ࡱ> *,'() @ zbjbj00 .RbRbȤu |||( @@@8xl<,B"dddddd$R<F̀$dd$$̀dd@@@$Wdd@$@@d  0;uI@wjk<ā0p}dH@Rddd̀̀.}enska tijela, reprodukcija i druatvena stigmatizacija ~ena Sva patrijarhalna druatva nastoje ~ene ograni iti na prostor doma i reprodukciju, premda meu njima postoje velike razlike u izra~avanju modela, struktura, intenziteta i dimenzija patrijarhata. I premda je i u najrazvijenimjim zemljama, kao ato su SAD ili EU patrijarhat poprimio neke druk ije forme, on joa nigdje nije prevladan (Walby, 1990). Istodobno treba imati na umu da su i novi druatveni pokreti, osobito feministi ki, u mnogim razvijenim zemljama uvelike pridonijeli ostvarivanju ~enskih prava, ruaenju predrasuda o ~enama i muakarcima te sluaanju ~enskog glasa na dobrobit svih ~ena svijeta, ali i muakaraca, premda mnogi od njih toga joa uope nisu svjesni. Neke od tih ste evina danas viae nije mogue ukinuti (npr. ~ensko pravo glasa, obrazovanja, vlasniatva) ma koliko to mo~da neki ~eljeli, ali je isto tako joa uvijek puno onih prava koja su vrlo krhka i lomljiva ili samo formalna, kao ato su reproduktivna prava i prava jednakih plaa za isti rad. Bez obzira na to ato su se i teorije o reprodukciji ve odavno odmaknule od preformisti kih mehanicisti kih postavki koje su vladale u njima joa od 17. st., a prema kojima su ~enski jajnici samo "nekorisni ukrasi" u reproduktivnom procesu, dok je muako sjeme aktivni izvor i poticaj ljudskog razvoja, te bez obzira na to ato je uloga ~enske jajne stanice, jajnika, reproduktivnih organa i ~ena kao nositeljica ploda te glavnih subjekata cijeloga toga procesa vrlo dobro poznata u suvremenoj znanosti, biologiji, medicini i praksi ginekologije i porodniatva, stvarna uloga ~ena kao ljudskih bia danas, aktivnih i autonomnih subjekata u procesu ljudske reprodukcije kao da se nije puno pomaknula od patrijarhalnih anti kih pogleda Platona i Aristotela koji su ~ene definirali kao "po prirodi" inferiorna bia u odnosu na muakarca, intelektualno i moralno deficitarna te nesposobna za cijeli niz druatvenih funkcija osim puke seksualnosti i prokreacije. Platon u svojim Zakonima tako klasificira ~ene i djecu, zajedno s drugim dijelovima imovine muakaraca  kao vlasniatvo. On govori o "zajednici ~ena, djece, i cjelokupne pokretne imovine", koja spada u privatnu imovinu pojedinca" (muakarca) (Okin, 1979:40.). Njihove osobine definira kao moralno inferiorne, tj. "po prirodi" barem dvaput loaije od muakaraca" (Okin, 1979:41). Aristotel, pak, tvrdi da su odnosi izmeu onih koje on percipira kao prirodno vladajue i prirodne podanike - kao ato su mu~ i ~ena, ili gospodar i rob  dobri, prirodni i meusobno korisni, premda i sam priznaje da je tu jedna strana monija od druge, kao u slu aju prijateljstva izmeu oca i sine, starijih i mlaih, muakarca i ~ene, tj. izmeu svakog vladara i podanika (Aristotel, 1958: 207). Biti najbolja ~ena zahtijeva mnoge kvalitete, kao ato su autljivost i ednost, koje su u muakarca nepo~eljne. S druge strane, ~ena ne smije imati kvalitete kao ato su mu~evnost, snaga ili pamet, koje se tra~e za dobra muakarca. Propisujui tako za dva spola odijeljene i esto suprotstavljene standarde izvrsnosti, Aristotel nastavlja vagati savraenost ~ena nasuprot savraenosti muakaraca i zaklju uje da ~ena, ak i najbolja mogua, ne dosti~e muakarca. Budui da je procijenio ~enu kao "prirodno" inferiornu muakarcu, Aristotel je, kao uva~eni logi ar svoga vremena, izveo i "logi an" zaklju ak - budui da su ~ene "prirodno" inferiorne muakarcima, onda je jednako tako prirodno i da muakarci vladaju ~enama. Prema nekim mialjenjima, glavni imbenik u izvornom podvrgavanju ~ena muakarcima bio je ~enski strah od slobodne sezone silovanja, a ne sklonost ~ena bilo monogamiji, maj instvu ili ljubavi (Brownmiller, 1995). I J. J. Rousseau zastupa sva naj eaa uvjerenja koja su kao dio naae patrijarhalne kulture racionalizirala odijeljenost i opresiju ~ena kroz povijest Zapadnog svijeta. On tvrdi da su izri ite pozicije i funkcije ~ena one koje su priroene njihovu spolu  seksualnost i prokreativnost. Dok je muakarac kategoriziran u terminima openito neograni enog potencijala za racionalno mialjenje, kreativnost, itd., ~ene su viene kao funkcionalno odreene prema njihovoj reproduktivnoj ulozi. }enske funkcije su fizi ke, senzualne i seksualne, dok je muaki potencijal kreativan i intelektualan. Tako su, prema Rousseau, ~ene, budui da su intuitivne  deficitarne u racionalnosti i nesposobne za apstraktno mialjenje. On se esto osvre i na potrebu muakaraca za apsolutnom sigurnoau u vjernost svoje ~ene, pa tako postavlja potpuno razli ite standarde odgoja i morala za dva roda. Prema mialjenju Rousseaua, ali i feminizma, muakar evo proairenje vlastitih granica na ~ene i djecu bio je za etak njegova pojma o vlasniatvu (Rousseau, 1978; Brownmiller, 1995:19). ak se i in silovanja tretirao kao imovinski zlo in muakarca nad vlasniatvom (imovinom) drugoga muakarca. Na tim temeljima Rousseau opravdava cjelokupnu vladavinu muakarca nad (svojim) ~enama, sputanost ~ena u kui nakon ~enidbe, po~eljnost rodne segregacije unutar kuanstva i moralno obrazovanje za ~ene potpuno suprotno onome koje predla~e za moralno obrazovanje muakaraca. Standard izvrsnosti u muakarca je kompleksan, dok je jedina va~na vrlina ~ena - ednost. To jasno iskazuje u "Emilu". Rousseau se boji da ako oba spola jednako razuzdaju svoje strasti da e na kraju muakarac postati ~rtvom ~ene. Zato mora postojati dvostruki standard seksualnog odgoja i ponaaanja. Meutim, ak ni jedan odgoj posebno dizajniran da poti e ednost nije dovoljna garancija protiv ~enskog nereda, tj. ~enske prirode koja je vje na prijetnja socijalnom ~ivotu. }ene su opasne, misli Rousseau, jer je njihova priroda stalni izvor nereda u dr~avi (Pateman, 1998). Trebala su proi stoljea i tisuljea da se takva slika o ~enama po ne mijenjati. Povijesni pogled u teorije reprodukcije  ~enska  defektnost Premda se svugdje isti e neizmjeran doprinos anti kih filozofa razvoju znanosti i Zapadne civilizacije openito, njihova pogubna neznanja glede reprodukcije utemeljena na rodnim predrasudama slabo se ili nikako spominju. Te predrasude se i dalje zapravo neometano prenose s generacije na generaciju. Tako su, recimo, ~enski spolni i reproduktivni organi smatrani falusnim negativima u krugovima lije nika, biologa i znanstvenika sve do Galena. Teorije reprodukcije od Aristotela do  preformista  omoguuju