slijedi, do posvete 1882., katedrala se nastavila pojavljivati sporadi no u tisku. U godini posvete rijetko koje svjetske ilustrirane novine nisu reproducirale njezin izgled, ili bar donijele, krai ili du~i, tekst o katedrali. Spomenimo samo neke: ber Land und Meer, Allgemeine illustrierte Zeitung, jedna od najcjenjenijih ilustriranih revija njema kog govornog podru ja i Srednje Europe donosi opairan izvjeataj o posveti s velikom slikom unutraanjosti katedrale; izvjeataje donosi i asopisi Daheim te mnogi drugi listovi. Svakako je, meutim, najzna ajnije pojavljivanje fotografije Strossmayerove prvostolnice u londonskom listu The Builderu, najuglednijem arhitektonskom glasilu viktorijanske Engleske, asopisu koji je distribuiran i itan ne samo diljem tada beskrajnog Britanskog carstva (Kanada, Australija, Ju~na Afrika), ve jednako tako i u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama, te u kontinentalnoj Europi, osobito u Njema koj, u kojoj je britanska arhitektura u drugoj polovini 19. stoljea izuzetno cijenjena ato zbog dinasti kih veza njema kih dr~avica s Londonom, ato zbog njezine orijentacije na srednjovjekovno nasljee. Sakralna arhitektura 19. stoljea u Nizozemskoj Budui da je crkva Svete Brigide u Geldropu podignuta u zemlji s kojom hrvatski prostori u 19. stoljeu gotovo da uope nisu imali kulturnih, gospodarskih i politi kih veza, te je hrvatska povijest umjetnosti i arhitekture uope ne poznaje, potrebno je ukratko izlo~iti kontekst iz kojeg ona izrasta. Od reformacije, u drugoj polovini 16. stoljea, te tijekom 17. i 18. stoljea, u Nizozemskoj nije bilo dopuateno javno manifestiranje katoli ke vjere. Nizozemska reformirana (kalvinisti ka) crkva jedina je mogla javno djelovati, iako nikada nije proglaaena slu~benom dr~avnom religijom. Usprkos uvrije~enom mialjenju, u Nizozemskoj je i nakon reformacije, nastavila postojati relativno brojna katoli ka zajednica, inei konstantno negdje oko 20% populacije. Iako su katolici imali slobode o kojima se u drugima protestantskim zemljama nije moglo ni sanjati, bili su ipak samo tolerirana manjina. Nisu mogli biti zaposleni u javnim slu~bama, a koristili su isklju ivo  skrivene crkve , naj eae u vidu obi ne kue. Situacija se promijenila tek nakon ukidanja stare Nizozemske Republike, francuskom okupacijom 1795. godine. Nova (francuska) Batavijska Republika dala je svim religijama jednaka prava, tako da su u ju~nim provincijama gdje su katolici bili brojniji, stare srednjovjekovne crkve, u 16. i 17. stoljeu pretvorene u protestantske, ponovno vraene katolicima. Naravno, formalna emancipacija nije odmah donijela i ope prihvaanje katolika u druatvu koje se identificiralo s protestantizmom. Meutim, s otkrivanjem katoli ke srednjovjekovne proalosti, u prvoj polovini 19. stoljea, zapo ela je njihova sna~nija integracija u nizozemsko druatvo. U drugoj polovini 19. stoljea podi~u se stoga bezbrojne katoli ke crkve po cijeloj dr~avi. Za razliku od drugih europskih zemalja, poput Francuske i Njema ke, gdje je gradnja crkvi bila javna stvar, u Nizozemskoj je ostala, budui da je dinastija bila protestantska, kroz cijelo 19. stoljee, vrsta privatnog posla. Usprkos tome, ohrabrena novim polo~ajem koji je dobila, katoli ka crkva gradi izrazito reprezentativne, manifestne graevine, koje predstavljaju najzna ajnije primjere historicisti ke sakralne arhitekture u ovoj zemlji. U usporedbi s engleskom arhitekturom, u Nizozemsku kao i u ostale zemlje kontinentalne Europe, historicizam, to nije re eno, neogotika kao njezin, u po ecima, glavni oblikovni segment (na podru ju sjeverne i zapadne Europe), prodire tek od tridesetih godina 19. stoljea i to najprije u arhitekturu dvoraca. Prvi je zna ajniji objekt neogotike u arhitekturi ove zemlje tako dvorac Beverweerd kod Werkhopvena u Utrechtu sagraen 1835.  1840. po projektu arhitekta C. Kramma. Tek nakon ato je kralj Wilhelm II. boravio u Engleskoj kao student u Oxfordu oduaevljen tamoanjom goti kom i neogoti kom arhitekturom, te nakon ato je, po povratku, sam dogradio novo krilo kraljevske pala e u Haagu, ovaj se stil po inje sna~nije airiti Nizozemskom. Prve neogoti ke sakralne graevine podi~u se 1830  tih i 1840- tihv godina. Grade se i za protestante i za katolike, iako su katoli ke bile brojnije, zbog ve spomenutih razloga. U narednih pola stoljea, gotovo e se sve nove crkve, osobito katoli ke, graditi u goti kom stilu. Upotreba ostalih stilova, ak i romani kog, relativno je rijetka. Ovako sna~na rasprostranjenost neogotike u nizozemskoj sakralnoj arhitekturi 19. stoljea nastala je ponajprije zahvaljujui pisanjima Josepha Alberdingka Thijma. Njegov je pogled na arhitekturu oblikovan pod sna~nim utjecajem Nijemca Augusta Reichenspregera, najzna ajnijeg zastupnika neogotike u historicizmu cijelog njema kog kulturnog kruga. Thijmovo djelo Sveta linija o orijentaciji srednjovjekovnih crkvi i njihovom simbolizmu imalo je velik utjecaj na katoli ke arhitekte. Realizatora svojih ideja naaao je u arhitektu Petrusu Josephusu Hubertusu Cuypersu, restauratoru i projektantu nebrojenih sakralnih objekata, graditelju Rijksmuseuma i brojnih drugih reprezentativnih javnih i stambenih graevina. Uz Cuypersa i akolu arhitekata koja se oko njega oblikovala postojala je joa jedna sna~na struja neogotike u Nizozemskoj  Utrechtska akola, sa sjediatem u gradu po kojem je dobila ime. Nastala je pod utjecajem propovijedanja sveenika Gerarda van Heukeluma, koji je zastupao mialjenje da svaka dr~ava treba razviti vlastiti tip neogotike. Osnovao je i udru~enje za crkvenu umjetnost  Sint Bernulphusgilde. Uz dvije osnovne struje, Cuypersovu i utrehtsku, djelovali su i projektanti koje ne mo~emo ubrojiti ni u jednu veu grupaciju. Najzna ajniji meu njima, Carl Weber, projektant crkve u Geldropu, predmet je naaeg interesa. Arhitekt Carl Weber (1820.  1908.) Carl Weber svakako je jedan od najzna ajnijih arhitekata sakralnih graevina Nizozemske u drugoj polovini 19. stoljea. Porijeklom je Nijemac, roen i odrastao u Klnu, gradu koji se od 40  tih godina 19. stoljea pretvorio u nesumnjivu prijestolnicu sakralne arhitekture Srednje Europe zahvaljujui velikom projektu dovraavanja tamoanje katedrale. ini se da nije u io neposredno na njezinim  skelama , ve kod arhitekta Vincenza Statza, jednog od najzna ajnijih ranih pobornika neogotike u njema kim zemljama. Zasigurno ga ipak nisu mogla mimoii zbivanja oko katedrale u njegovom rodnom gradu, tim prije ato je, bar slu~beno, do 1858. godine (kada je podizanje ove graevine bilo u punom jeku), stanovnik Klna. Gradnja ogromne katedrale utjecala je na Webera i usmjerila njegovo opredjeljenje za gotiku kao glavni stil sakralne arhitekture. Najvei dio ~ivota Carl Weber provodi u nizozemskom gradiu Roermundu. Ne zna se to no kada se odselio, tek je poznato da prvu crkvu u ovoj zemlji realizira 1850. godine. Po preseljenju mijenja u nekoliko navrata svoje ime: Karl u Carl, pa ona u Charles (pod utjecajem francuski orijentiranih krugova u Roermundu), da bi ga naposljetku  ponizozem io u Carel. Projektirao je i podignuo ak 33 crkve, uglavnom u pokrajinama Limburg i Noord-Brabant. Rani radovi (prije kasnih 1870-tih) gotovo su isklju ivo neogoti ki (uz pokoju rijetku neoromani ku gradnju) s oblikovnim jezikom koji spaja ranu romanti arsku neogotiku sa strogim visokim,  arheoloakim historicizmom zrele neogotike. U kasnijim radovima u veoj se mjeri okree neoromanici, te je jedan od prvih koji razbija goti ki monopol u sakralnoj arhitekturi Nizozemske u 19. stoljeu. Tada se (80  tih i 90  tih godina 19. stoljea) usredoto uje na projektiranje velikih crkvi s kupolama. Weber je bio veliki konkurent Josefu Cuypersu, ve spomenutom najzna ajnijem arhitektu Nizozemske u drugoj polovini 19. stoljea. Njihov je sukob zapo eo oko, po Weberovu mialjenju, preslobodne Cuypersove restauracije srednjovjekovne stolne crkve u Roermundu. Usprkos ovom sukobu, upravo e Roermundska crkva biti, s oblicima dobivenim u Cuypersovoj restauraciji, Weberov uzor u njegovom daljnjem stvaralaatvu. Mjesto akolovanja Carla Webera potvruje puno puta ponavljanu injenicu iz povijesti srednjoeuropske sakralne kraanske arhitekture 19. stoljea kako gotovo svi fenomeni vuku svoje podrijetlo iz Klna. Izgradnja tamoanje katedrale zaposlila je bezbrojne graditelje tijekom vremenskog perioda od po etka 40-tih do po etka 80  tih godina 19. stoljea. Samo kao ilustracija situacije, mo~e poslu~iti podatak kako je u 1876. godini 700 radnika bilo zaposleno na podizanju ove crkve. Naravno, veim je dijelom bilo rije  o fizi kim radnicima, no i stru ni je kadar bio itekako brojan. Svi ti budui arhitekti koji su na klnskoj katedrali ispekli zanat, u trenutku kada je crkva dovraena, gube posao, te se raspruju po cijeloj Europi u potrazi za novim zadacima. Bez obzira da li je Carl Weber radio na katedrali ili ne, svakako je bio upoznat s njezinim podizanjem. Vjerojatno se tada i upoznao s Friedrichom Schmidtom koji je, 50 tih godina 19. stoljea, pomagao Friedrichu Zwirneru, tada vodeem arhitektu klnske katedrale. Schmidt e ubrzo po eti figurirati u tadaanjoj njema koj arhitekturi kao glavni zastupnik neogotike i drugih srednjovjekovnih stilova u graditeljstvu. I tu dolazimo do prve eventualne poveznice s akovom. Nesumnjivo upravo iz Klna Weber vu e naklonost prema Schmidtu i njegovim graevinama, te je mogue da je, pratei njegovo stvaralaatvo, i doaao do akova kao uzora. Kao zanimljivu paralelu mo~emo navesti i injenicu kako prvi Weberovi neoromani ki projekti datiraju iz vremena nakon 1882., dakle godine posvete katedrale u akovu, kada ponovno realizira, nakon duge pauze, jednu crkvu u neoromani kom stilu, Svetog Petra u Vughtu. Mo~da ga je ilustracija akova ke katedrale, nakon njezina dovraenja, publicirana u The Builderu ili kakvom drugom stru nom asopisu, navela ponovnoj uporabi tog stila. }upna crkva svete Brigide u Geldropu (1889. -1895.) i katedrala Svetog Petra u akovu (1865.  1882.) Kona no se moramo osvrnuti i na graevinu koja je predmet interesa ovog teksta, katoli ku ~upnu crkvu Svete Brigide u Geldropu. Krajem 19. stoljea Geldrop je bio maleno selo, nedaleko Eindhovena. Danas je predgrae tog grada, uvenog po nogometnom klubu i tvrci Philips koja u njemu ima svoje sjediate. Poput mnogih drugih sakralnih graevina u Nizozemskoj stara crkva u Geldropu vraena je katolicima nakon francuske okupacije 1795. godine. Tada se ve nalazila u izrazito troanom stanju. Popravci ograni enog karaktera nisu mogli pomoi graevini, pa je kona no, 1887. godine, sruaena. Dvije godine poslije zapo elo se s gradnjom nove. Nova Sveta Brigida sagraena je po projektu ve spomenutog arhitekta Carla Webera kao jedno od njegovih posljednjih realiziranih zdanja, u vremenu od 1889. do 1891., osim dvaju tornjeva na fasadi, koji su dodani 1895. Kada Carl Weber projektira Svetu Brigidu on ne slijedi slijepo akova ki uzor, ve ga slobodno interpretira. U brojnim se, meutim, detaljima, prepoznaju ak i doslovni citati glavnog Weberovog uzora. Zanimljivo je kako su obje crkve graene u mjeaavini neoromanike i neogotike, s tim da u akovu neoromani ka komponenta znatno prevladava, dok u Geldropu, bar u oblicima prozorskih otvora, dominira neogotika. Za katoli ke crkve u Nizozemskoj, kako je ve istaknuto, odabir neogotike (odnosno gotike), kao stila za gradnju bio je gotovo obvezatan. Weber od tih konvencija ni u Geldropu nije htio (ili smio) odstupiti. Oslanjajui se na akovo, meutim, oblikovni jezik naae katedrale morao je prilagoditi nizozemskim nazorima, u initi ga  goti kijim . Iz tih prilagoavanja i nastaju razlike koje postoje izmeu dvaju crkava. U goticiziranju akova kog projekta Weber je na pojedinim dijelovima graevine uspjeaniji, dok se na pojedinima javljaju i vee nelogi nosti proistekle iz gr a da se jedna neoromani ka crkva goticizira. Svakako najbolji je dokaz tomu oblikovno rjeaenje vanjatine svetiata i transepta crkve na kojima iznad visokih neogoti kih prozora postavlja  akova ku neoromani ku slijepu arkadu. Mjeaavina stilova u Geldropu nije odraz samo te~nje ka goticiziranju jednog romani kog projekta, u kombinaciji s neuobi ajenom zdepastom kupolom crkve, te brojnim tornjiima, u funkciji je stvaranja i dojma slikovitosti, kojemu esto te~i kasni historicizma u sakralnoj arhitekturi, a kakvog u visokom  arheoloaki to nom historicizmu (iz kojeg je potekla akova ka katedrala), nije moglo biti. Prijeimo sada na podrobniju usporedbu dvaju objekata. Osnovno prostorno ustrojstvo Svete Brigide gotovo je identi no onome akova ke katedrale. Radi se o trobrodnoj dvotoranjskoj bazilici tlocrta latinskog kri~a s kupolom na kri~iatu glavnog i pobo nih brodova. Transepti Svete Brigide, kao i transepti akova ke katedrale, zavraavaju polukru~nim apsidama. U rjeaenju organizacije unutraanjeg prostora crkve vee razlike postoje samo u zoni svetiata, kojeg Weber okru~uje deambulatorijem, polukru~nim ophodom oko apside, koji ne susreemo u akovu. Velikoj sli nosti dvaju crkava svakako pridonosi i materijal od koN P R T &(JL~L\d:<"$ĻĻijͪͳĻěČĂĂssjhq*h,aJjhq*hQLl0JUaJhq*hQLl\aJjhq*hR0JUaJjhq*ho0JUaJhq*5CJ aJ hQLlCJ aJ hq*hoaJhq*hQLlaJhq*hQLl5CJ aJ hQLlCJ4aJ4hQLlCJ$aJ$hQLl5CJ$aJ$ hQLlCJ hQLlCJ\$H P R T ~>* 06\?FzRp#p#p#p#p#p#p#p#p#2p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p# p#p# p# p#p# p#p#`$a$3:hlhZ".#*$R$T$R%T%...R/T/013F304F4X?Z? B*BVBXBtCzCCCHHHHtIvIKKKKK L*L:LM`MbMzMMMM2N޻稟界hq*hPaJhq*hQLl6aJhq*hDtaJhq*hDt6aJhq*h:aJjhq*hQLl0JUaJhq*hQLl5aJhq*hQLl\aJhq*h,aJhq*hQLlaJjhq*hqc]0JUaJ42NHNNNN>RxRzR|R~RRRVUXUvWxW,X>X^ZrZt[[^^^^__rftfggiibjrjtjBkDkkkk llblmmFoHohoo"r$rdp#p#p#p# p#p# p# p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#0 p#0 p#p#~p#0  & Fgdmxk & Fh^hgdmxk`jeg su obje sagraene, opeka s kamenim arhitektonski istaknutim elementima (rozetama, portalima, vrhovima kontrafora, itd.).  tip tzv. Rohbau gradnje. Weber bez sumnje s obrazovanja u Klnu donosi naklonost Rohbau, airoko raairenom tipu zidanja u tadaanjoj njema koj arhitekturi. Usporedbe pro elja crkve u Geldropu s realiziranim pro eljem katedrale u akovu te s projektom za katedralu objavljenom u Strossmayerovoj monografiji o graevini 1874. godine, pokazuju kako se Weber po svoj prilici oslanja upravo na ovaj objavljeni projekt viae negoli na realiziranu graevinu samu, iako neki oblikovni elementi ukazuju na mogunost da je vidio i reprodukciju pro elja akova ke crkve nakon njezina dovraenja. Mogune je da je Weber, vidjevai projekt katedrale na svjetskoj izlo~bi u Parizu 1867. ili Strossmayerovu monografiju, posegnuo i za drugim publikacijama u kojima se govorilo o crkvi, te se tako upoznao i s njezinim izgledom nakon zavraetka gradnje. Brojni oblikovni detalji raa lambe fasade upuuju nas na ovaj zaklju ak. Po nimo s glavnim portalom. Vjerojatno zbog ograni enih sredstava, Weber projektira samo jedan portal za crkvu, izvodei ga tako ato kombinira elemente s pobo nih portala na projektu akova ke katedrale publiciranom 1874. godine s izvedenom situacijom. Portal s polukru~nim timpanom uokviren je slobodno stojeim stupovima na kojima po iva trokutasti zabat, koji se lomi na kraju, identi no pobo nim portalima akova ke katedrale. Osnovna koncepcija cjeline dvaju pro elja takoer je vrlo sli na, s rozetom iznad sredianjeg portala i trokutastim zabatom izmeu zvonika. Weber ne postavlja sve elemente iz akova na isto mjesto u Geldropu. Rozeta glavnog pro elja znatno je skromnija od velike rozete akova ke katedrale, meutim, po oblicima je identi na rozetama koje u akova koj katedrali nalazimo na bo nim stranama glavnog broda. Motiv slijepe arkade s prvog kata Strossmayerove prvostolnice Weber preseljava na najviai kat zvonika geldropske crkve. Kako je rije  o neogoti koj graevini, tornjevi Svete Brigide u Geldropu otvaraju se mnogo sna~nije nego tornjevi akova ke katedrale. Vee razlike tornjeva u odnosu na akovo mogu se objasniti i injenicom da su dodani neato kasnije, 1895. godine, etiri godine nakon ato su ostali dijelovi crkve bili zavraeni. Meutim, kada se usporedi ve spomenuti od Strossmayera publicirani projekt za akovo s realiziranom situacijom u Geldropu, opet nalazimo brojne sli nosti  na tom su projektu bili predvieni slijepi lukovi ispod vijenaca koji dijele jedan kat od drugoga na tornjevima, kao i slijepe arkade koje susreemo i u Gledropu, iako druk ije razmjeatene. ak su i vrhovi tornjeva Svete Brigide vrlo sli ni publiciranim projektima Strossmayerove katedrale, budui da su prvotno bili predvieni trokutasti zabati (kao u Geldropu), a ne izvedeni baldahini. Weber se u rjeaenju tornjeva udaljava u neato veoj mjeri od akova ke crkve zbog kombiniranja njezina oblikovna rje nika s elementima Munsterkerk u Roermundu, koje je dogradio u 19. stoljeu, restaurirajui srednjovjekovnu graevinu, spomenuti glavni Weberov rival, arhitekt Cuypers. Otvori glavnog i pobo nih brodova dvaju crkava pokazuju stanovite razlike; dok je u akovu na glavni brod postavljen niz rozeta, a na pobo ni neoromani ke bifore, u Geldropu se glavni brod otvara triforama, a pobo ni s biforama iznad koje je rozeta. Ipak, postoje i stanovite sli nosti. Rsner je prvotno zamislio (nerealizirane) slijepe lukove ispod vijenaca, koje susreemo u Geldropu. Istovjetne su i kontrafore, rijeaene u vidu plitkih istaka iz zida, u oba slu aja bez potpornih lukova. Opet se suo avamo s jednom nedoumicom. Umjesto baldahina sa skulpturama, na planu reproduciranom u monografiji iz 1874., susreemo situaciju kakva je na kraju realizirana u akovu, kontrafore zavraene trokutastim kamenim ailjcima. To je joa jedan dokaz kako je Weber morao vidjeti fotografiju akova ke crkve nakon njezina dovraenja. Rjeaenje fasada transepta opet pokazuje koliko se Weber oslanjao na projekt za akova ku katedralu. On doduae otvara transept prozorima, trima biforama, s rozetama postavljenima iznad njih, no ipak se poziva u brojnim detaljima na akovo. Motiv slijepih lukova izvedenih u opeci koji dominira raa lambom vanjskih zidova transepta akova ke katedrale, Weber premjeata u donji dio fasade istog dijela crkve, znatno mu smanjujui dimenzije. Nadalje, transept zavraava u gornjem dijelu s nizom slijepih arkada, kakve vidimo na Rsnerovom projektu za akovo, a koji na kraju nisu realizirani. Sli na je situacija i sa svetiatem, gdje takoer susreemo slijepe arkade na vrhu zida, ispod kojih je, u skladu s  pravilima goti kog stila, niz velikih prozora ailjatog luka. U rjeaenju svetiata vidi se najjasnije koliko je mukotrpno, u ovom slu aju ak i nespretno, prilagoavao Weber akova ki plan pravilima ili, bolje re eno, uobi ajenim rjeaenjima, neogoti ke arhitekture. ak i na deambulatoriju susreemo jedan citat s akova  simplificirane bifore, to nije re eno parove lu nih prozora koje u akovu nalazimo kao gornje prozore na krajevima bo nih brodova. I kona no, kupola. Sli nosti dvaju kupola su ogromne. Gotovo da se razlikuju samo u proporcijama, te u injenici da Weber u Geldropu ne postavlja lanternu na vrh. I ovaj se puta treba u usporedbi ponajprije osvrnuti na projekte akova ke katedrale publicirane 1874. godine. Obje kupole po ivaju na osmostranom tamburu. Oba se tambura u donjem dijelu otvaraju s rozetama koje su istovjetne  bez sredianjih pre ki,  ~bica , iznad kojih su slijepe arkade, a svaka strana tambura zavraava s trokutastim zabatom, koji pokriva donji dio kupole. Oba su zabata jednostavna, minimalisti ki rijeaena, bez rakovica. Samo u motivu koji postavlja u srediate zabata Weber odstupa od akova, jer mjesto rozete susreemo trifore. I sama je kupola vrlo sli na, kriakasta i poplo ana olovom. Jednostavne neoromani ke bifore deambulatorija i sakristije u Geldropu podsjeaju nas pak na bifore na krajevima brodova realiziranog stanja katedrale u akovu. I na kraju unutraanjost. Podrobnija komparativna analiza ne mo~e se provesti budui da se ne raspola~e s kvalitetnim fotografijama unutraanjosti crkve u Geldropu, no i iz onoga ato stoji na raspolaganju o ito je kako su razlike mnogo vee u odnosu na rjeaenja vanjskih pro elja. Weber se u obliovanju unutraanjosti znatno osamostaljuje u odnosu na akovo, zasigurno i stoga ato Strossmayerova monografija iz 1874. godine nije sadr~avala nacrte unutraanjosti, koja se tek po ela ukraaavati. Sli nosti se tako samo o itavaju u injenici da su obje crkve pokrivene kri~no  rebrastim svodom (ato je Weber mogao ia itati iz publiciranog Rsnerova tlocrta akova ke katedrale), te u bogatoj polikromiji. Za sada se niata podrobno ne mo~e rei o karakteru oslika crkve u Geldropu i koliko je on (ili nije) blizak osliku akova ke katedrale. Bogata polikromija karakterizira obje, no rije  je o uobi ajenom na inu oslikavanja unutraanjosti crkava u 19. stoljeu. Zaklju ak Sli nosti crkve Svete Brigide u Geldropu s akova kom katedralom su tako velike da je neposredan utjecaj siguran. Time je Strossmayerova katedrala dobila svoj pandan u udaljenom nizozemskom selu, ime najzna ajniji sakralni objekt hrvatskog historicizma joa viae dobiva na te~ini. Sasvim je sigurno da Geldrop nije jedini. Graevina sagraenih po uzoru na akova ku prvostolnicu nai e se i drugdje po Europi. No, ak i ako se ne nae viae niti jedna, ostaje nesumnjivo kako je vizionarska ideja biskupa Strossmayera omoguila da hrvatska arhitektura izvrai utjecaj na jednog od najva~nijih arhitekta neogotike u Nizozemskoj. Literatura: Cepeli M. Djakova ka stolna crkva (sa slikom).// Danica, Koledar i ljetopis Druatva Svetojeronimskoga /, Zagreb: Druatvo Svetog Jeronima, 1885., knjiga LVI. Str. 67-68. Cepeli, M., Pavi M. Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-akova ki i srijemski, god. 1850-1900., Zagreb: Tisak dioni ke tiskare, 1900-1904. Dobroni, L. Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova/ Zagreb: 1983. Dolgner, Dieter, Historismus, Deutsche Baukunst 1815.  1900. / Leipzig: E. A. Seeman, 1993. Hitchcock, H.-R.. Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries. / 4. edition, New Haven and London: Yale University Press, Pelican History of Art, 1977. Knorre, A. von, Turmvollendungen deutscher gotischer Kirchen im 19. Jahrhundert, Unter besonderer Bercksichtigung von Turmabschlssen mit Mawerkhelmen// 5. Verffentlichung der Abteilung Architektur des Kunsthistorischen Instituts der Universitt Kln/ Kln: Herausgegeben von Gnther Binding, 1974. (koriaten strojopis u Staatsbibliothek, Berlin) Lewis, M. J. The Politics of the German gothic Revival August Reichensperger / New York, London: The Architectural History Foundation and MIT Press, 1993. LLoyenga, A. J., How Roman Catholics Become Gothicist: The Gothic Revival in The Netherlands.// Gothic Revival: religion, architecture and style in Western Europe 1815.  1914; proceedings of the Leuven colloquium, 7  10 November 1997/ Leuven: Univ. Pers Leuven, 2000. Str. 75  89. Maruaevski, O. Franjo Klein, graditelj sredine 19. stoljea // Radovi instituta za povijest umjetnosti 17-2. / Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1993. Str. 107-123. Maai, N. Stolna crkva u akovu. / akovo: 1900. Singer, S. Der Dom in Djakovar // Ueber Land und Meer, Allgemeine illustrierte Zeitung / Stuttgart: Deutsche verlags-Anstalt. Band 51., Oktober 1883.-4. Str. 303-306 Strossmayer J. J., Stolna crkva u akovu/ Zagreb: Brzotiskom dioni ke tiskare, 1874 *** Berichte ber die Allegemeine Ausstellung zu Paris im Jahre 1867. / I. Heft. Berlin: erstaltet von den fr Preuen und die Norddeutschen Staaten ernannten Mitgliedern der internationalen Jury, 1868. *** A New Croatian Cathedral// The Builder/London: 1883. Vol. 44., No. 2091, March 3. Str. 287. Wagner-Rieger, R. Wiens Architektur im 19. Jahrhundert/ Wien: Oesterreichischer Bundesverlag fr Unterricht, Wissenschaft und Kunst, 1970. Web stranice: Stranica o Carlu Weberu  HYPERLINK "http://www.archimon.nl/architects/cweber.html" http://www.archimon.nl/architects/cweber.html , 19. 04. 2005. Stranica o crkvi u Geldropu,  HYPERLINK "http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html" http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html, 19. 04. 2005. Popis ilustracija: Crkva Svete Brigide u Geldropu, podignuta 1889.  1891.; zvonici dograeni 1895., LLoyenga, A. J., nav, dj., str. 89. Katedrala u akovu po etkom XX. stoljea; Cepeli, M., Pavi M. Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-akova ki i srijemski, god. 1850-1900., Zagreb: Tisak dioni ke tiskare, 1900-1904. Katedrala u akovu, nacrt glavnog pro elja publiciran u Strossmayerovoj monografiji iz 1874.; Josip Juraj Strossmayer, Stolna crkva u Djakovu, Sl. 2 Katedrala u akovu, nacrt glavnog pro elja, izvedeno stanje; Maai, N. Stolna crkva u akovu. / akovo: 1900. Crkva Svete Brigide u Geldropu, glavno pro elje, danaanje stanje, foto D. Damjanovi, 10. 04. 2004. Crkva Svete Brigide u Geldropu, bo no pro elje, fotografija Ana Sinkovi, 10. 04. 2005. Katedrala u akovu, nacrt bo ne fasade publiciran u Strossmayerovoj monografiji iz 1874.; Josip Juraj Strossmayer, Stolna crkva u Djakovu, Sl. 3 Crkva Svete Brigide u Geldropu, glavni portal, fotografija Ana Sinkovi, 10. 04. 2005. Crkva Svete Brigide u Geldropu, detalji kupole, fotografija Ana Sinkovi, 10. 04. 2005. Crkva Svete Brigide u Geldropu, unutraanjost, pogled prema koru, web stranica:  HYPERLINK "http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html" http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html Uvodni apstrakt: lanak govori o crkvi Svete Brigide u Geldropu kod Eindhovena, sagraenoj 1889.  1891. po uzoru na akova ku katedralu a po projektu Carla Webera, jednog od najzna ajnijih predstavnika arhitekture visokog historicizma u sakralnoj arhitekturi Nizozemske. Du~i sa~etak: akova ka katedrala nesumnjivo je jedan od najzna ajnijih spomenika hrvatskog historicizma. I vanjskim i unutraanjim ureenjem ova graevina predstavlja najuspjeliju arhitektonsku realizaciju druge polovine 19. stoljea u Hrvatskoj. Katedrala je djelo arhitekata Karla Rsnera i Friedricha Schmidta, tada najzna ajnijih projektanata sakralnih objekata u Austro  ugarskoj Monarhiji. Hrvatska je arhitektura u 19. stoljeu izrazito receptivnog karaktera. S jedne strane, uvoze se projektanti iz inozemstva, a s druge, i doseljeni i domai arhitekti projektiraju pod sna~nim utjecajem uglavnom austrijske i njema ke arhitekture. Svojevrsnu iznimku predstavlja katedrala u akovu. Nastala je doduae po projektu be kih arhitekata, ali je istodobno jedina naaa graevina 19. stoljea koja je utjecala na oblikovno rjeaenje bar jedne crkve, koliko se za sada mo~e ustanoviti, izvan Hrvatske. akova ka katedrala prvo je realizirano djelo visokog historicizma u sakralnoj arhitekturi Hrvatske. Zahvaljujui tom ato je projekt za nju naru en u Be u sredinom 60- tih godina 19. stoljea ne pokazuje bitno stilsko zakaanjenje u odnosu na tada najaktualnija zbivanja u arhitekturi. Upravo zbog oblikovne aktualnosti projekta za katedralu, ona je mogla poslu~iti kao uzor za izgradnju sakralnih graevina u Monarhiji i srednjoj Europi. Rimokatoli ka crkva Svete Brigide u mjestu Geldorpu kraj Eindhovena u Nizozemskoj, podignuta 1889.  