Naslov
Đakovačka katedrala kao predložak za crkvu u Geldropu u Nizozemskoj
(The Đakovo Cathedral as Inspiration for the Parish Church in Geldrop in the Netherlands)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti, Zbornik radova / Šanjek, Franjo - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2006, 435-452

Skup
Međunarodni znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti

Mjesto i datum
Đakovo, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 19.05.2005. - 20.05.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Đakovačka katedrala ; Geldrop ; historicizam ; neoromanika ; neogotika ; Karl Rösner ; Friedrich von Schmidt ; Carl Weber ; Josip Juraj Strossmayer
(Đakovo cathedral ; Geldrop ; historicism ; gothic-revival ; neogothic ; romanesque-revival ; Karl Rösner ; Friedrich von Schmidt ; Carl Weber ; Josip Juraj Strossmayer)

Sažetak
Đakovačka katedrala nesumnjivo je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatskog historicizma. I vanjskim i unutrašnjim uređenjem ova građevina predstavlja najuspjeliju arhitektonsku realizaciju druge polovine 19. stoljeća u Hrvatskoj. Katedrala je djelo arhitekata Karla Rösnera i Friedricha Schmidta, tada najznačajnijih projektanata sakralnih objekata u Austro– ugarskoj Monarhiji. Hrvatska je arhitektura u 19. stoljeću izrazito receptivnog karaktera. S jedne strane, uvoze se projektanti iz inozemstva, a s druge, i doseljeni i domaći arhitekti projektiraju pod snažnim utjecajem uglavnom austrijske i njemačke arhitekture. Svojevrsnu iznimku predstavlja katedrala u Đakovu. Nastala je doduše po projektu bečkih arhitekata, ali je istodobno jedina naša građevina 19. stoljeća koja je utjecala na oblikovno rješenje bar jedne crkve, koliko se za sada može ustanoviti, izvan Hrvatske. Đakovačka katedrala prvo je realizirano djelo visokog historicizma u sakralnoj arhitekturi Hrvatske. Zahvaljujući tom što je projekt za nju naručen u Beču sredinom 60- tih godina 19. stoljeća ne pokazuje bitno stilsko zakašnjenje u odnosu na tada najaktualnija zbivanja u arhitekturi. Upravo zbog oblikovne aktualnosti projekta za katedralu, ona je mogla poslužiti kao uzor za izgradnju sakralnih građevina u Monarhiji i srednjoj Europi. Rimokatolička crkva Svete Brigide u mjestu Geldropu kraj Eindhovena u Nizozemskoj, podignuta 1889.– 1891. godine, djelo najznačajnijeg neogotičara Nizozemske Charlesa Webera, primjer je građevine nastale pod snažnim utjecajem katedrale u Đakovu. Weber, porijeklom Nijemac iz Kölna, najvjerojatnije se preko ondašnjeg tiska upoznao s Rösner-Schmidtovim rješenjem đakovačke katedrale. Naime, izgled ove građevine bio je reproduciran u brojnim člancima ondašnjeg inozemnog: njemačkog, talijanskog i francuskog tiska, uključujući i tada vjerojatno najuglednije arhitektonsko glasilo viktorijanske Engleske "The Builder". Istodobno, biskup Strossmayer objavio je sredinom 70-tih prvu monografiju ove crkve. Konačno, projekti đakovačke katedrale bili su izloženi i na svjetskoj izložbi 1867. godine u Parizu, u Austrijskom paviljonu. Bez obzira na to kako je Weber dobio uvid u izgled i/ili projekt đakovačke katedrale, sličnosti crkve Svete Bridige u Geldropu s ovom građevinom su tako velike da je neposredan utjecaj siguran.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA