ࡱ>  @ p5bjbj00 `RbRbnrX @```t88889:|t]h;p;"<4<4<===$Rh:`?==??:``4<4<+++?,`4<`4<+?++D``4<; |>8D&-0]j&\Ltt`````==+Q>l>===::ttd48tt8Branka Gali Filozofski fakultet, Zagreb e-mail:  HYPERLINK "mailto:bgalic@ffzg.hr" bgalic@ffzg.hr Stigma ili poatovanje? Reproduktivni status ~ena u Hrvatskoj i aire Sa~etak: Glavni teret reproduktivnih zadaa pada na ~ene, uklju ujui rizike za vlastito zdravlje i ~ivot, dok je rodna mo esto centrirana kroz kontrolu nad reprodukcijom. Glavna prepreka tome jest patrijarhalni sustav koji subordinira ~ene kroz  javni i  privatni patrijarhat te upotrebu reproduktivnih tehnologija oblikovanih u sustavu  orodnjenih odnosa , ime se poveava rizik reproduktivnog statusa ~ena. Najva~niji uvjet za poboljaanje toga statusa je rodna druatvena jednakost. U Hrvatskoj se seksisti ki diskurs pokazuje kroz oblike tradicionalnog i modernog seksizma pri emu su o ekivanja od uloga ~ena u druatvu svedena upravo na njihovu reproduktivnu funkciju. Strukturalne druatvene prepreke koje se postavljaju ~enama pred odluke o vlastitoj reprodukciji i okolnosti pod kojima ~ive, rade i brinu o djeci uvjetuju njihovu druatvenu stigmatizaciju na viae razina, ato ima zna ajne u inke na njihove odluke o reprodukciji koje su za druatvo i same ~ene od vitalnog interesa. Klju ne rije i: patrijarhat, majke, poba aj, rod, reprodukcija, stigmatizacija, ~ene UVOD Nijedno prethodno patrijarhalno druatvo u povijesti nije njegovalo poatovanje prema ~enama i maj instvu, osim deklarativno. }ene su i kao ~ene i kao majke svugdje bile u polo~aju  drugog (De Beauvoir, 1980), osobito u patrijarhalnim druatvima, kakva je veina poznatih povijesnih i suvremenih druatava. Za razliku od muakaraca, ~ene su tijekom cjelokupne povijesti uobi ajeno bivale smjeatane u privatnu sferu kue i obitelji da bi tek u 20. stoljeu uz pomo vlastitih dugotrajnih napora i emancipacijskih ~enskih pokreta postale lanice politi ke javnosti s pravom glasa. Premda su se ~ene kroz povijest naraale i naodgajale brojnih generacija ljudi, mnogih znamenitih osoba, te i tako pridonijele razvoju ljudskog roda i usponu civilizacija, niata od njihovih prirodnih ili priroenih osobina nije se smatralo toliko vrijednim civilizacijskim doprinosom koliko se to smatralo za doprinos muakaraca povijesti ljudskog roda. Smatralo se, a smatra se i danas, da zapravo muakarci stvaraju svijet, povijest i kulturu, dok ~ene tek raaju i podi~u djecu, a ato se za njih podrazumijeva u pravilu s obezvrjeujuim konotativnim prizvukom. Nebrojene ~ene pro~ivjele su svoje ~ivote kroz povijest doista u zapeku, skrivene i bezimene. Kroz ~enske sposobnosti raanja kao manje vrijedne, u odnosu na muake sposobnosti stvaranja civilizacija, ocjenjivala se i ukupna vrijednost ~ena kao (ljudskih) bia. }ene su proglaaavane iracionalnima, nesposobnima za racionalno mialjenje i donoaenje odluka, manje pametnima, nesposobnima za cijeli niz poslova i uope samostalan ~ivot  bez muakaraca kao gospodara. REPRODUKCIJA I DRU`TVENI STATUS }ENA }ene izgledaju bli~ima prirodi zbog kulturnih vrijednosti (Moore, 1994.), te su u svim druatvima i kulturama obezvrijeene otprilike na isti na in  povezuje ih se s onim ato veina kultura najviae obezvrjeuje. To je  priroda u najopenitijem smislu (Ortner, 1974). Budui da kulture uvijek pokuaavaju kontrolirati i ovladavati prirodom koristei je za svoje svrhe, postavljajui se nad njom superiorno, te budui da se ~ene uvijek viae povezuje s prirodom zbog njihovih reprodukcijskih sposobnosti  odatle se po pravilu povla i paralela da je isto tako  prirodno da istoj vrsti kontrole budu podvrgnute i ~ene. Ove paralele uo ile su i istaknule sve ekofeministi ke orijentacije joa od 1970-ih godina (Gali, 1999). Kulturni seksizam je oduvijek bio svjesni oblik degradacije ~ena kojemu je namjera bila veli ati muaki ego nudei  dokaze muake uroene superiornosti i ~enske inferiornosti (Brownmiller, 1994:294). U patrijarhalnom druatvu uvijek se podrazumijevalo da je ~ena-majka i da je to osnovna ~enska uloga prema kojoj se mjere svi drugi njezini odnosi. Kako su i danaanja moderna druatva zadr~ala mnoga od temeljnih na ela tradicionalnih patrijarhalnih druatava, u najboljem slu aju s nekim manjim preinakama kao neopatrijarhati, ona i dalje funkcioniranju prema modelima organizacije ~ivota muakaraca i dominantno muakim vrijednostima (Walby, 1997). Tako danas, recimo, u razvijenim demokratskim druatvima bez obzira na rodno egalitarno uspostavljeno ope pravo glasa do izra~aja dolazi jasna prakti na proturje nost izmeu formalne politi ke jednakosti liberalne demokracije i druatvenog podreivanja ~ena - njihovo pot injavanje kao supruga, unutar patrijarhalne strukture institucije braka, na tr~iatu rada, politici, institucijama vlasti te u sferi reprodukcije. Premda su moderna druatva promijenila mnoge od karakteristika rigidnih patrijarhata, u smislu njegova otvorenog ispoljavanja, ona niti danas nisu liaena mizoginije i seksizma - omalova~avanja, potcjenjivanja i neprijateljskog odnosa prema ~enama. }enski reproduktivni status u druatvu takoer je uvijek bio odraz ~enskog socijalnog statusa, tj. polo~aja ~ena u druatvenoj strukturi (Stanworth, 1994). Tako se, npr. mladim ~enama izvan braka ne omoguuje jednako sustavan pristup informacijama ili sredstvima kontracepcije i reprodukcije kako se to omoguuje ~enama u braku. esto i pristup poba aju ovisi isklju ivo o socijalnom statusu ~ena, tj. o ne/mogunostima plaanja. Ili, recimo, klinike za neplodnost u mnogim su zemljama nedostupne ~enama koje nisu udate. Neopatrijarhat (Walby, 1990) u mnogim svojim aspektima tako podrazumijeva  prikriveni ,  benevolentni i  postmoderni seksizam (Glick & Fiske, 1997, Masser & Abrams, 1999, Morrison, Morrison, Pope, Zumbo, 1999). Seksizam u hrvatskom druatvu Seksizam u Hrvatskoj utvren je empirijskim uvidom u stavove i mialjenja naae populacije prema rodnim ulogama i odnosima u istra~ivanju provedenom 2004. godine. Istra~ivani su koncepati tradicionalnog i modernog seksizma, pri emu prvi pojam ozna ava patrijarhalni obrazac za kojeg vrijede rodne razlike kao isklju ivosti te mizogini stavovi prema ~enama. Drugi koncept - okretanje druatva prema egalitarnijim