1891. godine, djelo najzna ajnijeg neogoti ara Nizozemske Charlesa Webera, primjer je graevine nastale pod sna~nim utjecajem katedrale u akovu. Weber, porijeklom Nijemac iz Klna, najvjerojatnije se preko ondaanjeg tiska upoznao s Rsner-Schmidtovim rjeaenjem akova ke katedrale. Naime, izgled ove graevine bio je reproduciran u brojnim lancima ondaanjeg inozemnog: njema kog, talijanskog i francuskog tiska, uklju ujui i tada vjerojatno najuglednije arhitektonsko glasilo viktorijanske Engleske  The Builder . Istodobno, biskup Strossmayer objavio je sredinom 70-tih prvu monografiju ove crkve. Kona no, projekti akova ke katedrale bili su izlo~eni i na svjetskoj izlo~bi 1867. godine u Parizu, u Austrijskom paviljonu. Bez obzira na to kako je Weber dobio uvid u izgled i/ili projekt akova ke katedrale, sli nosti crkve Svete Bridige u Geldropu s ovom graevinom su tako velike da je neposredan utjecaj siguran.  Maruaevski, O. Franjo Klein, graditelj sredine 19. stoljea // Radovi instituta za povijest umjetnosti 17-2. / Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1993. Str. 107-123.  Dobroni, L. Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova/ Zagreb: 1983.   Stil oblog luka ; naziv za specifi an stil u arhitekturi Srednje Europe u prvoj polovini i sredinom 19. stoljea kojeg obilje~ava tipi no romanti arsko kombiniranje elemenata raznih epoha koje su upotrebljavale obli luk u arhitekturi: klasi ne arhitekture, romanike i renesanse; Maruaevski, O. Iso Kranjavi kao graditelj/ Zagreb: Druatvo povjesni ara umjetnosti Hrvatske, knjiga XXXVII., 1986. Str. 63.  O po ecima ranog historicizma u be koj arhitekturi govori: Wagner Rieger, R. Wiens Architektur im 19. Jahrhundert/ Wien: Oesterreichischer Bundesverlag fr Unterricht, Wissenschaft und Kunst, 1970. Str. 95-103.  Izuzetak je jedino slu aj s akova kom katedralom  Wagner Rieger, R. N. dj., str. 160 - 161  Odnosno, nastojei ato vjernije prenijeti srednjovjekovne uzore   O krasnoj toj crkvi, a za kratka njena vieka od dvie godine, ato je slu~bi Bo~joj otvorena, mnogo je ve pisano. Pisali su o njoj Poljaci, esi, Niemci, Francezi, Talijani; donieli su u svojih novinah i likove njene, pa joj se i svi divili. A kako i ne i, kada je doista krasna, veli anstvena, kada je liepa sa svakog pogleda. ; Cepeli M. Djakova ka stolna crkva (sa slikom).// Danica, Koledar i ljetopis Druatva Svetojeronimskoga /, Zagreb: Druatvo Svetog Jeronima, 1885., knjiga LVI. Str. 67-68.  *** Berichte ber die Allegemeine Ausstellung zu Paris im Jahre 1867. / I. Heft. Berlin: erstaltet von den fr Preuen und die Norddeutschen Staaten ernannten Mitgliedern der internationalen Jury, 1868. Str. 20.  Josip Juraj Strossmayer. Stolna crkva u akovu. / akovo: 1874.  Osim toga, kliaei za tiskanje njezinih nacrta izraeni su u Leipzigu  Singer, S. Der Dom in Djakovar // Ueber Land und Meer, Allgemeine illustrierte Zeitung / Stuttgart: Deutsche verlags-Anstalt. Band 51., Oktober 1883.-4. Str. 303-306.  *** A New Croatian Cathedral // The Builder / London: 1883. Vol. 44., No. 2091, March 3. Str. 287.  Looyenga, A. J., How Roman Catholics Become Gothicist: The Gothic Revival in The Netherlands.// Gothic Revival: religion, architecture and style in Western Europe 1815.  1914; proceedings of the Leuven colloquium, 7  10 November 1997/ Leuven: Univ. Pers Leuven, 2000. Str. 78  Looyenga, n. dj., str. 78  Looyenga, n. dj., str. 79  U Hrvatsku, naravno, neogotika dolazi s mnogo zna ajnijim zakaanjenjem, tek sredinom 50  tih godina 19. stoljea i to u  tragovima .  Looyenga, n. dj., str. 75  Looyenga, n. dj., str. 75 - 76  Looyenga, n. dj., str. 76; Za razliku od kasnije situacije joa nije postojala povezanost katoli anstva i neogotike  Na hrvatskom prostoru ulogu sli nu Thijmovoj odigrao je Iso Kranjavi  Looyenga, n. dj., str. 79; isto i u: Lewis, M. J. The Politics of the German Gothic Revival August Reichensperger. / New York, London: The Architectural History Foundation and MIT Press, 1993.  Looyenga, str. 79; Hitchcock, H.-R.. Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries. / 4. edition, New Haven and London: Yale University Press, Pelican History of Art, 1977. Str. 282-284.  Looyenga, n. dj., str. 85  Looyenga, n. dj., str. 88  Ne mo~emo ne povui paralelu s naaim Hermannom Bollom, koji isto tako dolazi iz Klna donosei sa sobom neogotiku u Hrvatsku   HYPERLINK "http://www.archimon.nl/architects/cweber.html" http://www.archimon.nl/architects/cweber.html  Statz je autor projekta za katedralu u Linzu, jednu od najveih historicisti kih katedrala Monarhije   HYPERLINK "http://www.archimon.nl/architects/cweber.html" http://www.archimon.nl/architects/cweber.html   HYPERLINK "http://www.archimon.nl/architects/cweber.html" http://www.archimon.nl/architects/cweber.html   HYPERLINK "http://www.archimon.nl/architects/cweber.html" http://www.archimon.nl/architects/cweber.html  Looyenga, n. dj., str. 88   HYPERLINK "http://www.archimon.nl/architects/cweber.html" http://www.archimon.nl/architects/cweber.html  Knorre, A. Turmvollendungen deutscher gotischer Kirchen im 19. Jahrhundert, Unter besonderer Bercksichtigung von Turmabschlssen mit Mawerkhelmen. Kln, 1974., str. 73. U povijesti gradnje klnske katedrale te je godine dosegnut maksimum u broju radnika  Lewis, M. J. The Politics of the German Gothic Revival August Reichensperger. / New York, London: The Architectural History Foundation and MIT Press, 1993. Str. 179-180.  