izvrsnu ilustraciju na ina na koji rodni/znanstveni sustav formira proces znanstvenih istra~ivanja, te pokazuje pogubne u inke predrasuda o ~enskoj inferiornosti u znanosti i druatvu. Ustrajavanje na uvjerenju u inferiornost ~enskog kreativnog principa u inilo je pristranom znanstvenu percepciju uloge ljudske prirode u ljudskoj vrsti, ocrtavajui ~ene kao "drugo", "drugi spol", "posude", ili jednostavno "nakazne" muakarce. Budui da znanstvenici razvijaju svoje teorije i usvajaju injenice koherentno sa svojim sustavom uvjerenja i/ili sustavom uvjerenja svoga vremena, nije iznenaujue da je znanost, uz brojna druga, pru~ila i bioloaka objaanjenja/opravdanja slike ~ena kao inferiornih (Harding, 2004). Povijest embrioloakih i reproduktivnih teorija u tom smislu pru~a va~ne studije slu ajeva kao posljedice ove pretpostavke o ~enskoj inferiornosti u generacijama znanstvnih teorija. Tako od Aristotela do reproduktivnih teorija 17. stoljea mo~emo pratiti obrazac obezvrjeivanja ~enskog na ela u sudjelovanju i doprinosu ljudskom razvoju, koji proizlazi iz pretpostavke o ~enskoj bioloakoj inferiornosti. Premda se prvo sistematsko objaanjenje ~enske inferiornosti nalazi u Aristotelovim spisima, sam Aristotel sigurno nije uveo ideju o veoj savraenosti muakog spola u odnosu na ~enski, ali njegovi su spisi omoguili detaljno i naoko racionalno opravdanje toga uvjerenja koje je stoljeima padalo na plodno tlo (Tuana, 1989). Aristotelova biologija utemeljena je na glavnoj premisi o  toplini (strasti) kao temeljnom na elu savraenosti bia. Toplina omoguuje  stvarima da se razviju, pri emu ~ena proizvodi manje topline negoli muakarac. Uvjerenje da je ~ena hladnija od muakarca sredianja je premise Aristotelove biologije. Budui da ~ena ima manje topline, ona je manja i slabija nego muakarac, pa joj deficit u toplini uzrokuje da joj je i mozak manji i manje razvijen negoli onaj u muakarca. }enska inferiorna veli ina mozga zauzvrat je odgovorna za atoata od njezine "defektne" prirode. Aristotelov dokaz ~enskog "defekta" povezan je s teorijom reprodukcije. Prema ovoj teoriji,  muako sjeme kao ejakulat proizlazi iz krvi, premda je bijele boje, a koja nastaje zbog muake topline koja ju  kuhanjem transformira. Infuzija muake topline koja se koncentrira u krvi mijenja njezinu pojavnost. Premda ~ensku menstruaciju izjedna uje s  muakim sjemenom kao analogiju,  ~ensko sjeme je obilno i nalikuje krvi. Aristotel tvrdi da su te razlike odgovorne za injenicu da su ~ene nesposobne  skuhati svoje sjeme do to ke  istoe kada ono postaje bijele boje, ato je  dokaz njihove relativne hladnoe (Tuana, 1989:148). Aristotelovo glediate embrioloake teorije bilo je ekstremno u dr~anju da samo muakarci pridonose humanom za eu, smatrajui da se fetus ve nalazi u muakom ejakulatu kojeg muakarac prilikom oplodnje ispuata u ~enu. Premda su mislioci kao ato su Anaksagora, Empedoklo, Hipokrat i Parmenid smatrali da je fetus rezultat kombinacije muakog i ~enskog sjemena, svi su oni unisono smatrali da je doprinos ~ena oplodnji i reprodukciji vrste slabiji od doprinosa muakaraca. }enina uloga u za eu je pasivna prijem ivost za muaku stvarala ku snagu, pa se ak i embrio koji prilikom razvoja ne dobije dovoljno topline ne mo~e razviti u pravu formu  muakarca  nego postaje "defektnom" formom embrija  ~ena. Razradu osnovnih postavki Aristotelove biologije dovraio je Galen, koji je tvrdio da je jedina razlika koja postoji izmeu genitalija dvaju spolova ta da su njihovi razli iti dijelovi u ~ena unutar tijela, dok su u muakaraca izvan, tj. da je vagina falusni  negativ . Stoga ~ena niti ne mo~e pridonositi sjemenu druk ije doli inferiorno. Galenov pristup bio je jedan od prvih bioloakih objaanjenja inferiornosti ~enskog kreativnog na ela razvoja vrste (Tuana, 1989:153). Kasnija objaanjenja takvog tipa, osobito razvijena u nekim znanstvenim i teoloakim sustavima, samo su uspjeano nadograivala rodne predrasuda, koje su se u nekima od njih, osobito onim teoloakim, zadr~ale i dan danas. Primjer velikih mogunosti manipulacija na ra un i na atetu ~ena u danaanjoj modernoj znanosti jesu reproduktivni tretmani i politike reprodukcije koje se odvijaju pod okriljem znanosti, primarno medicine, genetike i biomedicine, te politi kih institucija - dr~ave, ali i crkve - koje, svaka sa svoje strane, pokuaavaju unijeti ato viae vlastite moi utjecaja, direktnih intervencija, pa i nasilnih metoda bez naro itog obaziranja prema ~enama koje su nosioci i zapravo "glavni akteri" svih tih reproduktivnih tehnika i postupaka. Maj instvo i ~enska emancipacija Krucijalni faktori u opadanju fertilnosti u razvijenim zemljama su: 1) kontracepcijska revolucija; 2) porast stupnja obrazovanja ~ena; 3) porast ~enske zaposlenosti na tr~iatu rada izvan kue. U opem druatvenom smislu, te paralelno s procesima modernizacije i kulturalnih promjena, socioekonomski razvoj ima negativne posljedice na rast populacije (Inglehart, 2003) Obrazovanje ~ena je takoer obrnuto proporcionalno rastu populacije, puno viae negoli obrazovanje muakaraca. `to su ~ene obrazovanije, o ekivanja od braka i raanja su manja (Pillai & Guang-zhen Wang, 1999) Obrazovna razina u muakaraca ne utje e statisti ki zna ajno na plodnost. I sama rodna jednakost nalazi se u negativnom odnosu prema plodnosti, te je ovisna o kulturnim promjenama. Premda sama kulturna promjena nije dovoljan uvjet za rodnu jednakost, ona je nu~an uvjet za nju (Inglehart, 2003:9). S druge strane, stupanj rodne jednakosti ima izravan u inak na ~ensku sposobnost da odredi broj i prostor roenja djece. Pod rodnom jednakosti podrazumijeva se paritet prisutnosti muakaraca i ~ena u klju nim javnim domenama, te egalitarna raspodjela socijalnih resursa. U tom smislu je rodna jednakost najva~niji imbenik koji utje e na postignue ~enskih reproduktivnih prava u razvijenim zemljama. Modernizacija implicira promjene u socijetalnim institucijama kao ato su religija i obitelj zajedno s promjenama u kulturnim vrijednostima i tehnologijama povezanim sa odr~ivim organizacijama. Pojava modernih institucija je esto popraena pojavom modernog vrijednosnog sistema koji podr~ava male obitelji, egalitarne rodne odnose i proairenje obrazovnih mogunosti za ~ene. Jedan od glavnih imbenika koji ograni avaju ~ene u stjecanju i zadobivanju autonomije i osobnih prava za reproduktivno donoaenje odluka je raanje djece i briga za njih (odgovornost). Upravo maj instvo koje nije popraeno primjerenom druatvenom skrbi za ~ivot i zdravlje doti ne majke, djeteta i obitelji, mo~e ograni iti aanse ~ena za slobodu kretanja, aanse za druatvene aktivnosti, te reducirati dodatno osobnu autonomiju. Velike obitelji intenziviraju ~ensku ekonomsku ovisnost o muakarcima. "Nevidljivost" reproduktivnih prava kao druatveno pitanje proizlazi iz "kulture tiaine", nemonih ~ena kao druatvene grupe. Stoga je feministi ka kritika usmjerena protiv svih onih druatvenih stavova i izbora koji devalviraju i penaliziraju ~enske reproduktivne aktivnosti. Pritom ~ene trebaju prvo promijeniti sebe, prije negoli ato se mogu nadati da e promijeniti druatvo. S druge strane, kulturna promjena postavlja temelj za masovnu mobilizaciju ~enskih pokreta i airu podraku za javne politike koje ja aju, konsolidiraju i ubrzavaju proces rodne jednakosti. Kulturne tradicije su nevjerojatno ustrajne u oblikovanju svjetonazora muakaraca i ~ena. Premda se odvijaju veliki pomaci koji se sistematski kreu od tradicionalnih vrijednosti prema onima viae egalitarnim rodnim ulogama, ostaje nejasno koliko je kultura zna aja u usporedbi sa socijetalnim razvojem i legalno-institucionalnim strukturama; ak znamo i manje o tome kako ti faktori meusobno djeluju u dugoro nim promjenama vrijednosti (Inglehart, 2003:9). Ljudski razvoj donosi promjene kulturnih stavova prema rodnoj jednakosti u skoro svim druatvima koja iskuaavaju razli ite oblike modernizacije povezane s ekonomskim razvojem. Modernizacija donosi sistematske, predvidljive promjene u rodnim ulogama. U inak modernizacije djeluje u dvije klju ne dimenzije: 1) industrijalizacija dovodi ~ene u plaenu radnu snagu i dramati no reducira razine fertilnosti (Inglehart, 2003:10). Prijelaz od tradicionalnih prema sekularno-racionalnim vrijednostima, dovodi do opadanja tradicionalne obitelji. Kulturni pomaci su transformirali ne samo politi ki ~ivot nego takoer i osobni i nigdje tako kao u eroziji tradicionalne dvo-roditeljske nuklearne obitelji (Inglehart, 2003; Castells, 2002). Predindustrijska druatva naglaaavaju raanje i podizanje djece kao sredianji cilj bilo koje ~ene i njezinu najva~niju funkciju u ~ivotu, te njezin najva~niji izvor zadovoljstva i statusa (Inglehart, 2003:16). Reproduktivna genetika i politi ka tijela: ~ene  dobri i loai proizvoa i Danaanja biomedicina sve se viae probija kao dominantna paradigma Zapadne civilizacije, postajui glavnim medicinskim oru~jem genetike. Smatra se da ona danas ve ima druatveni status analogan onome koji je imala Crkva u srednjem vijeku (Ettore, 2002:19). Uz pomo biomedicine pojedinci postaju etiketirani na temelju geneti ke informacije, suo avajui se tako i sa rizi nim opasnostima od genetske diskriminacije. Genetska informacija u kontekstu razvijanja tehnologija reproduktivne genetike, nije se, meutim, razvijala imajui na umu primarno interese trudnih ~ena (majki), koliko joj je glavni fokus istra~ivanja bio usmjeren na fetus. Stoga mnogi istra~iva i, kao i feministkinje, u konceptima reproduktivne genetike ne vide samo mogunosti za razvoj i primjenu novih biomedicinskih spoznaja, nego i rizike od koriatenja druatveno monih kulturalnih procesa i mehanizama koji nerijetko mogu ii i protiv samih ljudi (~ena i djece), te ljudskih prava openito. U tom kontekstu se biomedicina i smatra socioloakim konceptom (Ettore, 2002), budui da se tu postavljaju eugeni ki ciljevi kontroliranja prirode, idealiziranja savraenosti, te oblikovanja sposobnosti/nesposobnosti, po~eljnog/nepo~eljnog, nisko/visoko rizi nih. U takvom kontekstu ~enska tijela postaju mehanicisti ki empirijski objekti za kvantifikaciju, klasifikaciju, vizualizaciju, disciplinu i normalizaciju, te poprimaju oblik politi kih tijela. Budui da su sve metode snimanja i reproduktivne tehnologije usmjerene prema roenju "neoateenog", "normalnog" djeteta, uloga ~ene svodi se samo na "fetalni inkubator" za isporuku "proizvoda"  djeteta (Ettore, 2002:20). Za trudnice razvoj u reproduktivnoj genetici zna i i oblikovanje novih vrijednosti standarda reprodukcije  vrijednosti prema kojima se sve trudnice moraju konformirati kako im je re eno. Dosadaanje tzv. ne-DNA-metode (ultrazvu na dijagnostika itd.) upotpunjuju se danas standardno sa DNA-metodama (analiza koronarnih resica, maternalni serum, amniocenteza itd.), ato se sve koristi u konjunkciji jedna s drugom metodom u potrazi za fetalnim (ab)normalnostima. Trudnoa, reprodukcija i raanje, popraeni posvemaanjom medikalizacijom i induciranim porodima, vode riziku djelovanja protiv interesa trudnica, ali i djece, inei ih pukim objektima medicinske metodologije, umjesto subjektima i nosiocima racionalnih i autonomnih odluka. }ensko iskustvo trudnoe sve eae dolazi u opasnost pro~ivljavanja vlastitosti sebstva kao fetalnog inkubatora. Trudnice se u pravilu testira i njihov plod promatra tako da lanovi konzilija meusobno dogovaraju i izmjenjuju znanja, iskustva, a nerijetko i taatine pred o ima i uaima ~ene kojoj se nitko pritom ne obraa, nego ju se tretira kao puki predmet obrade. Pritom se najkorisnije informacije, znanja i metode koje bi bile od interesa za ~ene-trudnice slabo ili nikako njima ne upuuju segregirajui tako ekspertizu od ~ene kao subjekta, ime se poveava rizik od negativnih posljedica za njihov ~ivot i zdravlje. Umjesto da se nu~no potreban protok relevantnih informacija izmeu eksperata i subjekta-~ene nesmetano odvija kako bi se negativni u inci mogli eliminirati ili svesti na najmanju mjeru, institucionalno se tretman trudnoa u pravilu provodi fokusiranjem pa~nje na fetus-subjekt, pri emu je subjektivnost trudnice-nositeljice isklju ena, smatra se nebitnom ili ak nepo~eljnom za fetus. Pritom se vrai razdvajanje fetusa na tzv. normalne i abnormalne (defektne, devijantne), pri emu se prvi smatraju (potencijalnim) ljudskim biima, adekvatnim proizvodima, a drugi dobivaju istu cijenu/etiketu kao i defektni proizvodi. Budui da se proizvodi ~enske reproduktivne aktivnosti (za ee, trudnoa i porod) mogu rangirati prema sistemu kontrole kvalitete djeteta, i ~ene se rangira kao dobre i loae proizvoa e. Tako prenatalne tehnologije imaju jasno stigmatizirajue socijalne dimenzije i vrijednosti, podupirui stigmatizirajui reproduktivni moral. Za ~ene-trudnice to zna i da ih se stavlja u diskurs dobrih i loaih ~ena, na temelju dobrog i loaeg reproduktivnog tijela, a po analogiji s tradicionalnim ~enskim reproduktivnim druatvenim ulogama  raanja i podizanja djece  kako u dalekoj proalosti, tako i danas (Ettore, 2002:22). Na taj na in reproduktivne tehnologije podvrgavaju kontroli i tehnologiziranju sva ~enska (reproduktivna) tijela, za razliku od muakih tijela, koja se toj kontroli ne moraju nu~no podvrgavati, ili barem samo iznimno, ali sigurno ne na isti na in. Stoga se namee potreba za redefiniranjem ~enskog iskustva unutar reproduktivne genetike, politike i novih reproduktivnih tehnologija. Maj instvo kao ideal i trudnice kao pacijenti Trudnice kao pacijenti, a trudnoa kao bolest mogu se pratiti posljednjih 50-ak godina u najrazvijenijim zemljama. Premda su reproduktivne tehnologije i tretman trudnica u medicinskoj profesiji nesumnjivo u inili porod sigurnijom aktivnoau za ~ene i djecu, medicinski tretman, osobito u primjeni DNA tehnika i induciranih poroda nosi sa sobom i razli ite druge (nove) rizike. Budui da je proces trudnoe i poroda doaao pod kontrolu medicinske profesije, veinu koje ine muakarci (ne radi, se naravno, samo o veini), ~ene-trudnice se ostavlja u polo~aju s osjeajem pukih promatra a, u najboljem slu aju. Eksperti se usmjeravaju prema ato efikasnijem ostvarenju svojih profesionalnih interesa, eksperimentalnih i znanstvenih ambicija, ne uzimajui pritom u obzir interese, ~elje ili rizike ~ena-subjekata toga procesa. Medicinski i znanstveni napredak u sferi reprodukcije tako postaje ma  sa dvije oatrice: s jedne strane, on je ponudio ~enama vee tehni ke mogunosti da odlu e da li e, kada i pod kojim uvjetima imati dijete, s druge strane dominacija koju imaju medicinska profesija i dr~ava u reproduktivnoj tehnologiji omoguila je drugim akterima (ili interesnim skupinama) da imaju ak i viae moi izra~avanja kontrole nad ~enskim tijelima i ~ivotima od samih ~ena koje su nosioci svih tih procesa. Ako je ta profesija joa i pod utjecajem politi kih i/ili religijskih institucija, dominacija je joa sna~nije izra~ena. Tehni ka mogunost kontrole plodnosti koegzistira zajedno s moguom idolatrijom maj instva  uvjerenjem da je maj instvo prirodni, ~eljeni i kona ni cilj svih normalnih ~ena i da su ~ene koje se odupiru maj inskim instinktima sebi ne, udne ili poremeene (Stanworth, 1994:230). Pritom mnogi pripadnici lije ni ke profesije smatraju da ~ena koja se opire tom porivu ili za koje je on frustrirajui, pokazuje poremeenosti i na druge na ine. Ideja maj inskog instinkta se ponekad koristi da odvrati izra~ene ~elje ~ena od poba aja, primjerice, osobito kod ne~eljene trudnoe, dok se istodobno samohranim ~enama postavljaju razli ite prepreka za uspjeano maj instvo ili im se ak uskrauje aansa da imaju dijete. Drugim rije ima, uvjerenje u maj inski instinkt koegzistira s preprekama za autonomno maj instvo, tj. maj instvo za ~ene koje nisu u stabilnom odnosu s muakarcem, pod ime se zapravo preferira formalni brak. Premda prema ideologiji maj instva sve ~ene ~ele djecu, ipak ~ene koje nisu heteroseksualne i/ili koje imaju posebne potrebe ine izuzetak; od njih se o ekuje da se odreknu maj instva u interesu djeteta. S druge strane muakarci su alijenirani od reprodukcije, osjeaju se  odvezanima od njihova sjemena za vrijeme procesa stvaranja, trudnoe i poroda, ato se podupiralo godinama nesmiljene muake moi da gospodare prirodom i da konstruiraju socijalne institucije i kulturne obrasce koji guae "muai avost" ~ena, te muakarcima daju iluziju prokreativnovxz ( , f p t V b  BFHJ&|~*8ʿxndnTnh_hh[6CJaJmHsHh@~CJmHsHh[CJmHsHh@~CJaJmHsHhS3CJaJmHsHh{=CJaJmHsHh`hS3CJaJmHsHh f+CJaJmHsHh f+CJaJh`h f+CJaJh`hS3CJaJh{=CJmHsHh{=h\5E5CJaJmHsHh{=h{=5CJaJmHsH xz $F5H555@9vBrISd]f]]]gmdqnv}}h~j~ʚgdI`gdH/gdH/gdaqgdgd[czzzPtvx!!!2#4#$$,,014H5555558>809B99999rE穝獂znb\ h?CJjh[0JCJUh@~CJaJmHsHh@~CJaJh@~h[CJaJ h[CJh@~CJmHsHhS3CJaJmHsHh`hS3CJaJmHsHh{=CJmHsHhS3CJmHsHjh[0JCJUmHsHh[6CJmHsHh[CJmHsHh_hh[CJaJmHsH$rEtEEEEEYd]f]]_`abcc.d8dRebeggggmppbqdqrrnvwwxx}ĵ~n~~~bĵĵ~hBCJaJmHsHh`hH/5CJaJmHsHh?CJaJmHsHh`hH/6CJaJmHsHh]qCJaJmHsHhIhH/CJaJmHsHh`hH/CJaJmHsHh@hH/CJaJmHsH haqCJh`hCJaJmHsH hCJ h* CJ h[CJ h?CJ%}}h~j~~ăZ\p*DƗʚ̚8DTVX\Hfֻǻֻ֣֯֎|qbqhDhICJaJmHsHh`hICJaJ#jh?0JCJUaJmHsH)jh`hI0JCJUaJmHsHhICJaJmHsHh{=CJaJmHsHh?CJaJmHsHh@hICJaJmHsHh`hICJaJmHsHhi&hICJaJmHsHhH/CJaJmHsH%ʚH^8:>P " & FgdI`gdIgdIf|~ηҷ$&46HLXZ\b~¸ĸȸʸθиҸԸظڸ "$68NTdftv~̹عh`hICJaJmHsHh`hICJaJhDhICJaJmHsHhDhICJaJP"&(*.68RTjl "$8<HJVXdftvxz  028:@BPRXZlpvx(Uh`hICJaJh`hICJaJmHsHYg kontinuiteta i moi. Nove reproduktivne tehnologije danas ve imaju potencijal koji stavlja pod znak pitanja muaku iluziju reproduktivne moi u stvarnosti. Premjeatanjem jajnih stanica i embrija, te njihovim usaivanjem u druge okoliae, medicinski prakti ari zadobivaju kontrolu nad maj instvom bez presedana. Maj instvo kao unificirani bioloaki proces ve je, prema nekima, tehnoloaki mogue uspjeano  dekonstruirati : umjesto  majke openito postojat e segmentirane majke:  majke jajnih stanica ,  uterine majke , one koje donose djecu do poroda i, pretpostavimo,  socijalne , majke koje ih odgajaju (Stanworth, 1994.:232). Eventualni razvoj umjetnih maternica neminovno otvara mogunost da bioloako maj instvo postaje neva~no, kako je to joa prije viae od 30 godina nagovijestila S. Firestone svojom  The Dialectic of Sex (1970). Neke feministkinje se boje da bez obzira na to bile ~ene eliminirane ili samo reducirane na razinu  surogat-majki , da e u inak novih reproduktivnih tehnologija biti takav da e uniatiti zahtjev za reprodukcijom koji je utkan u temelje identiteta ~ena. Grupa radikalnih feministkinja koje predstavljaju autorice kao ato su Gena Corea, Jalna Hanmer, Renate D. Klein, Maria Mies i Robyn Rowland, najglasnije su u opoziciji razvoju i primjeni geneti kog i reproduktivnog in~enjerstva, jer razvoj tih tehnologija vide kao oblik patrijarhalne eksploatacije (Wajcman, 1994:157). Ako su te tehnologije pokuaaj preuzimanja reproduktivnih sposobnosti koje su bile, u proalosti, jedinstveni izvor moi ~ena, barem kako to dr~i kulturalni ekofeminizam, onda one ciljaju na to da od ~ena  odmaknu njihova uporiata ~enski-centriranih procesa. U tom smislu, ove feministkinje do~ivljavaju nove reproduktivne geneti ke tehnologije kao nasilje nad ~enama na novi, prijetei na in, jer pokuaavaju preuzeti kontrolu samo-odreenja nad nama samima i naaim tijelima. Druga grupa feministi kih teoreti arki, kao ato su, Michelle Stanworth, Rosalind Petchesky, Lynda Birke, Susan Himmelweit i Gail Vines, naglaaavaju ambivalentne u inke koje rerpoduktivne tehnologije imaju na ~enske ~ivote. One zapravo imaju potencijal da oboru~aju, jednako kao i da oslabe, ~ene jer mnoge nude nu~ne resurse s kojima ~ene mogu ispuniti svoje maj inske ~elje (Wajcman, 1994:158). One smatraju upravo same ~ene aktivnim agenticama koje su generirale zahtjev za takvim tehnologijama zbog njihove autenti ne ~elje da nose djecu. Tehnoloake intervencije mogu biti jedina aansa da neplodne ~ene ispune tu svoju potrebu i, stoga, je dobro podr~ati njihovo  pravo reproduktivnog izbora . To je, dakle, upravo prava prilika za okupljanje, osna~ivanje i prednosti, tj. mogunost izgradnje nove vrste  ~enske solidarnosti na novim temeljima. Premda se i pojam, primjerice,  surogat maj instvo danas rabi kao stigmatizirajui pojam s penalizirajuim prizvukom, ono doista omoguuje proairivanje fokusa bioloakog identiteta ~ena na airoku mre~u skrbi, socijalne odgovornosti i ~enske solidarnosti. Stvarne opasnosti, meutim, za ~ene koje prate medicinske i znanstvene napretke u sferi reprodukcije su direktno povezane s razli itim okolnostima druatvenih pozicija i statusa ~ena u druatvu. Pristup koristima od skupih tehnologija kao ato je in-vitro fertilizacija jako ovisi o sposobnosti plaanja. Siromaane ~ene tako nee uope imati pristupa tim tehnikama i zadnje e se moi oduprijeti nasilju medicinske moi. "Prava fetusa" i prisilno maj instvo Prema "Opoj deklaraciji o ljudskim pravima", ljudska prava su zajam ena od roenja. "Sva ljudska bia se raaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, bez obzira na razlike kao ato su rasa, boja, spol, jezik, religija, politi ko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, vlasniatvo, roenje ili drugi status. Svatko ima pravo na ~ivot, slobodu i sigurnost osobe" (Copelon, Zampas, Brusie & de Vore, 2005.:123). Prema istoj deklaraciji, fetus nema ljudska prava, a ni Konvencija o pravima djece ne uklju uje fetus. Garantiranje fetusima ljudskih prava nesumnjivo bi stavilo nerazumna ograni enja na prava ~ena i nametnulo pitanje da li je vrijednost ~ena kao ljudskih bia marginalna u odnosu na fetus? Argumenti protiv priznavanja prava prije roenja imaju mnoge prakti ne i teorijske temelje. Znanstvena ili medicinska nesposobnost utvrivanja kada zapo inje ljudski ~ivot, filozofska i religijska raznolikost mialjenja airom svijeta isto kao i unutar zemalja u proalosti je bio dovoljan temelj za odbacivanje zahtjeva za fetalnim pravima, i ti se imbenici nastavljaju (Copelon, Zampas, Brusie & de Vore, 2005:127). U zadnjim desetljeima je odbacivanje zahtjeva za fetalnim pravima sve viae bilo utemeljeno na njihovoj nekompatibilnosti sa ~enskim ljudskim pravima. U initi druk ije reduciralo bi ~ene na puke posude liaene tjelesnog integriteta, prava da budu spolna bia i prava na ~ivot, ne samo u fizi kom smislu, nego i kao osjeajnih, samostalnih i racionalnih bia imenovanih da oblikuju svoje ~ivote, da se odupru diktatima drugih, da budu poatovane kao pune osobe, da ne budu samo majke i da preuzmu ogromne odgovornosti trudnoe i roditeljstva, ali ne silom ili prisilom, nego kao dobrovoljno poduzimanje. Insistiranje ~ena na dobrovoljnom maj instvu u svojim je temeljima i zahtjev za minimalnom kontrolom nad vlastitom sudbinom kao ljudskog bia, te odbijanje da se bude porobljen od strane drugoga, bio to zastupnik ili silnik patrijarhalne obveze ili fetus. Budui da se od bilo koje potpuno razvijene osobe ne zahtijeva da riskira svoje zdravlje ili ak zna ajni komfor da spasi drugu osobu ili ak i vlastito dijete (Copelon, Zampas, Brusie & de Vore, 2005) nijedna potpuno razvijena osobna nema pravo subordinirati drugu na na in na koji neki ~ele da ne~eljena trudnoa subordinira ~ene. Nametnuti nad potpunim ljudskim biem takvu subordinaciju i rizik zbog potencijalnog ljudskog ~ivota je, nasuprot tome, apsurd jednako kao i krucijalna nepravda. Prekid trudnoe, je tako, iz teorijskih i prakti nih razloga, nedjeljiv od ~enske jednakosti, dostojanstva i prava kao ljudskih bia. Meutim, mialjenja smo da bi o prekidu trudnoe trebalo raspravljati najviae u kontekstu reduciranja negativnih posljedica "nesigurnih" poba aja na ~ensko zdravlje. Maj instvo, ekonomska ograni enja i samo-determinacija Kao rezultat interpretacije obitelji, ekonomije i organizacije ekonomije prema prototipu zaposlenika od kojeg se o ekuje da bude izuzet od obveza briga i skrbi, maj instvo obi no ograni ava mogunosti zaposlenja ~ena, njihove perspektive za promociju i dugoro nu mo zaraivanja. Trudnicama se u pravilu uskrauje posao, a ~enama koje joa nisu raale se uvjetuje. Povratak na posao nakon poroda u pravilu oslabljuje poslovnu poziciju paralelno s opom potplaenoau ~enskog rada na tr~iatu, te viaestrukom optereenoau ~ena kunim i dodatnim poslovima (Castells, 2002). U kona nici ~enska odluka o raanju postaje krucijalna za osobnu dobrobit nje same i njezina djeteta/djece, odlu ujua za njezinu druatvenu osobnost i prediktivna za njezine ekonomske horizonte. Zahtijevajui da se poatuje ~ensko pravo na prokreaciju, feministkinje su se suprotstavile prisilnim metodama obuzdavanja plodnosti, kao ato je prisilna sterilizacija, ali i metodama odvraanja od kontracepcije i uskraivanja informacija o istoj, koje su se metode uvijek koristile, ovisno o politi kim odlukama pojedinih vlastodr~aca u pojedinim druatveno-povijesnim, kulturnim i ekonomskim kontekstima. U svjetlu ~enske povijesti gdje su ~ene oslikane u ne/milosti svoje reproduktivne biologije i potrebe za racionalnim muakim vodstvom, i u svjetlu ~enske povijesti prisilne ekonomske ovisnosti o muakarcima ili pravila potplaivanja ~enskog rada - esto druatveno prezrenih oblika posla  feministkinje su teako mogle ignorirati temu samo-determinacije ~ena, a to ne mogu ni danas. One su se uvijek zalagale za pravo na izbor - za ili protiv raanja - tj. na potpuno dostupnu kontracepciju svih vrsta te neograni eni pristup legalnom, medicinski induciranom, neometanom i svim ~enama pristupa nom prekidu trudnoe. Ali, budui da u druatvu joa uvijek vlada paradigma obitelji kao temeljne druatvene jedinice slo~ena od heteroseksualnog para i njihove djece, koncept planiranja obitelji ne uklju uje one koji odbijaju imati djecu ili to nisu u mogunosti. Premda su pravo na raanje i pravo na neraanje (uzdr~avanje od raanja) formalno prihvaeni u korpusu ljudskih prava, ~enske odluke o podizanju djece i maj instvu su rijetko tako autonomne kakve bi trebale biti. Neke feministi ke predstavnice to nazivaju diskursom matrigino-idolatrije, substancijalnim druatvenim preprekama ~enskoj autonomiji nad odlukama o maj instvu, u okviru ega neke ~ene ostaju izigrane tim pronatalitetnim monopolom (Meyers, Tietjens, 2001). Tu se preporu a nekoliko na ina na koje se feministi ka politika mo~e natjecati s neprijateljskim diskurzivnim okoliaem i proairiti domenu cjelokupne ~enske autonomije: od pitanja glasa i izbora prema pitanju va~nosti zdravlja ~ena. Reproduktivno zdravlje i izbor  temelji reproduktivnih prava Tamo gdje ima samo jedna realna opcija bez mogunosti izbora, tamo nema autonomije. }ene su openito uvijek smatrale da je autonomija s obzirom na maj instvo i mogua i po~eljna, a velika veina feministkinja ozna ila je maj instvo kao potpuno kompatibilno feministi kim idealima, fokusirajui se na kritiziranje druatvenih stavova i politika koje obezvrjeuju i penaliziraju ~enske reproduktivne aktivnosti, a nikako na maj instvo kao takvo. Potpuno se sla~emo se da nema inherentnog sukoba izmeu feminizma i pronatalitetnog stava da je maj instvo va~no za ispunjenje kao ~ene, te smatramo, dapa e, da postoje brojni razlozi za ~ensko zadobivanje autonomne kontrole nad odlukama o maj instvu kao primarnom feministi kom cilju, i to iz sljedeih razloga: Budui da su pojedinci jedinstveni, pa su i njihove osobnosti i talenti enormno razli iti, ne/imanje djece ne mora biti najbolji put za osobno ispunjenje svake ~ene. Jednako kao ato je za mnoge ~ene maj instvo neprekidni izvor radosti, za neke ~ene, maj instvo mo~e biti izvor frustracija; Maj instvo nastavlja ekonomski podcjenjivati ~ene. Tako, npr. adolescentica koja nosi dijete i ~eli ga odgovorno podizati ima teakoa u zavraavanju obrazovanja i pronala~enju pristojno plaenog posla. Majke su takoer u riziku od poveanog osiromaaenja u slu aju samohranog maj instva i/ili razvoda, pa niti rad izvan kue ne atiti majke adekvatno od toga rizika; Postati majka mo~e biti prijetnja ~enskom zdravlju, oko ega se esto olako prelazi ili se namjerno druatveno zanemaruje. Trudnoa i porod nisu bez opasnosti. Stope smrtnosti od poba aja u SAD su zna ajno ni~e nego od poroda (Meyers, Tietjens, 2001:755), a sli no je i u zemljama EU. Igrajui na ~enske osjeaje neadekvatnosti i srama glede neplodnosti, reproduktivne tehnike prodaju bolne, rizi ne i skupe tretmane koji su esto nedjelotvorni. Naravno, siromaane ~ene i parovi nisu ak ni u mogunosti da ih plate. Upravo nedostatak autonomije, informiranosti i/ili ljudskih prava ini ~ene lakim metama za ovakve pristupe. Ne bismo bili skloni tvrditi da ima inherentnog sukoba izmeu feministi kih ciljeva i maj instva, ali smatramo da sigurno postoji manifestni sukob izmeu feminizma i pronatalitetne dogme da je maj instvo nu~no za ispunjenje kao ~ene. No ono ato doista motivira teoriju feministi kog glasa je injenica da se ~enama sistematski uskrauje mogunost da otkriju sebe za sebe, da interpretiraju sebe kako one misle da treba, da ~ive svoje ~ivote prema svom vlastitom svjetlu, te da se u njihove ~ivote, tijela, seksualne i reproduktivne organe stalno upliu neki drugi akteri, od onih koji u toj reprodukciji imaju neki doprinos, do ak onih koji ga ni na koji na in nemaju, osim pukog moraliziranja. Takva uplitanja smatramo zlonamjernima zbog ega ona nu~no nala~u autonomiju teorije samo-determinacije, te afirmiranje uloge samo-znanja i samo-definiranja u osiguravanju ~enskog samo-definiranja glede autonomnog odlu ivanja o maj instvu ili bez njega. Budui da su joa uvijek ~ensko tijelo, reproduktivni organi i ~ensko zdravlje najvei zalog ljudske reprodukcije, te da u toj reprodukciji same ~ene snose i najvee rizike cijelog toga procesa upravo za svoje zdravlje i ~ivote, ini nam se, u najmanju ruku pravedno, da ~ene-subjekti zbog vlastitih zaloga i rizika trebaju imati i najveeg udjela u pitanjima odlu ivanja o reprodukciji. Sve dok tome nije tako i dok se u ~enska tijela, reproduktivne organe i zdravlje upliu, esto neopravdano ili ak nasilno i drugi akteri, a koji pritom ne snose nikakve rizike, ~enska tijela ostaju samo slomljena politi ka tijela, podvrgnuta kontroli reproduktivnih tehnologija, eksperata i muake moi, te liaena svake autonomije i samodeterminacije. Literatura: Aristotel (1958). Nikomahova etika. Beograd: Kultura. Ahman, Elizabeth, Shab, Iqbal (2004). Unsafe Abortion. Global and regional estimates of the incidence of unsafe abortion and associated mortality in 2000. Geneva: World Health Organization. Berer, Marge (2005). Why Medicine Abortion is Important for Women? Reproductive Health Matters. Volume 13, Issue 26, p. 6-10. Brownmiller, Susan (1995.) Protiv naae volje. Zagreb: Zagorka. Castells, Manuel (2002). Kraj patrijarhalnosti: Druatveni pokreti, obitelji i spolnost, U: Mo identiteta. Zagreb: Golden marketing. Chambers, Jean E. (2003). Women's Right to Choose Rationally: Genetic Information, Embryo Selection and Genetic Manipulation. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics, October, Vol. 12, Issue 4, p. 418-428. Copelon, Rhonda; Zampas Christina, Brusie Elizabeth & de Vore Jacqueline (2005). Human Rights Begin at Birth: International Law and the Claim of Fetal Rights. Reproductive Health Matters, Volume 13, Issue 26, p. 120-129. De Beauvoir, Simone (1981). Drugi pol I i II. Beograd: BIGZ. Ettore, Elizabeth (2002). Reproductive genetics, gender and the body. London and New York: Routledge. Glick, Peter, Fiske, Susan T. (1997). Hostile and Benevolent Sexism. Psychology of Women Quarterly, 21, str. 119-135. Harding, Sandra (2004.) A Socially Relevant Philosophy of Science? Hypatia, 19(1): 25-47. Heymann, Jody (1994). Labor Policy: Its Influence on Women's Reproductive Lives. U: Sen, Gita & Snow, C. Rachel (1994). Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 43-59. Hubbard, Ruth (1994). The Politics of Fetal/Maternal Conflic, u: Sen, Gita & Snow, C. Rachel (1994). Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 311-322. Inglehart, Ronald (2003.). Rising Tide. Gender Equality and Cultural Change around the World. Cambridge University Press. Kerovec, Nada (2005). (Ne)jednakost ~ena na tr~iatu rada. Kruh i ru~e, br. 26, str. 19-34. Major, Brenda; Cozzarelli, Catherine; Sciacchitano, Anne Marie; Cooper, M. Lynne; Testa, Maria; Mueller, Pallas M. (1990). Perceived Social Support, Self-Efficacy, and Adjustment to Abortion. Journal of Personality & Social Psychology, Vol. 59, Issue 3, p. 452-463. Major, Brenda, Gramzow, Richard H. (1999). Abortion as Stigma: Cognitive and Emotional Implications of Concealment. Journal of Personality & Social Psychology, Vol. 77, Issue 4, p. 735-745. Masser, Barbara & Abrams, Dominic (1999). Contemporary Sexism. The Relationships Among Hostility, Benevolence, and Neosexism. Psychology of Women Quarterly, 21, str. 103-118. Meralli, Isfahan (2000). Advancing women's reproductive and sexual health rights: using the International Human Rights System. Development in Practice, Volume 10, No. 5, p. 609-624. Meyers, Tietjens, D. (2001). The Rush to Motherhood - Pronatalist Discourse and Women's Autonomy. Signs: Journal of Women in Culture & Society, 00979740, Spring 2001, Vol. 26, Issue 3, p. 735-774. Milidrag `mid, Jagoda (2005). Ekonomski polo~aj ~ena u Hrvatskoj. Kruh i ru~e, br. 26, str. 5-19. Millett, Kate (1990). Sexual Politics. A Touchestone Book. Nacrt prijedloga zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. (2004). Zagreb: RH, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Okin Moller, Susan (1979). Women in Western Political Thought. Princeton University Press. Ortner, Sherry B. (1974). Is Female to Male as Nature Is to Culture?, u: Zimbalist Rosaldo, Michelle and Lamphere Louise (ed.). Woman, Culture and Society. Stanford University Press. p. 67-89. Pateman, Carol (1998). }enski nered. Demokracija, feminizam i politi ka teorija. Zagreb: }enska infoteka. Pillai, Vijayan K., Guang-zhen Wang (1999). Womens's Reproductive Rights and Social Equality in Developing Countries. Social Science Journal, Vol. 36, Issue 3, p. 459-468. Platon (1974). Zakoni. Zagreb: Naprijed. Richardson, Laurel (1988). The Dynamics of Sex and Gender. New York: Harper & Raw Publishers. Rousseau, Jean Jacques (1978). Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti meu ljudima. Zagreb: `kolska knjiga. Sen, Gita & Snow, C. Rachel (1994). Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. Sen, Gita (1994a). Reproduction: Policies and Politics, u: Sen, Gita & Snow, C. Rachel (1994). Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 1-4. Sen, Gita (1994b). Reproduction: The Feminist Challange to Social Policy, u: Sen, Gita & Snow, C. Rachel (1994). Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 5-19. Smart, Carol (1994). Penetrating Women's Bodies: The Problem of Law and Medical Technology, u: Abbott, Pamela & Wallace Claire (eds.) Gender, Power & Sexuality. The Macmillan Press. str. 157-175. Smyth, Lisa (2002). Feminism and abortion politics. Choice, rights, and reproductive freedom. Women's Studies International Forum, Volume 25, Issue 3, p. 335-345. Stanworth, Michelle (1994). Reproductive Technologies and the Deconstruction of Motherhood, u: The Polity Reader in Gender Studies. Polity Press, P. 226-234. Tremain, Shelly (2006). Reproductive Freedom, Self-Regulation, and the Government of Impairment in Utero. Hypatia, 21.1(2006): 35-53. Tuana, Nancy (2004). Coming to Understand: Orgasm and the Epistemology of Ignorance. Hypatia, 19.1(2004): 194-232. Tuana, Nancy (1989). The Weaker Seed: The Sexist Bias of Reproductive Theory, U: Tuana, Nancy (Ed.) Feminism & Science. Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press. Vijayan, K. Pillai and Guang-zhen Wang (1999). Social Structure Model of Women's Reproductive Rights: a Cross-National Study of Developing Countries. Canadian Journal of Sociology (24, 2:255-281). Yanda, K. Smith, S. V. and Rosenfield, A. (2003). Reproductive health and human rights. International Journal of Gynecology & Obstetrics, Volume 82, Issue 3, P. 275-283. Wajcman, Judy (1994). Delivered into Men s Hands? The Social Construcion of Reproductive Technology, u: Sen, Gita & Snow, C. Rachel (1994). Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 153-175. Walby, Sylvia (1990). Theorising Patriarchy. Oxford: Blackwell. WHO Europe (2005). Maternal and newborn health in the EHO European Region: the challanges and the way forward. Copenhagen:  HYPERLINK http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.html http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.html  }eni ak ne pripada niti vlastito dijete, prema Platonu, u nekim slu ajevima: Ako se ropkinja upusti u spolni odnoaaj s robom ili sa slobodnim ovjekom ili sa slobodnjakom, dijete u svakom slu aju ima pripasti njezinu gospodaru. Upusti li se koja slobodna ~ena u spolni odnoaaj s robom, dijete ima pripasti gospodaru toga roba. (Platon, 1974:412).  "Cjelokupno obrazovanje ~ena mora biti u odnosu prema muakarcima. Da im ugode, da im budu od koristi, da ih vole i poatuju, da ih podi~u dok su mali, da brinu o njima kada odrastu, da ih savjetuju, da u ine njihov ~ivot ugodnim i aarmantnim, to su du~nosti ~ena za sva vremena, i tako ih treba odgajati u djetinjstvu." (Okin, 1979:136).  Pristup koji proizlazi iz mehanicisti kog svjetonazora koji krajem 17. prodire u teorije reprodukcije. Prema  preformistima , embriji postoje, potpuno formirani, u sjemenu roditelja, pa svako sjeme u sebi sadr~i i sjeme sljedeih generacija. Premda su prvotni preformisti ~enu promatrali kao nositeljicu sjemena u jajaacu (ovizam), a muakarce kao one koji daju samo poticaj sjemenu da se razvije, nakon 1680. godine I Leeuwenhoekovog  otkria (Anthony van Leeuwenhoek, 1632-1723) ~enskih jajnika kao  nekorisnih ukrasa , teorija se mijenja i muakarac postaje nositelj sjemena (animalkulizam) (Tuana, 1989:163-168).  U posljednjih 50 godina u Europi i Sj. Americi porod se promijenio od aktivnosti koja se odvijala kod kue uz pomo primalje prema aktivnosti definiranoj kao periferiji medicinske profesije. Broj britanskih beba roenih u bolnici 1927. porastao je s 15% na 99% joa 1985. godine (Stanworth, 1994:226).  Za krhkost i promjenjivost definicija ~enskih reproduktivnih prava u nas su tipi an primjer je novi zakon o medicinski potpomognuto oplodnji koji joa nije donijet, nego le~i u obliku prijedloga u Saboru ve 2. godinu, te primjer sa istra~ivanjem }enske mre~e o poba aju u RH, iznijet na znanstvenom skupu "Druatvena stigmatizacija ~ena  primjer ~enskih reproduktivnih prava" koji je odr~an u Zagrebu, 20. 10. 