rodnim odnosima  potaknut je druatvenim promjenama u sustavima obrazovanja, rada, politike i prava koji su se razvili pod utjecajem modernizacijskih i demokracijskih procesa, kao i feministi kih pokreta te su kao takvi imali odreenog odjeka i na rodne odnose u hrvatskom druatvu. Hipoteze istra~ivanja bile su: a) da se koncepti "tradicionalnog" i "modernog" seksizma pokazuju kao va~ni strukturni elementi patrijarhalnog druatva u svijesti ispitanika; b) da se muakarci statisti ki zna ajno razlikuju od ~ena u seksisti koj rigidnosti, te lake usvajaju obje varijante seksizma. Tablice faktorske strukture s matricom oblimin transformacije pokazale su 4 faktora: 1. - antropoloki patrijarhalizam; 2. - deklarativni egalitarizam; 3. androcentrizam; 4. - rodno egalitarno drutvo. Tablica 1 antropoloki patrijarhalizam TvrdnjeSaturacijeSlaganjePrirodno je da ~ena bude podreena muakarcu .74523.1 %}ena ispuni pravi smisao svoga postojanja tek kad postane majka .73449.6 %Za ~enu je najprirodnije da brine o djeci, mu~u i kui .70749.7%Muakarac po prirodi lakae i br~e donosi va~ne odluke nego ~ena .68433.5%Muakarac ne mo~e brinuti o djeci jednako dobro i pa~ljivo kao ~ena .63933.3%Muakarci su uspjeaniji od ~ena u poslovima koji tra~e umne sposobnosti i racionalno razmialjanje .60421.1%Dje ake treba odgajati tako da budu odlu ni i hrabri, a djevoj ice tako da budu posluane i pomirljive  .47223.0%}ena treba podupirati karijeru mu~a, ak i po cijenu zapostavljanja vlastite karijere .45221.7%Podjela na muaka i ~enska zanimanja izraz je vjekovnog iskustva i ne treba ju dovoditi u pitanje .42232.4%Napomena: neutralni odgovori  ne znam, nemam mialjenje nisu uzeti u obzir. Kako je vidljivo iz Tablice 1 (antropoloaki patrijarhalizam), prvi faktor objedinio je 9 estica koje podrazumijevaju tradicionalisti ke predrasude i isklju ivost dodjeljivanja rodnih uloga ~ena i muakaraca u druatvu prema patrijarhalnom rodnom obrascu: ~eni prirodno pripada privatna sfera obitelji, kue i brige o djeci s najveim naglaskom na primarnoj ulozi ~ene kao majke i supruge, dok je muakarcu namijenjeno javno podru je djelovanja budui da je on sposobniji za racionalno mialjenje, odlu ivanje i razvoj vlastite karijere, dakako, izvan kue. Tablica 2  deklarativni egalitarizam TvrdnjeSaturacijeSlaganjeU Hrvatskoj ima premalo ~ena u politici i javnom ~ivotu .63852.8%Veina ~ena u Hrvatskoj izvrgnuta je seksualnom uznemiravanju na javnom mjestu .63537.1%Mu~ i ~ena trebaju potpuno ravnopravno dijeliti kuanske poslove .60468.3%Za isti posao muakarci i ~ene trebaju biti potpuno jednako plaeni  .52487.8% Ovaj faktor  deklarativni egalitarizam  operacionalizirao je modernisti ki koncept rodnih uloga i odnosa, objedinjujii tvrdnje o potrebi egalitarne raspodjele rada i naknada za isti rad, kako unutar kue, tako i u javnoj sferi politike, na tr~iatu rada. Tablica 3  androcentrizam i inverzija ~rtva/nasilnik TvrdnjeSaturacijeSlaganjeBrak u kojem ~ena zarauje viae od muakarca ne mo~e biti uspjeaan .76724.2%}ene su naj eae same krive kad dobiju batina od partnera .74613.1%}ena treba podupirati karijeru mu~a, ak i po cijenu zapostavljanja vlastite karijere .69521.7%Dje ake treba odgajati tako da budu odlu ni i hrabri, a djevoj ice tako da budu posluane i pomirljive .69123.0%Za veinu silovanja krivo je preslobodno ponaaanje i odijevanje ~ena .63321.9%Muakarci su uspjeaniji od ~ena u poslovima koji tra~e umne sposobnosti i racionalno razmialjanje .48521.1%Prirodno je da ~ena bude podreena muakarcu .46823.1%Muakarac ne mo~e brinuti o djeci jednako dobro i pa~ljivo kao ~ena .42633.3%Za ~enu je najprirodnije da brine o djeci, mu~u i kui .41149.7% Trei faktor objedinjuje tvrdnje koje su visoko korelirane oko koncepta ustrajnosti obiteljskog patrijarhata i nasilni kog ponaaanja, a sadr~i one koje se odnose na ulogu muakarca kao glavnog skrbnika obitelji, ime se ujedno mjeri i uspjeanost njegova braka. To podrazumijeva odustajanje ~ena od razvijanja vlastite karijere i patrijarhalni koncept rodno stereotipnog odgoja djece. Tvrdnje o ~enama kao glavnim krivcima i izaziva icama nasilja od strane partnera u obitelji te stav o ~enama kao glavnim krivcima za silovanje klasi ne su teze kojima se opravdava nasilni ko ponaaanje prema ~enama u i izvan obitelji. Slijede tvrdnje koje se odnose na rodne stereotipe o veim umnim sposobnostima odlu ivanja muakaraca, pa logi na prirodnost podreivanja ~ena muakarcima, te za ~ene najprirodnija briga o djeci, mu~u i kui. Jasno je, dakle, da su u svijesti hrvatske populacije o ekivanja od uloge ~ene u druatvu svedena na njezinu tradicionalnu reproduktivnu funkciju. Tablica 4  za rodno egalitarno druatvo TvrdnjeSaturacije SlaganjePodjela na muaka i ~enska zanimanja izraz je vjekovnog iskustva i ne treba ju dovoditi u pitanje -.811 32.4%U suvremenom druatvu ~ene su ve postigle ravnopravnost pa je rasprava o pravima ~ena postala nepotrebna -.786 38.4%Muakarci su uspjeaniji od ~ena u poslovima koji tra~e umne sposobnosti i racionalno razmialjanje -.624 21.1%Muakarac po prirodi lakae i br~e donosi va~ne odluke nego ~ena -.514 33.5%Za veinu silovanja krivo je preslobodno ponaaanje i odijevanje ~ena -.481 21.9%Mu~ i ~ena trebaju potpuno ravnopravno dijeliti kuanske poslove .476 68.3%Dje ake treba odgajati tako da budu odlu ni i hrabri, a djevoj ice tako da budu posluane i pomirljive -.440 23.0% etvrti faktor sadr~i niz negativno koreliranih tvrdnji iji se smisao svodi na potrebu ukidanja patrijarhata i uspostavu rodno egalitarnog druatva. Tablica 5  Matrica interkorelacija oblimin faktora Faktor 1Faktor 2Faktor 3Faktor 4Faktor 11.000-0.87 .368-.342Faktor 2-.0871.000-.154 .099Faktor 3 .368-.1541.000-.387Faktor 4-.324 .099-.3871000 Iz Tablice 5 vidljivo je da su koncepti patrijarhata i rodno egalitarnog druatva u svojim temeljnim na elima nespojivi, pa su i u svijesti ispitanika meusobno suprotstavljeni. Rezultati testiranja skupina prema kategoriji spola/roda pokazali su da se muakarci i ~ene statisti ki zna ajno razlikuju u mialjenjima glede koncepata koji objedinju - deklarativni egalitarizam i rodno egalitarno druatvo (faktori 2 i 4). Rezultati ukazuju na veu sklonost muakaraca bilo tradicionalnom, bilo modernom seksizmu, po emu se rezultati ovoga testa sla~u s brojnim radovima iz svijeta na tu temu (Glick & Fiske, 1997; Swim & Cohen, 1997; Withers & Yancey Martin, 1975; Morrison, Morrison, Pope, Zumbo, 1999; Masser & Abrams, 1999). }ENE I DRU`TVENA KONTROLA REPRODUKCIJE Joa je meunarodna konferencija o populaciji i razvoju iz Kaira 1994. naglasila vezu izmeu ljudskih prava te spolnog i reproduktivnog statusa i zdravlja, naglaaavajui reproduktivna prava kao temeljna prava ~ena, muakaraca i parova da: odlu uju slobodno i odgovorno o broju, prostoru i vremenu ne/imanja djece; imaju na raspolaganju lako dostupne i relevantne informacije o spolnom zdravlju i reprodukciji; budu educirani i imaju sredstva za donoaenje reproduktivnih odluka; imaju autonomnu kontrolu nad vlastitim tijelom; imaju pravo u~ivanja najviaeg standarda seksualnog i reproduktivnog zdravlja. To takoer uklju uje i pravo donoaenja odluka o reprodukciji bez diskriminacija, prisile i nasilja, kako je to navedeno u dokumentima o ljudskim pravima. U tom smislu su joa uvijek ote~avajui imbenici socioekonomski, medicinski, kulturalni te pravni, eti ki i religijski elementi patrijarhalnog sustava koji stavljaju ~enu u poziciju izlaganja poveanom riziku od slabijeg reproduktivnog zdravlja, osobito u slu aju uskraivanja ili poricanja ~enama njihovih ljudskih i reproduktivnih prava. Glede druatvenih aspekata reprodukcije, joa su uvijek najviae pod druatvenom prismotrom pitanja kontracepcije, poba aja, (ne)plodnosti, te u najnovije doba, potpomognute metode oplodnje. To su samo neki od pokazatelja dugotrajne subordinacije ~ena u druatvu, politici, ekonomiji, dr~avi, crkvi i obitelji, utemeljene na seksizmu, odnosno spolnoj i rodnoj diskriminaciji. Reproduktivna prava i izbori zaprije eni su dubokim rodnim nejednakostima u druatvu. Tako se, recimo, u svim poznatim druatvima skrbniatvo glede reprodukcije pripisuje primarno ~enama, ne samo zbog bioloakih nu~nosti, nego upravo zbog tradicionalne druatvene podjele rada i te~ine rodnih odnosa. S druge strane, sposobnost ~ena da nose i podi~u djecu dok rade na plaenim poslovima ovisi, esto isklju ivo, o tome tko e im brinuti o djeci dok one rade, te jesu li financijski u mogunosti takvu brigu osigurati. Istodobno, ~enske plae opadaju proporcionalno broju djece koje su rodile (Heymann, 1994:51). Glavni teret reproduktivnih zadaa openito pada na ~ene, uklju ujui i rizike za vlastito tijelo i zdravlje, dok je rodna mo esto centrirana kroz kontrolu nad reprodukcijom. Neki globalni podaci o ~enskoj reprodukciji: Svake godine viae od 585 000 ~ena godianje umire u razvijenim zemljama zbog razloga povezanih s trudnoom i porodom. To je 1600 dnevno (Meralli, 2000). Istodobno su stope u zemljama u razvoju 200 puta vee. To su uglavnom prerane, pre este ili prekasne trudnoe. Najviae su pogoene: mlade, siromaane, rasno-etni ki marginalizirane ~ene, tj. ~ene bez druatvene moi. U europskoj regiji je 2001. godine maternalna smrtnost procijenjena na 17,4 od 100000 ~ivih poroda, u Aziji 42 od 100000, a u EU 5 od 100000 (WHO Europe, 2005). Gotovo 1/2 od 175 milijuna trudnoa koje se pojave svake godine su ne~eljene ili bolestima optereene (Meralli, 2000), dok su ~ene koje ~ele imati viae djece esto podvrgnute prisilnim sterilizacijskim procedurama, primjerice Kineskinje na Dalekom Istoku, ili obojene ~ene u SAD 1960-ih i 1970-ih godina. Procjenjuje se da je 2000. godine, primjerice, tako izvedeno 19 milijuna "nesigurnih" poba aja, tj. 1 na 10 trudnoa, skoro sve u zemljama u razvoju (Ahman, Shab, 2004). Od 68 000 "nesigurnih" poba aja sa smrtnim ishodom, izvedenih 2000. godine po svijetu, 300 se dogodilo u Europi (Ahman, Shab, 2004; Ketting, 2005:29). Pod "nesigurnim" poba ajima se podrazumijevaju procedure za prekidanje ne~eljene trudnoe: a) od osoba koje za to nemaju potrebna znanja i vjeatine, b) nedostatak medicinskih standarda u kojima se poba aji izvode, c) a i b zajedno, ato je naj eae (WHO). }ene koje se tome podvrgavaju riskiraju svoje zdravlje i ~ivote. U zemljama u razvoju obavi se 20-30 "nesigurnih" poba aja na 1000 ~ena reproduktivne dobi. U isto vrijeme, viae od ~ena iz zemalja u razvoju pate od kratkoro nih ili dugoro nih bolesti i ateta nastalih kao posljedica poroda, dok njihov reproduktivni status neprekidno ote~avaju sljedei faktori: rizik od smrtnosti djece zbog neadekvatne postnatalne skrbi (povezane sa socioekonomskim statusom), spolne bolesti, rodno i obiteljsko nasilje te ilegalni poba aji. Procjenjuje se da se godianje izvede oko 38 milijuna poba aja u zemljama u razvoju, od ega 17,6 milijuna legalno, a 20,4 milijuna ilegalno (Pillai, Guan-zhen Wang, 1999). U adolescentskoj skupini 4,4 milijuna adolescentica tra~i poba aj svake godine. Od ukupnog broja trudnica, oko 120 milijuna ~ena trudnica godianje zatrudni ne~eljeno i to zbog nekog od sljedeih razloga: a) nedostupnosti informacija o seksualnoj edukaciji i planiranju obitelji, b) nedostupnosti kontracepcije, c) nedjelotvornosti kontracepcije, d) silovanja. Mnoge od njih pritom nemaju nikakve podrake partnera, obitelji, niti lokalne zajednice. Reproduktivni status ~ena ote~ava: neadekvatna postnatalna skrb, spolne bolesti, nizak socioekonomski status, rodno i obiteljsko nasilje, nedostupnost informacija, nedjelotvorna kontracepcija te silovanje. Pritom je ilegalni poba aj joa uvijek vodei uzrok maternalne smrtnosti. Demografske procjene pokazuju da tek legalan i siguran poba aj mo~e prevenirati 25% smrtnosti godianje od uzroka povezanih s trudnoom (Pillai, Guang-zhen Wang, 1999; Meralli, 2000; Meyers, 2001). Nedostatak sigurne, ekonomski dostupne i djelotvorne kontracepcije, kojim je globalno pogoeno 350 milijuna ~ena, dodatno uslo~njava ovaj problem. Raanje i prekidi trudnoe u RH U posljednjih 10-ak godina za Hrvatsku je karakteristi an trend smanjenja raanja ~ena u mlaim dobnim skupinama - ispod 20 godina ~ivota - te porast raanja iznad 35 godina (Rodin, 2005a). Ti trendovi su u SAD i u razvijenim zemljama takoer jasno prisutni ve du~e vremena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, udio majki mlaih od 20 godina smanjen je za 34% u odnosu na prije 10 g. a udio