Kako je poznato, Friedrich Schmidt je dovraio gradnju i opremanje akova ke katedrale, nakon smrti Carla Rsnera   HYPERLINK "http://www.archimon.nl/architects/cweber.html" http://www.archimon.nl/architects/cweber.html   HYPERLINK "http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html" http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html  Ne smijemo zaboraviti kako je crkva u Geldropu ~upna crkva, koja se ne mo~e nositi, ni svojim dimenzijama, ni arhitektonskom dekoracijom, ni unutraanjim ureenjem, s akova kom katedralom, iako je, u usporedbi s onodobnim seoskim ~upnim crkvama u Hrvatskoj, golemih dimenzija.  Cijela nizozemska arhitektura, tradicionalno je naravno, kao i arhitektura sjeverne Njema ke, naklonjena gradnjama u fasadnoj cigli i Rohbau, ato potje e iz klimatskih datosti i datosti terena, odnosno dostupnosti materijala. Kamena u Nizozemskoj, kao i u sjevernom dijelu Njema ke gotovo da i nema, pa je opeka jedini materijal koji se koristi u graditeljstvu.  Mogue je i kako su upravo ti nacrti bili izlo~eni na izlo~bi u Parizu 1867. godine   HYPERLINK "http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html" http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html   HYPERLINK "http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html" http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html. Svakako valja spomeunti i injenicu kako je Cuypers sudjelovao, u nizozemskom paviljonu, na izlo~bi u Parizu. Mogue je da je i Cuypers sam, vidjevai projekte akova ke katedrale, po eo ve projektirati po uzoru na nju: *** Berichte ber die Allegemeine Ausstellung zu Paris im Jahre 1867. / I. Heft. Berlin: erstaltet von den fr Preuen und die Norddeutschen Staaten ernannten Mitgliedern der internationalen Jury, 1868. Str. 21.  Za vrijeme mog boravka u Geldropu crkva, na~alost, nije bila otklju ana, tako da se unutraanjost mo~e razmatrati samo na osnovi ne osobito razgovijetnih fotografija s Interneta:  HYPERLINK "http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html" http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html PAGE  PAGE 1 Hz|@<>Tdfbd~ΰ{v{k{hKl!hmxkCJ aJ hmxk]hmxkhmxkh2aJ h2h2h2 h2aJ hmxkaJhmxkhmxkaJhmxkCJ aJ hQLl5CJ aJ hq*hoaJhq*hQLl5CJ aJ hQLlCJ aJ hq*h1aJjhq*hQLl0JUaJhq*hQc9aJhq*hQLlaJ&":dv   . 0 N              8NP,nfúñ֬äääÆzqhKl!CJ ]aJ hG6shQLlCJ ]aJ h}5hmxkCJ aJ hDthDtCJ aJ hG6sCJ aJ hKl!CJ aJ hmxk]hmxkCJ ]aJ hmxk6CJ aJ hmxkCJ aJ hKl!hmxkCJ aJ hmxkh}5h}5CJ aJ h}5CJ aJ hQLlCJ aJ hmxkhmxkCJ aJ ,0   8v6LNPln024p# p#0 p#N0p#0 p#]p# p#~p#p#~p#0 p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#h^hh`h & Fh^hgdmxk & Fgdmxk & Fft~6XZd>JLNPlnvxjln04¹nb®hq*hQLl5CJaJ#j-hq*hQLlCJUaJhq*hQLl0JCJaJ#jhq*hQLlCJUaJjhq*hQLlCJUaJhq*hQLlCJaJhq*hQLlaJhq*hQLl5CJ aJ hKl! hKl!]hG6shQLl]hQLlhG6shQLlCJ ]aJ hQLlCJ aJ hKl!CJ aJ &4 h:DFHJLnpn!p!!!$~(+3p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#`gdo` & F gd{ & F  & F gd24  n<.:68@BHLlnpp!!!ꡳsis`hQLl5CJ aJ hq*hq*5aJhq*hQLl5CJ aJ hq*ho5CJ aJ hq*hQLlaJhq*hQLl0JCJaJ#jhq*hQLlCJUaJjhq*hQLlCJUaJhq*h{CJaJhq*hQLl6CJ]aJhq*hQLlCJaJmHsHhq*hQLlCJaJhq*h2CJaJ#!!33 4b4F5H5d5555@8B8D88889999$9&9>9H9999999 : ::::\:::::6;8;^;;;<<ܱܸܸܸܸܸܸܸܸܸܸܿ!jhKl!hv>0JCJUaJ hv>6]hG6shv>]h;hv>]hG6shv>6] hKl!hv> hG6shv>jhG6shv>0JUhRhv>]hohv>]hv>jhv>0JUhq*hQLlaJhq*hq*5CJ aJ 03F55$9:6;;<?AA0BBDD GBGzGHHIIJLMMMNgdmxk$a$gde{C$a$gdG6s<<>>> ???v?z????????@ @@AAAAAAAB0B2BBBBCCDDDDLDNDRDjDlDŹŲ{sns{ hv>]hmxkhv>] hmxkhv>jhmxkhv>0JU hDthv>hv>hG6shv>mHsHjhG6shv>0JU hG6shv>hmxkhv>CJ]aJhmxkhv>CJaJ!jhmxkhv>0JCJUaJhv>CJaJhKl!hv>6CJaJhKl!hv>CJaJ+lDnDpDDDFFFFG G GBGDGzG|GHHHHIIIIJJ(KKLLLPLLLLLMZM^M|MMMMMMMMMNNNNtOvOxO#jhG6shv>CJUaJjhG6shv>CJUaJhG6shv>CJaJ!jhG6shv>0JCJUaJhG6shv>]hG6shv>6 hG6shv>jhG6shv>0JUhv> hmxkhv>6xOOOOOPPPP Q"Q$Q~QQQQQQQRR\R^R`RbRdRfRRRR:SS@SvSxSzS|SS˺٨ٛ{rdrˉjvhG6shv>UhG6shv>0JjIhG6shv>UjhG6shv>U hG6shv>jhG6shv>0JU#jhG6shv>CJUaJ!jhG6shv>0JCJUaJhv>jhv>0JUhG6shv>CJaJjhG6shv>CJUaJhG6shv>0JCJaJ&NOPQ`R>SvSTTXVWXtYZ\_:`Lae*g8h:hLhNhPhfhhhp#h]h&`#$$a$gdG6s$a$gdG6sSSSPTRTTTVTfTlT~UUUUXVZV\VVWWWWXXXXYYYpYrYtYvYxYzY Z ZZZZZZ\\__:`<`>`@````HaJaLaŻŭşőj^ hG6shv>Uj hG6shv>Uj hG6shv>Ujhv>0JU hG6shv>jhG6shv>0JUhv>hG6shv>0JjhG6shv>UjhG6shv>U6LaNaPaRaaaaZb\b ddeeee(g*g,gggg4h6h8h:h0JmHnHu hv>0Jjhv>0JUhq*hG6shv>0Jj hG6shv>UjhG6shv>U hG6shv>jhG6shv>0JUhv>hmxkhv>]hmxkhv>0Jj hmxkhv>Ujhmxkhv>U hmxkhv>jhmxkhv>0JU%hhjhlhnhp#`gdolhnhhq*hQLlaJ,1h. A!"#$n% -DyK .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlyK \http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlaDyK ;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlyK vhttp://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlaDyK ;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlyK vhttp://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html-DyK .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlyK \http://www.archimon.nl/architects/cweber.html-DyK .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlyK \http://www.archimon.nl/architects/cweber.html-DyK .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlyK \http://www.archimon.nl/architects/cweber.html-DyK .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlyK \http://www.archimon.nl/architects/cweber.html-DyK .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlyK \http://www.archimon.nl/architects/cweber.html-DyK .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlyK \http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlaDyK ;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlyK vhttp://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlaDyK ;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlyK vhttp://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlaDyK ;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlyK vhttp://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlaDyK ;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlyK vhttp://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.html@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa @B@@ Tijelo teksta$a$CJ<>@< Naslov$a$5CJ0\tH JP@J Tijelo teksta 2$a$ 5CJ$\8 @"8 Podno~je  p#2)@12 Broj stranice>@B>  Tekst fusnoteCJaJ>&@Q> Referenca fusnoteH*6U@a6 Hiperveza >*B*phHV@qH SlijeenaHiperveza >*B* php S "U#'O++9//012356'89i99:<L>>S@3BWDEFEKLUV\2`k-  !"#$%&'()*+,s $ky Q n  L   ^<68WOf)(+    yn 8O((((+ - "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&p%\0%9CCKV]ams,{-(  B  $BXl}~  t=%>%?%o%p%&.05677777;>U@EGGGGGGGGKQSU[4`ncgkXoYoZodoeofoqqqqqqqqr(sssyturvw;xlxyfy1zz{{{,{-{F{{{{k|y|z||||}}X~~*j€<5]˒̒Uc{;Xy6֘rH& "ΝA9P֤)*+.00000000000000000000000000000000000000p00000000000000000000000000000000000000 0 0 0p 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  000x00 000 0x0x0x0x0x0x0 0 0 0x 0 0 0 0 0 0 0 x000000000000000@0@0@0@00p000p00p0000p00000000000p00000000000p0000p00p0000@0@0@000@0M900$BXl}~  t=%>%?%o%p%&.05677777;>U@EGGGGGGGGKQSU[4`ncgkXoYoZodoeofoqqqqqqqq(sssytuw;xyfy]˒̒UcP֤.000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0@ 0@ 0 0 0@ 0@ 0 0@ 0w@0 @0 @0 @0 @0@0@0@0@ 0Oy0 0Oy0 0BGt8PHOy00Oy00Oy00\Oy00Oy00Ih: Oy000 2NVuZf4!<lDxOSLalhnhX[\^_`zR43NhhnhY]alhZF{{{{,|g|[-XXX !! ` :>{4YM+u9&+XXXXXXXXXX _Hlt102924182{.@{. PV  <DLVYb   ^gjqz    % & , e n s |  {*1CK^i'2ALNXr~!!!!!!!!!!!!!!""#$#H#K#L#T#%%%%))..U/^//////////0(0/0P0[000.121h2q2222222=3L3h3q333Z4a4b4k4l4u4v4~44455t5}55556 66\6e666666666E7I7J7O7d7l777777777S8X8Y9a9b9h999y:~:::;;; ;?;H;;;;;;<2<;<T<`<d<i<<<<<<<<=='=d=m=====>>>>>>[?c?o?z?{?????? @@%@,@g@l@m@s@AABBaCeCfCkCCCCCD#D$D,DEDLDYD`DDD;E@EAEFE\EdE FFFFFFFF,G/G0G8GGGGGYH`HcHkHHHHHHHaIiIwJ~JJJJJLKPKQKVKhKoKKLFLQLTL]LqL}LLLLL"M+MlMqMMM+N5NNNNN.O:OAOKOOOOOOOPP:PGPQQ4RARRRRRRRXS]SgSvS`TjT~TTTTTTTT+U3UUUUUVVW%WBXGX9Z>ZtZ|Zd[r[[[[[[[[[[\]+]f]n]*^2^n^u^^^^^______``*`1````````aaaSaYaaaaabb%c*c~cccccccddddd-e5eyeeffg)g@gNgggghlhohwhjjjjjjkkkkk(k8k@kWk]k5l=lllllm$mmmnnJnUnnnnnnn|oooooopp_qkqqqqqqr@rQrrrrrrr(s0sssssssssssssssssssstt t tttt%t,t2t7t8t;tDtHtItStTtYt[tbtctjtktmtntqtyttttttttttttttttttttttttuuu'u(u+u,u5u6uAuBuEuFuWuXuaubueufuquruvuxu|u~uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvv vv#v8v;v{D{{{||||||||||0}7}>}C}S}^}}~-~8~I~P~~~~~~~6=@Hjr &)1RZv}΀Հ؀ʁсԁ܁49:@ʃуԃރ߃% $.s~9?@KGJKRgrAF 'Ŏˎ̎Ҏ׎܎ݎ!"%&02>?BCH).26Ðʐ05KRV` $%'(-16BFPYZ]^abefmnqruvڒ!LTW]bejlmuy~Óē˓̓ӓՓٓߓ  #$+PUemvyŔ˔̔ӔՔݔߔ!"$%()/0:CKRXZ^`dek}ʕӕ=EJLZbgi{),-58@EG]bjmnvwyz}—×Зїؗٗ ,.89<=FGPW^dijmvz{ØȘʘؘ"#*EJ]f "(-=>GHQRYalnst~$)145=>@ADLRSZbp389@aiǠϠؠޠ4=RY#$/0238<AMQ[dehilmpqxy|}Ť.#$ABWXkl|    su<%?%n%p%&&..0055667777;;>>T@U@EEGGGGFKGKQQSSUU[[3`4`mcncggkkWoZocofoqqqqrr's(s~ssssxtytuuqvrvww:x;xkxlxyyeyfy0z1zzz{{+{-{E{{{{{-|j|k|x|z|||}}}}~~)*ij€;=1245\_ʒΒ TWbez}:=WZx{58՘ؘqG%f"!$͝Н@8;OR`դؤ֥.!!!!!"""""""""""7777qqr's(s(sssxtxtuurvrvww;x;x@xBxCxExZx[xkxyyyfyfy{{{{||}}}}X~X~~~~~**j˒Ubew{{;;GOdlyy)+,4688AIQ Ę͘qH&& ),-œȜ˜Μ !"@APmx}֤..Dragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan |gU}Z~g̴Zx-*&Ԇ(_Үw8,$jOH<2>A~^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(k^`kCJ$o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.H<8,~}|A8, PocuQETwX pTob)>#";VDtKl!Qc9v>V@e{CRqc]ns_V~amxkQLlG6su{tPX_XS2z:o o1}5,q*4S{ ~}r{{}+. @  "#%(.269;@BCDGIKLMNPSS-ppppp*p0p4p6pBpHpLpNpRpXpdplptpzp~ppp@ppppppppppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"q˙˙ wGIT-!~4d9 3QH(?4SmrDragan DamjanovicDragan@         Oh+'0p  , 8 DPX`hmrrDragan DamjanovicdragragNormalDDraganD2agMicrosoft Word 10.0@F#@a@a w՜.+,D՜.+,4 hp   DraganGA mr NaslovD 8@ _PID_HLINKSANw(;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlw(;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlOZ.http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlw(;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlw(;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlw(;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlw(;http://noordbrabantchurches.tripod.com/geldropbrigida.htmlOZ.http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlOZ .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlOZ .http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlOZ.http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlOZ.http://www.archimon.nl/architects/cweber.htmlOZ.http://www.archimon.nl/architects/cweber.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry FvData 1TableqWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q