2005., u organizaciji Hrvatskog socioloakog druatva i Fondacije Heinrich Bll. Budui da je  }enska mre~a utvrdila da od 33 ovlaatene institucije za vraenje poba aja u RH 13 njih (viae od 30%) to uope ne rade, za pretpostaviti je, dakle da se to pitanje (i pravo, dakako) sve viae prepuata ilegalnom tr~iau s neizvjesnim ishodom. Takoer je informiranost o metodama kontracepcije, potpomognute oplodnje i sl. te njihova dostupnost u RH prili no slaba, ovisna u pravilu o socijalnom statusu te obrazovanju ~ena, ato zapravo zna i da je reproduktivna diskriminacija u Hrvatskoj ve naaa svakodnevica.  Primjer su selektivni poba aji ~enskih fetusa u Indiji ili kontroverzni kontraceptivi kao ato je Depo-Provera u V. Britaniji koji su smatrani neprikladnima za veinu (bijelih) ~ena, ali to nisu bili za azijske i crne ~ene kojima su intenzivno davani i poticalo se njihovo koriatenje u ovoj populaciji. PAGE  PAGE 1 (HJLZ^h~  ".0:<@BNPRVptPxzdr\^̸̨̰h3wCJaJhICJaJhKCJaJh]qCJaJh`hI6CJaJh`hICJaJh`hICJaJmHsHhDhICJaJmHsHhDhICJaJ?FV24rjl8ƼqdUFUhDhICJaJmHsHh`hICJaJmHsHh7hICJmHsHh7hICJaJmHsHh7hI6CJaJmHsHh$!CJmHsHhI6>*CJmHsHhI6CJmHsHhCJmHsHhICJmHsHhICJaJjh3w0JCJUaJhCJaJh]qh3w6CJaJh3wCJaJh]qCJaJLz|$<%h*j*J+--/@/2060J0t00 1122:3V3^3p3ʺ埫|r|r|r|rcWch$!CJaJmHsHhWdh$!CJaJmHsHh$!CJmHsHh$!5CJmHsHhdCJaJmHsHh$>CJaJmHsHh{=CJaJmHsHhDhICJaJmHsHh`hI>*CJaJmHsHhi&hICJaJmHsHhICJaJmHsHh`hICJaJmHsHhCJaJmHsH"""h*40N0P000:2<283:3344b6d68 888j9l9X:Z:;gdIbgd$!$a$gd$!dhgd$!gd$!gdIp333n4444455677 8Z8z8~8888&9j990:Z:n:x:::::;ŻŞŔscWh$!CJaJmHsHhklh$!5CJaJmHsHhIbCJaJmHsHh$!5CJOJQJh$!CJOJQJh$!CJmHsH h$!5CJh$!5CJmHsHh$!6CJmHsHh$!CJmHsH h$!CJh$!5CJmH sH h$!CJmH sH hWdh$!CJaJmHsHh h$!5CJaJmHsH;;<<`>b>V?X?@@&B(BCCEEtFvFHHHH>I@I6J8JJJrL$a$gd$!gd$!;;<l<=>b>z>>>???V???AACdCDDF4F:GGHHHHI>I@IInJJK$LrLLMHM6NbNNN.OjOOOOfPPPQXRRTlTUVWTWҶ죜죜 h$!5CJ h$!CJh$!5CJaJmHsHh h$!5CJaJmHsHhIbCJaJmHsHhWdh$!CJaJmHsHh$!5CJmHsHh$!CJmHsHhIbCJmHsH=rLtLHMJMNNNNOOPPQQSSTTPVRVWWXXYYZZ.\gd$!$a$gd$!TWXXXYYZZZ[[.\\]]l^^__*```$aNaxaaTbpbrbc c cccccccPfRfhhhmmmm*p,p.pйЬhIbCJmHsHhIbmHsHhIbjhIb0JUh$!CJaJmHsHhf+h$!CJmHsH h$!0J!jh$!CJUmHsHjh$!CJUmHsH h$!5CJ h$!CJh$!5CJmHsHh$!CJmHsH/.\0\]]__``xazaccPfhm*pxxzzzzzzzh]hgdJ &`#$gdJgdIgd[gd[gdI$a$gd$!gd$!.prrsxxxxvzxzzz|zzzzzzzzzzzzzzطh$!CJaJmHsHh00JmHnHu hIb0JjhIb0JUh0h3whIbmHsHhIbmHsHhIbjhIb0JUh?hIb6 h?hIbh?hIbmHsHzzzzzgdIh]hgdJ,1h/ =!"#$% uDyK @http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.htmlyK http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.html8@8 [Normal_HmH sH tHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List6@6 [ Footnote Text@&@@ [Footnote ReferenceH*4 @4 JFooter  !.)@!. J Page Number6U@16 I Hyperlink >*B*ph8Z@B8 I Plain TextOJQJ: N*SPfW`MD t w W<=p; %****/2477::4;5;eIWMXMMMPW_`dRfSfxfyfHmdqeqqqsI|J|||} (}~4'(^_܌ab12NO,-de01ӔԔ:;cdwx9:QR{|ښۚMN̛͛cd()̞͞klfgݡޡ{|ǤȤ(| <=FGHSTUX000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 00x000x00000000000x00000000x000000000000000000000000000 000 000000000000x0000000x00000000000000000000000000000000000000000x@0x@0x@0x@0h@0x@0x0 @0@0@0@0@0@00q=; %*277:xfyfHmdq(}~4|ǤX^>00x^>00x ^>00^>00^>00^>00xw^>000^>0 0x̫^>0 0^>0 0^>0 0^>0 0x8^>0 0^>0 0^>0 0^~00^~00^~00@0 } rE}f(p3;TW.pz]`abdeʚ";rL.\zz^cz_8ŤWX !!01!0;0T 0\0 0!0Y0$!0 0!0<0HKQRST^_abjlsty{}~  $%*,79CHNRWX\]dfimqrvwz{Sb(3+ / [fy~jrz ?FOVWYZ_`hijkuvx|"#)*56BDFGOPWX^_ilst !)*/1<=ABEGLPUVZ^dgjkvx#$0137>@BCIJOQXYZ[cdz{ #*+8;GHRSZ\`acdnr  !"+,9<BFJKVWbcijwx~"#-.8>GHLPZ[abdekloqv #$()-.78=>EFLMUW`acgkltuwx        " # $ ) * / 0 1 2 7 8 @ A G H L O W Y _ ` j k s t y z !!!! ! !!!!!"!$!'!(!0!1!:!;!=!>!B!D!J!N!T!U!Y!]!a!b!i!j!n!o!t!u!|!}!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""""""$"&")"*"3"6"<"="B"G"M"N"O"P"X"Y"]"_"h"i"n"o"q"r"t"u"w"x"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""## # #####$#1#=#>#F#G#R#S#Z#[#_#c#l#o#v#w#y#z#~#################################$$$$$$$$$$$"$#$%$&$0$2$;$=$E$F$G$H$P$Q$Y$Z$\$`$e$f$n$o$z${$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% % %%%%%#%$%0%1%3%4%9%:%E%F%K%S%V%W%X%Y%_%`%d%e%m%n%u%v%x%y%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&%&0&4&8&>&?&A&E&K&L&S&T&X&Y&`&a&g&h&r&s&x&y&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''' ' ' '''''$'%'-'3'='?'F'G'N'V'['\'^'_'d'e'n'o'z'{''''''''''''''''''''''''''''( ( ( ((((!(#('(((*(+(3(4(A(B(G(H(R(T(X(Y([(a(g(h(j(k(o(q(x(y(}(~((((((((((6,?,,,,-- - --+.4.%////011444*416<666#7,78899999:::#<)<:?@?e?n?AABBBC[C]CCCDDrFFOJ_JKKL'LMM;TDTWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXX X XXXXX$X&X-X1X7X9X]B]D]I]J]T]U]b]c]g]h]u]v]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]] ^ ^ ^ ^^^'^)^,^-^3^4^7^8^C^I^L^M^R^S^`^a^n^p^w^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^___ ______+_-_1_6_=_>_@_D_F_G_I_J_N_P_W_Y_`_a_i_j_|_}_______________________________`` ` `````$`%`-`.`<`=`@`F`L`M`N`O`T`U`]`_`d`e`j`k`x`y``````````````````````aaa a aaa%a&a+a,a.a/a5a6acHcJcUcVcWcXcacccecgcpcqczc{cccccccccccccccccccccccccccccccccdd d ddd%d'd*d+d1d2d;d@CDJKRSUVblst~ƜʜМќלܜߜ &')*6@GHRSXdikpyÝɝ˝ѝԝ۝ܝ ).04=EFIJRS[]cekmpq}~֞͞؞ ',/067=>@AGHOQWX]lsu{˟̟Οϟԟ֟ݟ$%(),-9:<=FHOgl$*+./459:>GMNW^`ahiuv|¡ˡޡ#$'.46CDKLNOY\fhnsxƢѢ '),-34;<>?KU\]ghm|Уأ٣ܣݣ "#*,6ǤȤko~ŧ̧ϧ֧ק ")*38=>CFJKQRSTYZcdnpvwyzǨ̨Ԩըبݨ  /18_fgnort~ͩЩթ KTUcdhkrsz{ȬɬҬӬެ߬ &')*,09:EFHIPQYbfhlmox}~íŭȭɭͭέ֭׭ "#02>?GHIJLNPQXYciqrwyŮƮȮ̮ٮڮ Vct{<=EHRUX;oq9<oqO[acVuwX !!!!!!^"u"w"1#$$$%%%&&&&>'\'^'''(****//22446777::3;5;dIfIVMXMMMPP,S.SWXX6Y;YYYZZv[\E\^^__>aaa|bbbcfcgcpcccdoeee ffSfwfyfGmImcqeqqqssH|J||||} '(|~35&(]_یb02&i+-ce/1ҔԔ9;bzvx8:PQ^_PRz|ٚۚLN˛͛bd')˞͞jleܡޡzƤǤȤʤ'+{~ħŧ̧opNP;<=EHRUX333333333333333333333333333333333333333333333333333333333,,, - 5 5XMXMC\C\b]b]~]~]]]=_C_``aaddddddjj5m6moo[{[{ǤȤ!!ghuuvv009^Щ<=EHRXǤȤ=UXV)s hh^h`o(.V)s$#3wd_]qH$i& f+H/\5ED3FJ4Nd9{=BAp[n$>?/zxWov0@~2I?$!K[Ib* S3aqƤȤ Xyp0a0yp0@J ,-.5?@HKMNQXYWppppp8p`pbpdprpppppppppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New"1h3F3FJ0T+0T+!4tt2QH ?[~Tako, recimo, Platon u svojim Zakonima klasificira ~ene i djecu, zajedno s drugim dijelovima imovine muakaraca  kao vlasniakorisnikkorisnik Oh+'0(4HT`t     Tako, recimo, Platon u svojim Zakonima klasificira ene i djecu, zajedno s drugim dijelovima imovine mukaraca kao vlasni korisnik Normal.dot korisnik2Microsoft Word 10.0@@JT@:oI@:oI0՜.+,D՜.+,l hp  Kffzg+Tt Tako, recimo, Platon u svojim Zakonima klasificira ene i djecu, zajedno s drugim dijelovima imovine mukaraca kao vlasni Title 8@ _PID_HLINKSArH@http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&+Root Entry F0zI-Data 1TableWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q