majki iznad 35 godina porastao je za 5% u odnosu na prije 10 g. Ti trendovi su u Sloveniji joa izra~enji, a karakteristi ni su i za ostale europske zemlje. Osim ato legalno inducirani prekidi trudnoe kontinuirano opadaju u posljednjih 15 godina (1990 - 2004), opada i broj poroda u RH u apsolutnom iznosu. Taj podatak, meutim, uvelike mo~e zavarati, budui da se u RH istodobno podaci o svim prekidima trudnoe slu~beno statisti ki ne vode. Vode se samo podaci o prekidima trudnoe u ovlaatenim klinikama, kakvih je u RH 33. Drugim rije ima, nepoznat je ukupan broj i vrsta prekida trudnoa koji se obavljaju na neovlaatenim mjestima, te od strane esto neovlaatenih osoba, tj. ilegalno, ato zna i da je podatak o broju "apsolutnog pada" prekida trudnoa vrlo vjerojatno - pogreaan. Meu ~enama koje tra~e prekid trudnoe, najviae je onih koje su u braku i ve imaju dvoje djece. Takvih je 2004. godine bilo 36%. Podaci o maternalnoj i perinatalnoj smrtnosti pokazuju takoer odreene razlike u zemljama, koje, meutim, nisu objaanjene. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (srpanj 2005), vidljivo je da kada se Hrvatska usporeuje sa susjednim zemljama (Maarskom, slovenijom, eakom i Njema kom) da je u tim zemljama vei broj prekida trudnoa nego u nas. Trend smanjenja uo ljiv je povremeno samo u nekima od njih, dok je u Hrvatskoj konstantno uo ljiv. }eljena i ne~eljena trudnoa, kontracepcija, plodnost i porodi Dvije su mogue reakcije ~ena na trudnou: a) neopisiva radost, b) nevjerojatna nona mora. U prvom slu aju rije  je o ~eljenoj trudnoi kojoj se ~ene posveuju, njeguje ju, uvaju, paze i ia ekuju pozitivan ishod  roenje zdravog djeteta . U drugom slu aju, rije  je o ne~eljenoj trudnoi, prilikom koje ~ene pose~u za bilo kakvim metodama (sigurnim ili nesigurnim) kako bi ju eliminirale. U prvom slu aju, pitanje poba aja je suviano pitanje, jer ~ena ~eli roditi, osim ako se ne radi o krajnjim primjerima c) prisilnih poba aja, tj. onih na vraenje kojih ~ene primoravaju neki drugi akteri, uglavnom muakarci, protiv njihove volje. U drugom slu aju, uglavnom se pose~e za nekom od metoda poba aja, koja se u tom slu aju ne vidi kao problem, nego kao rjeaenje za one ~ene koje se suo avaju s ne~eljenom trudnoom. Tzv. srednje rjeaenje u slu aju odluke o porodu ili poba aju ne postoji, nego se mora odlu iti za jedno. U SAD-u je, recimo, inicijalno prekid trudnoe koncipiran kao ~enski izbor u okviru ljudskog prava na privatnost, na temelju Ustava, te nakon 1973. i sudskog procesa Roe vs. Wade, dok je u Kanadi definiran kao dio ~enskog prava na zdravstvenu skrb, tj. prava na zaatitu zdravlja (Brodile, 1994:123; Sen & Snow, 1994). Ameri ke ~ene u SAD mogle su donositi privatne odluke o prekidu trudnoe, ali je jednako tako i pitanje pristupa uslugama toga takoer privatizirano. Vraenje usluga prekida trudnoe prepuateno je tr~iatu. Premda su Kanada i SAD liberalizirale i standardizirale regulaciju poba aja otprilike u isto vrijeme, svaka zemlja je imala svoju definiciju procedure izvedbe toga zahvata. Za kanadske ~ene prekid trudnoe je pitanje zdravstvenih potreba, a za ameri ke pitanje individualnog izbora (Brodie, 1994:123). Razlike u zemljama, dakle, bez obzira na sli nost kultura i ideologija, podcrtavaju va~nost druatvenog i ekonomskog konteksta reproduktivne borbe (Sen, 1994a:2). Ameri ka definicija privatnosti i poba aja kao prava izbora pokazala je slabost prema pro-life napadima jer nije eliminirala njihovu implicitnu poruku da su ne/terapeutski poba aji stvar konzumerizma, tj. izbora prema osobnim preferencijama. Budui da takve izbore dr~ava ne financira, poba aj je kao stvar izbora postao teako ostvariv siromaanim ~enama, ako ne i nemogu. Dakle, sud u SAD (proces Roe vs. Wade, 1973) je jasno dao do znanja da je poba aj pravo izbora za ~ene s nu~nim financijskim resursima (Brodie, 1994:136). Stoga se i u SAD kao i aire namee potreba rekonceptualizacije poba aja kao zdravstvene potrebe za sve ~ene. Neki analiti ari i istra~iva i govore o prednostima medicinskih poba aja, tj. koriatenja postkoitalnih abortivnih pilula, u odnosu na kirurake i druge metode (Berer, 2005:10), a koje nisu dostupne, recimo, na hrvatskom tr~iatu. Berer navodi podatak od 13% maternalnih smrtnosti kao rezultat ilegalnih i nesigurnih poba aja, koji se vrae u loaim uvjetima od strane neobu enih provajdera. Suprotno tome, medicinski poba aj isti e se kao zadovoljavajua alternativa za reduciranje smrtnosti i morbidnosti od komplikacija koje mogu proizlaziti iz invazivnih procedura na mjestima gdje je poba aj zabranjen (Berer, 2005:7). Autorica navodi da se danas u nekim zemljama kao ato je Norveaka, nudi uglavnom medicinski poba aj, za ato nije potrebno provoditi nikakvu kiruraku metodu, a niti socijalnu proceduru (Berer, 2005:10). S druge strane, danas se sve viae pokuaava nametnuti politika prekida trudnoa koja suprotstavlja reproduktivna prava ~ena pravu na ~ivot fetusa ato se zapravo koristi jedino tome da uskrati pristup ~ena temeljnoj zdravstvenoj potrebi  kontroli fertilnosti (Brodie, 1994:143). Mislimo da je glede problema prekida trudnoa besmisleno postavljati pitanje hoe li ih biti ili nee, jer ih je uvijek i svugdje bilo. Umjesto toga, ~ene interesira pitanje koju vrstu poba aja imamo na raspolaganju u druatvu: stru an, siguran, dostupan svim ~enama ili nestru an, nesiguran, skup, nepristupa an, opasan i ilegalan? Ako se druatveno prihvaa druga varijanta, onda ne treba bje~ati od injenice da se time reproduktivni status i zdravlje ~ena samo joa viae pogoraava, a da se sam problem ne rjeaava. Stoga bi interes pokreta "za-izbor" trebao biti takav da se bori za definiciju poba aja koja ga integrira u korpus ~enskih zdravstvenih potreba uz istodobno osiguravanje izbora za sve ~ene (Brodie, 1994:143). Meutim, reproduktivne tehnike i tehnologije sadr~e takve povijesne i socijalne odnose ugraene u njih da su ~enski izbori u stvarnosti vrlo ograni eni. Naglasak stavljen na ~ensko pravo da koriste te tehnike i tehnologije za svoje vlastite svrhe zapravo zamagljuje injenicu da su i same te tehnologije oblikovane posebnim politi kim interesima (Ettore, 2002, Wajcman, 1994). Proizvodnja i upotreba reproduktivnih tehnologija podrazumijeva sustav orodnjenih odnosa, ato zna i da je to tehnologija koja je bila i nastavlja biti oblikovana uz pomo moi patrijarhalnih interesa. Rodni odnosi su, dakle, duboko strukturirali i specifi nost, vrstu i kvalitetu tehnologije koja je u tom smislu raspolo~iva. Ugro~avanje zdravalja i ~ivota ~ena  nesigurni i ilegalni poba aj Brojne zastupnice ~enskih prava suglasne su u stajaliatu da sve dok se ne osigura da ~ene uope znaju i imaju mogunost izra~avanja svojih punih spolnih i reproduktivnih prava, te da imaju potpuni pristup svim modernim kontracepcijskim metodama, da dotle nee biti ni jednake ni autonomne u primjerenoj kontroli i rukovoenju svojim ~ivotima, za razliku od muakaraca. U tom smislu niti Europa nije izuzetak, a Hrvatska pogotovo, jer u manje razvijenim "tranzicijskim" zemljama sredianje, isto ne i ju~ne Europe milijuni pojedinaca, pojedinki i parova uope nemaju pristupa kvalitetnim kontracepcijskim sredstvima i uslugama, niti znanja o njima, budui da se ne provodi sustavna edukacija i informiranost, a mnoga takva sredstva na tim tr~iatima nisu ni dostupna. U Hrvatskoj se ak esto mogu uti i dezinformacije, koje idu od uvjeravanja u "velike opasnosti" legalnih poba aja do uvjeravanja o "nepostojanju" abortivnih pilula ili kemijskih abortiva. Pritom ~enama nitko niata ne govori o rizicima od ~eljene trudnoe i poroda za njihovo zdravlje i ~ivot. Da nema interneta, kojim se u Hrvatskoj slu~i tek 8% stanovniatva, po tom bi pitanju vladala zabrinjavajua neupuenost. Neke zemlje EU takoer ograni avaju poba aje preko politike poticanja nataliteta, koristei se sredstvima obeshrabrivanja ~ena ili dezinformacijama (Irska, Portugal), a ato, s druge strane upravo ide na ruku ilegalnim i "nesigurnim" poba ajima, tj. direktnom ugro~avanju zdravlja i ~ivota ~ena. Procjenjuje se da se u airoj Europskoj regiji godianje izvede viae od pola milijuna "nesigurnih" poba aja ( Ketting, 2005). Restriktivne mjere koje se predla~u u slu aju poba aja ne mogu biti racionalno rjeaenje, jer ne mogu iskorijeniti problem ne~eljene trudnoe. Mogu samo zaoatriti problem, budui da se tako zdravlje i ~ivoti ~ena podvrgavaju joa veim rizicima. Nema dokaza da ograni avajui pristup, obavezno savjetovanje i/ili periodi ekanja donose bilo kakve koristi. `toviae, samo potenciraju negativne u inke. Kada se usporeuju u estalosti poba aja u razli itim zemljama, zemlje, s druge strane, s najni~im razinama poba aja jesu upravo one gdje su opi uvjeti najviae orijentirani potrebama ~ena, a ne protiv njih i gdje ~ene imaju najveu autonomiju u pristupu seksualnoj edukaciji, kontracepciji i legalnom prekidu trudnoe, kao u Nizozemskoj. Tu se spolna i reproduktivna edukacija provode sustavno, kontracepcija je besplatna za ~ene do 21. godine, usluge poba aja su visoko kvalitetne i bez velike naknade, a stope poba aja su najni~e u svijetu. Zemlje s najni~im stopama poba aja su, dakle, one zemlje zapadne Europe koje i ina e imaju najbolju reproduktivnu zaatitu ~ena. U zemljama u kojima je "abortivna pilula" dostupna viae od 10 godina (Francuska, Britanija, `vedska, primjerice), ona se koristi ak u viae od 50% svih slu ajeva poba aja, dok je u onima u kojima je nedavno uvedena ta metoda u porastu u odnosu na klasi ne metode (Bracken & Winikoff, 2005:7). Usprkos viaegodianjem iskustvu u provoenju metode "abortivne pilule", koriatenje ovoga sredstva ostaje vrlo ograni eno parametrima, kao bdZ p    N P Z \ ^ ` b d t v 0 2 0 4 8 L P z XfD"@V»} h!%CJ h=CJ h)CJ h|CJ hGXCJ hgCJhGXCJmHsHh4NCJmHsH h4NCJ h4N5CJhbhbCJaJhx}hb0JCJaJ#jhx}hbCJUaJjhbCJUaJhbCJaJ0RX Z \ n p 2 "hj%,L4N444$dh`a$gd6 $dha$gd6V:5n5VX\d*,XZz\hjnptx~  ,.2468@BXZhjz|־ܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴܴh4NCJmHsH hVCJ hVCJjh4N0JCJU hKCJ h4NCJ h=CJ h{]CJ hbCJ h!%CJ hICJG &(,.>@LN`"248<>@LNRTVXbfjlz|  h4NCJh4NCJmHsH_rt "$46BDFHPRVZjlnp  ,>@XZ\rtxz|~ hVCJh4NCJmHsH h4NCJ\68<>RTXZfhjltv~ (.46:<HJPRdj%%&&&&&&$&&&J&L&P&R&V&Z&`&b&l&n&p&r&t&x&z&jh4N0JCJU h4NCJh4NCJmHsHZz&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& '''"'*','2'4'B'D'J'L'R'T'\'^'d'f'p'r'v'x'''''''''''''''''((( ((((( ("(.(0(D(N(l(p(v(|((((((((((((((((h4NCJmHsH h4NCJ_()))))) )&)***,*0*2*4*6*@*B*L*N*R*T*\*^*d*f*r*t*~********************** ++$+&+(+*+0+2+>+@+J+L+X+\+b+h+v+x+~++++++++++++++,,,,,,,, ,",&,(,,, h4NCJh4NCJmHsH_,,,,,,,,,,,,,,,,-- -"-2-4-L------------------....$.(.D.F.H.J.h.j.v.x...343N4^4`4b4d4v4x4~44444444444444 hKCJh4N>*CJmHsH h4N>*CJ hVCJh4NCJmHsH h4NCJjh4N0JCJUN445555 5555 5"5$5&5:5<5F5H5T5V5d5f5h5j5z5555555555566"6$6(686<6L6P6V6Z6`6b6j6l6v6x6666666666666666666667 77777.707>7@7J7N7X7\7f7h7v7jh4N0JCJUmHsH h4NCJh4NCJmHsHXv7|77777777777777788 8 888.8082848F8H8^8b8j8n8~888888888888888888888899$9(9.9092949F9H9N9P9^9`9d9f9j9l9r9t9~9999999999999999999999 h4NCJh4NCJmHsH_99999l;+<,</<<<>>F?|?~@@ZAAC>CCD6DD.I0II$JJJLL.OdOPPhQQ R:Rd>r>t>>??kkdm$$IflF(#s! t0H$    4 la $$Ifa$gd6??~???wkkk $$Ifa$gd6kd$$IflF(#s! t0H$    4 la??@"@.@wkkk $$Ifa$gd6kd$$IflF(#s! t0H$    4 la.@0@@@@wkkk $$Ifa$gd6kdw$$IflF(#s! t0H$    4 la@@AAAwkkk $$Ifa$gd6kd%$$IflF(#s! t0H$    4 laAAzBBBwkkk $$Ifa$gd6kd$$IflF(#s! t0H$    4 laBB@CLCXCwkkk $$Ifa$gd6kd$$IflF(#s! t0H$    4 laXCZCD(D4Dwkkk $$Ifa$gd6kd/$$IflF(#s! t0H$    4 la4D6DDD.I0I|Iwl]lQE $e^ea$gd6 $e^ea$gd6$dh`a$gd6 $dha$gd6kd$$IflF(#s! t0H$    4 la|IIIII&J2J>Jdkd$$IflF# t0    4 la $$Ifa$gd6 $$Ifa$gdWd>J@JJJJ|ppp $$Ifa$gd6kd9$$IflF# t0    4 laJJzKKK|ppp $$Ifa$gd6kd$$IflF# t0    4 laKKL(L4L|ppp $$Ifa$gd6kd $$IflF# t0    4 la4L6L8LTJTwkkk $$Ifa$gd6kd$$IflF#s t0H$    4 laJTLTTTTwkkk $$Ifa$gd6kda$$IflF#s t0H$    4 laTTTt\v\\\wll]Q=$;$If^`;a$gdWd $e^ea$gd6$hdh^ha$gd6 $dha$gd6kd$$IflF#s t0H$    4 la\\]]]]]kkd$$IflF#s t0H$    4 la $$Ifa$gd6]]^^^wkkk $$Ifa$gd6kdk$$IflF#s t0H$    4 la^^___wkkk $$Ifa$gd6kd$$IflF#s t0H$    4 la__J`\`n`wkkk $$Ifa$gd6kd$$IflF#s t0H$    4 laH`J`P`\`b````a aaaaaa^bbbbbb$g&g:gsBsDsTsVsrstssssssssssssstttttt4t6t@t^u~uuuu vv(v,vvR}}؁܁bt~h4N6CJmHsHhSCJmHsHh4N>*CJmHsHhCJmHsHjh4N0JCJUmHsHh4NCJmHsH h4NCJHkqP}R}}}>ޖ8֤ؤVXTfܿ:<$dh`a$gd6 $dha$gd6~t:XZvx.04:46ؤXFVvDTȼμ ԾXxLj:h)0CJmHsHhVCJmHsHhCJmHsHhPCJmHsHjh4N0JCJUmHsHhx CJmHsHhFJCJmHsHh4N>*CJmHsHh4NCJmHsHh4N6CJmHsH:>PjX"XBX[[N\P\\\~^^^^ab*g0gVgn6ott{6|:~<~@B680HpD> <`Ѵhw4>*CJmHsHh{CJmHsHh*GCJmHsHh4N>*CJmHsHUhh4N6CJaJmHsHhCJmHsHh4N6CJmHsHjh4N0JCJUmHsHh4NCJmHsH:fT\V\\\.g0gVgXg>o{{6|8|F02FHprDF$dh`a$gd6 $dha$gd6ato su: postojei (patrijarhalni) zakoni, medicinska praksa naplate kirurakih zahvata, lokalna politika reprodukcije koja zapravo diktira pristup ~ena reproduktivnim i kontracepcijskim metodama. Drugim rije ima, politi ke i ekonomske strukture u svakoj zemlji su krucijalne u oblikovanju i dostupnosti kako kontracepcijskih i reproduktivnih metoda i tehnika, tako i novih tehnologija i njihova koriatenja. Tu treba ubrojiti cijeli niz "novih reproduktivnih tehnologija" (NRT), za koje u RH joa nema novoga zakona, nego se koristi onaj iz 1978. godine. STIGMATIZACIJA }ENA U KONTEKSTU REPRODUKCIJE U posljednjih 200-njak godina druatva suo ena s ne~eljenim trudnoama uglavnom su u reagirala rigidnim paternalizmom. U skladu s dominantnim muako/politi ko-teoloakim svjetonazorom, u nekim zemljama prevladavaju uvjerenja dominantnih druatvenih grupa da trudnice ne mogu odgovorno donositi odluke glede vlastite trudnoe. Stoga druatvo "mora" intervenirati u namjeri da osigura da se donese "prava odluka". U nekim zemljama takav je patrnalizam doveo i do, izmeu ostalog, zabrane poba aja, pa je izlaganje ~ena ilegalnim poba ajima bio jedan od glavnih razloga visokih stopa maternalne smrtnosti. U 2. polovini 20. stoljea, s priznavanjem ~enskih prava, situacija se u razvijenim zemljama polako po ela mijenjati, pa ~ene i parovi danas imaju visoki stupanj autonomije nad svojom plodnoau. S druge strane, neke zemlje joa zadr~avaju zakone sa zastarjelim metodama reprodukcije i kontracepcije ne ~elei prihvatiti moderne medicinske i druatvene standarde koji su se u meuvremenu razvili, uklju ujui Hrvatsku. Budui da je u Hrvatskoj joa uvijek va~ei zakon iz 1978. godine koji regulira plodnost i potpomognutu oplodnju na na in da ne uzima u obzir sva suvremena medicinska dostignua na tom podru ju, nije rijetkost da se dogaaju zloupotrebe i manipulacije bez znanja samih ~ena koje su u to uklju ene i/ili ak protiv njihove volje. Poba aj kao stigma Od cjelokupne svjetske populacije, 1/3 ljudi ~ivi u zemljama sa zabranjenim poba ajem ili dozvoljenim samo iznimno, u slu aju spaaavanja ~ivota ~ene, silovanja i incesta. Prema istra~ivanjima, domet i problematizacija poba aja najviae ovisi o postotku katolika u opoj populaciji, nezavisno od socioekonomskog razvoja i socijalne jednakosti ~ena (Kramer, Hogue, Gaydos, 2005). Pritom su istra~iva i utvrdili da religijska pripadnost ima malu ulogu u odreivanju rizika za nekontracepcijsko ponaaanje. Pokazali su da je omjer katolika koji ne koriste kontracepciju 15,6% vs. 13.3% ne-katolika. Katolici imaju zna ajnije viae razlike nekontracepcije samo u dobi od 15-19 godina. Nijedna druga grupa u etni ki specifi nom ili opem modelu se ne razlikuje. Zapravo je ne-kontracepcijsko ponaaanje prili no rijetko, osobito u razvijenim i srednje razvijenim zemljama. Smatra se da od 32,6 milijuna ~ena u riziku od ne~eljene trudnoe, samo 14% ne koristi nikakve metode kontracepcije (Kramer, Hogue, Gaydos, 2005). Istodobno je stigmatizacija od poba aja joa prili no sna~no izra~ena u patrijarhalnim druatvima. Istra~ivanja pokazuju da su ~ene koje osjeaju druatveni pritisak od stigmatizacije zbog poba aja sklonije skrivati ga i od obitelji i prijatelja (Major, Gramzow, 1999). Vee potiskivanje je povezano s iskustvom prisilnih misli o poba aju. Emocionalno otkrivanje pokazuje opadanje boli. Meutim, ~ene koje su se povjerile bliskim osobama o svom poba aju, ako su od njih dobile manje podrake nego ato su o ekivale, imale su slabije postabortivno psiholoako prilagoavanje negoli one ~ene koje nisu nikome niata rekle ili one koje su rekle, ali su dobile punu podraku (Major, Cozzarelli, Sciacchitano & co. 1990). }ene koje nisu imale podraku okoline glede poba aja imale su stoga te~u postabortivnu psiholoaku prilagodbu od onih koje su tu podraku imale. To je tipi an primjer druatvene stigmatizacije ovoga ina. Koriatenje pritom sintagme poba aj kao 'sredstvo kontracepcije' koja se esto nalazi i u slu~benim medicinskim izvjeaima smatramo neprihvatljivom seksisti kom interpretacijom, prema kojoj se mo~e zaklju iti da su i mnogi krugovi medicinske profesije zahvaeni stigmatizirajuim i diskriminirajuim stavovima prema ~enama koje se podvrgavaju prekidu trudnoe, jer podaci o poba aju sami po sebi ne govore niata o razlozima za nj, kao ato su: a) mogunost prisilne trudnoe (silovanja), b) zakazivanje kontracepcije, c) seksualnu needuciranost itd. Za razloge nitko ne pita kada je stigmatizacija u pitanju, dok svaka ~ena zna da je poba aj zapravo korak o ajnice kada ne nalazi drugo rjeaenje. Antropoloaka stigmatizacija: dvostruki standardi Stupanj i vrsta stigmatizacije ~ena glede njihova reproduktivnog statusa ovise o ne/ispunjavanju druatvenih uloga majke i supruge u patrijarhalnom druatvu, ato za bi za ~enu trebalo predstavljati druatveni ideal. ak se i znanstvenim istra~ivanjima nastoji dokazati nedostatak ~enstvenosti ako se radi o negativnom odnosu ~ene prema, primjerice, menstruaciji, trudnoi, porodu, dojenju, heteroseksualnom odnosu, statusu supruge, sluakinje mu~a, statusu majke, itd. (Richardson, 1988). }ena koja ne ispunjava ideale majke i supruge, ili ak samo jedan od njih, smatra se druatveno neuspjeanom, ne-~enom ili, u slu aju zastupanja ~enskih intersa i prava, ak subverzivnom, izvorm nemorala, ne istoe, politi ke subverzije, recimo, u slu aju javnog zagovaranja feminizma. S druge strane, muakarac koji ne ispuni ulogu "mu~a" i "oca" ne smatra se druatveno neuspjeanim, pogotovo ako je ostvario druatvenu promociju kroz svoju profesiju. Takoer je meu muakarcima puno viae onih ije dijete/djeca ne ~ive s njima nego izvanbra no, dok je puno manje onih ~ena koje e napustiti svoju djecu i prepustiti ih izvanbra nom ~ivotu s drugim roditeljima, osim eventualno maloljetnica, socijalno ugro~enih te bolesnih ~ena i ovisnica, a koje nemaju druge mogunosti da skrbe o njima. Druatvo istodobno one o eve koji napuataju svoju djecu ne etiketira kao druatveno neodgovorne, niti bezosjeajne, dok takve majke u pravilu etiketira na negativan na in. Zastpnici rodne diskriminacije, ma izma ili mizoginije na javnoj/politi koj sceni, osobito Hrvatske, takoer nisu izvrgnuti nikakvoj stigmatizaciji niti pravnim ili politi kim sankcijama. Nasuprot njima, ~enama koje se izjaanjavaju kao aktivistice ~enskih pokreta i udruga ote~ava se javna druatvena djelatnost, feministi ke udruge ne dobivaju dr~avnu potporu, njihove se aktivnosti obezvrjeuju, onemoguuju ili ih se ak nastoji izopiti. Plodnosti ili bolesti ~ene Jedan od najveih pritisaka stigmatizacije odnosi se na ~ene koje: a) ne raaju, bilo da ne mogu ili ne ~ele roditi. One su ve po definiciji stigmatizirane, a prema patrijarhalnoj mizoginiji one uope nisu ~ene; b) one koje su rodile ali viae ne ~ele raati - u slu aju ne~eljene trudnoe ako izaberu poba aj, stigmatizirane su od druatvenih duaebri~nika, kao ato su predstavnici Crkve ili povjerenstva raznih mizoginisti kih lije nika-ginekologa kojima ih se u pravilu aalje, a koji ih dodatno poni~avaju moraliziranjem ili zastraauju neistinitim zdravstvenim posljedicama; c) ~ene koje lije e neplodnost  novim reproduktivnim tehnologijama dobivaju etikete: beautne, sebi ne, ubojice, karijeristice itd.); d) HIV pozitivne ~ene su posebno sna~no stigmatizirane. Maloljetne trudnice Ova skupina gubi mogunost daljnjeg akolovanja u slu aju nu~de zapoaljavanja, naravno, na najni~e kvalificiranim poslovima zbog nedostatka obrazovanja i radnog iskustva, te je esto ostavljena bez podrake obitelji kao i oca djeteta. Stigmatizacija trudnica na tr~iatu rada Premda zakoni o radu i ravnopravnosti spolova formalno atite ~enu od otkaza za vrijeme trudnoe i ne dopuataju diskriminaciju prilikom zapoaljavanja, u praksi se u pravilu ~enama posao uvjetuje bra nim i trudni kim statusom, namjerama i preferencijama raanja itd. pitanja koja se muakim kandidatima ne postavljaju. Tome treba pridodati u pravilu slabije plae, manje mogunosti napredovanja, nemogunost napredovanja nakon poroda ili nemogunost zapoaljavanja nakon viaestrukih poroda. Za ~ene nakon viaestrukih poroda gotovo da viae uope nema mjesta na tr~iatu rada. Seksualne orijentaacije Stigmatizacija ~ena-lezbijki koje su upravo zbog druatvenog biljega slabo ili nikako javno zastupljene viae je nego o ita. One se zbog toga uope niti ne usuuju javno oglaaavati. Stigmatizaciju protiv njih, kao i protiv muakih homoseksualaca dodatno podgrijavaju neki predstavanici religijskih institucija ocrnjujui ih u javnosti preko medijskih glasina. Politi ka stigmatizacija Pozdrazumijeva ote~avanje politi ke promocije ~ena u politici, dodjeljivanje im minornih resora, druatveno osujeivanje motivacije za politi ke aktivnosti i djelatnosti u civilnom druatvu koje pridonose afirmaciji ~enskih prava i njihova reproduktivnog i opeg druatvenog statusa. To uvjetuje i nedostatak motivacije za aktivnosti sudjelovanja u ~enskim udrugama. Religijska/moralna stigmatizacija }ene koje se lije e od neplodnosti i/ili vrae poba aj, a vjernice su, izvrgnute su osudama i/ili izopenju u susretima sa sveenicima. Istra~ivanja pokazuju da ~ene koje nemaju podraku okoline glede poba aja, imaju te~u postabortivnu psiholoaku prilagodbu od onih koje tu podraku imaju (Major, Cozzarelli, et. al., 1990). Takoer je utvreno da su ~ene koje osjeaju stigmatizaciju zbog poba aja sklonije skrivanju toga od obitelji i prijatelja, te osjeaju ja i psiholoaki pritisak. Emocionalno otkrivanje, s druge strane uvjetuje opadanje te boli (Major, Granazow, 1999). Psiholoaka istra~ivanja su takoer pokazala da religijska pripadnost ima malu ulogu u odreivanju rizika za nekontracepcijsko ponaaanje, jer gotovo sve religijske skupine podjednako ne/koriste kontracepciju (Meyers, 2001). Dobna stigmatizacija U Hrvatskoj je najtra~enija druatvena promocija mladih ~ena na temelju prezetnacije preko medija. Karakteristi an je izbor za Miss te razni tipovi hostesa koji gotovo da postaju jedini na ini druatvene promocije mladih ~ena u svijetu rada. U medicinskom tretmanu trudnica, pak, ~ene se klasificiraju kao stare trudnice ve nakon navraenih 25 godina ~ivota. Istodobno, sustavna spolno-zdravstvena edukacija mladih generacija o druatvenim i zdravstvenim rizicima i posljedicama spolnog ~ivota i ponaaanja u RH koja bi bila dio obrazovnih curriculuma joa uvijek sustavno ne postoji. Na relevantna pitanja kojima bi trebalo interdisciplinarno pristupiti nude se uglavnom viae programi vjeronau nog odgoja uz moralisti ke pouke, nego znanstveni pristupi. Istodobno se negativno etiketira i navla i stigma na djecu roenu oplodnjom in vitro koja se proglaaavaju "stvarima". * * * Budui da u patrijarhalnim druatvima ~ene imaju malo kontrole nad okolnostima pod kojima ~ive, rade, seksaju se te odreuju vrijeme i broj djece, ~ene se joa uvijek ograni ava u odlu ivanju o reprodukciji koja je za njih same, ali i za druatvo u cjelini od vitalnog interesa. U ~ene se nema povjerenja, njih se nerijetko tretira kao poslovno nesposobne, reproduktivno ponaaanje i njihovu seksualnosti kontroliraju osobito oni muakarci koji najprije imaju na umu osobnu dobrobit, pa "dobrobit zajednice", a tek na kraju ili uope ne o ekivanja ~ena. Patrijarhalna druatva tako depriviraju ~ene u njihovim pravima da donose odluke o plodnosti dok isti u duhovne i ekonomske dobitke od imanja djece, pose~ui pritom izvana u autonomiju tueg tijela - ~enskog i tueg rizika zdravlja  ~enskog. }ensko tijelo i zdravlje tako se iskazuju kao vlasniatvo nekoga drugoga (dr~ave, muakarca itd.), a ne samih ~ena. Glavna prepreka rodnoj jednakosti je stoga i dalje patrijarhalni sustav, tj. sustav dominacije koji podreuje ~ene kroz javni patrijarhat (sfere ekonomije, politike i dr~ave) i privatni patrijarhat (obitelj), stvarajui tako strukturalne prepreke ~enama da ostvaruju one druatvene resurse koji su nu~ni za odlu ivanje o reprodukciji. }enska reproduktivna prava uklju uju stoga razli ite aspekte povezane sa ~enskim reproduktivnim izborima. Ako nema alternative, tada nema ni prava. Druatvene veze izmeu rodne jednakosti, religioznosti i zaatite reproduktivnih prava vrlo su kompleksne i meusobno isprepletene. Da bi se osiguralo ostvarenje i o~ivotvorenje ~enskih reproduktivnih prava, treba ostvariti programe i politike koji idu dalje od osiguravanja nu~ne druatvene jednakosti u smislu garancije ovih prava i izbora. Kada se odlu uje od reprodukciji, mialjenja smo da je dobrovoljno maj instvo temeljni zahtjev za minimalnom kontrolom nad ne ijom vlastitom sudbinom kao ljudskog bia, te odbijanje da se bude podreen (rob) drugome, bez obzira to tko to bio. Nijedna osoba nema pravo podrediti drugu na na in na koji ne~eljena trudnoa mo~e podrediti ~ene. Niti se od bilo koje druge osobe mo~e tra~i da riskira svoje zdravlje ili ~ivot da spasi drugu osobu, pa i vlastito dijete. Uspostaviti nad ljudskim biem (~enom) takvu subordinaciju i rizik za potencijalno ljudsko bie (embrio) u slu aju ne~eljene trudnoe je isto toliko apsurndo koliko i okrutno nepoateno (Copelon, Zampas, Brusie, de Vore, 2005:128). Mialjenja smo da stoga ~enski glas treba imati najveu te~inu prilikom odluka o reprodukciji, budui da ~ene same snose i sve rizike trudnoe, a koje nitko drugi od pripadnika vrste homo sapiens ne snosi, barem ne joa. }ensko tijelo, emocije, li nost i ~ivot su zalog reprodukcije i uvjet razvoja ploda. Zato ne mogu svi ni biti jednako kompetentni da o tome odlu uju. Neki u tom smislu nisu uope kompetentni, osobito oni koji ~ene stigmatiziraju, penaliziraju, ~ive u celibatu i imaju pedofilskih sklonosti. Nametanje sistema prisilnih trudnoa i tjeranje u ilegalne poba aje takoer je neodr~ivo, ali je i jasan pokazatelj mizoginije. Stavljanje poba aja izvan zakona ne rjeaava problem "zaatite ~ivota". Samo ga dodatno poveava i ini sveprisutnim problemom. Zato zastupanje "prolajf" politike ne zna i "zaatitu ~ivota", nego izravno ugro~avanje zdravlja ~ena i poveanje stopa njihove smrtnosti. Cilj takve politike je kontrola ~ena i njihovo skretanje s puta znanja, obrazovanja, sekularizacije, razvoja i emancipacije. Oko autonomije ~enskog reproduktivnog izbora i zdravlja nemogue je pregovarati jer je to nu~an uvjet opstanka vrste. I premda su "~enska prava" glasa i izbora krhka, ona su ipak izborena u 20. stoljeu zahvaljujui samim ~enama bilo kao lanicama ~enskih pokreta ili kao istaknutim pojedinkama, aktivisticama, intelektualkama i znanstvenicama, koje su uvijek spremne upozoriti na nedopustivost daljnje degradacije reproduktivnog statusa ~ena u druatvu, u Hrvatskoj i aire, kao i na sve akcije obrane ~ivota, zdravlja i prava ~enskih ljudskih bia, ato ~enama, kao i drugim pojedincima, pripadnicama vrste homo sapiens, neotuivo pripada. Literatura: Ahman, E., Shab, I. (2004) Unsafe Abortion. Global and regional estimates of the incidence of unsafe abortion and associated mortality in 2000. Geneva: World Health Organization. Berer, M. (2005) Why Medicine Abortion is Important for Women? Reproductive Health Matters, 13(26):6-10. Bracken, H. & Winikoff, B. (2005) The State of Medical Abortion in Europe Today. Entre Nous, 59. WHO, UNFPA. Brodie, Janine (1994) Health versus Rights: Comparative Perspectives on Abortion Policy in Canada and the United States, In: Sen, Gita & Snow, C. Rachel (1994). Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harvard University Press. p. 123-147. Brownmiller, S. (1995) Protiv naae volje. Zagreb: Zagorka. Castells, M. (2002) Kraj patrijarhalnosti: Druatveni pokreti, obitelji i spolnost, U: Mo identiteta. Zagreb: Golden marketing. Chant, S. (2003) Female Household Headship and the Feminisation of Poverty: Facts, Fictions and Forward Strategies. London: London School of Economics. Gender Institute. Copelon, R., Zampas, C., Brusie, E. & de Vore, J. (2005) Human Rights Begin at Birth: International Law and the Claim of Fetal Rights. Reproductive Health Matters, 13(26):120-129. De Beauvoir, S. (1981) Drugi pol I i II. Beograd: BIGZ. Erceg, M. (ur.) (2005) Izvjeae o prekidima trudnoe u zdravstvenim ustanovama Hrvatske tijekom 2004. godine. Srpanj. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.  HYPERLINK "http://www.hzjz.hr/publikacije/pobacaji2004.pdf" http://www.hzjz.hr/publikacije/pobacaji2004.pdf Ettore, E. (2002) Reproductive genetics, gender and the body. London and New York: Routledge. Gali, B. (2004) Seksisti ki diskurs rodnog identiteta, Socijalna ekologija, 13(3-4):305-325. Gali, B. (1999) Ekofeminizam  novi identitet ~ene, Socijalna ekologija, 8(12):4155. Glick, P. & Fiske, S. T. (1997) Hostile and Benevolent Sexism. Psychology of Women Quarterly, 21:119-135. Harding, S. (2004) A Socially Relevant Philosophy of Science? Hypatia, 19.(1): 25-47. Heymann, J. (1994) Labor Policy: Its Influence on Women's Reproductive Lives. In: Sen, G. & Snow, C. R. (1994) Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 43-59. Inglehart, R. (2003). Rising Tide. Gender Equality and Cultural Change around the World. Cambridge University Press. Kerovec, N. (2005) (Ne)jednakost ~ena na tr~iatu rada. Kruh i ru~e, 26:19-34. Ketting, E. (2005) The Case of Russian Federation. Entre Nous, 59:2. Kramer, M. R., Houge, C. J. R., Gaydos, L. M. D. (2005) Noncentracepting behavior in women at risk for unintended pregnancy: the role of religious affiliation. Contraception, 72(3):53-72. Major, B., Cozzarelli, C., Sciacchitano, A., Cooper, M. L., Testa, M., Mueller, Pallas M. (1990) Perceived Social Support, Self-Efficacy, and Adjustment to Abortion. Journal of Personality & Social Psychology, 59(3):452-463. Major, B. & Gramzow, R. H. (1999) Abortion as Stigma: Cognitive and Emotional Implications of Concealment. Journal of Personality & Social Psychology, 77(4):735-745. Masser, B. & Abrams, D. (1999) Contemporary Sexism. The Relationships Among Hostility, Benevolence, and Neosexism. Psychology of Women Quarterly, 21:103-118. Meralli, I. (2000) Advancing women's reproductive and sexual health rights: using the International Human Rights System. Development in Practice, 10(5):609-624. Meyers, D. Tietjens (2001) The Rush to Motherhood - Pronatalist Discourse and Women's Autonomy. Signs: Journal of Women in Culture & Society, 26(3):735-774. Milidrag `mid, J. (2005) Ekonomski polo~aj ~ena u Hrvatskoj. Kruh i ru~e, 26:5-19. Millett, K. (1990) Sexual Politics. A Touchestone Book. Moore, H. (1994) The Cultural Constitution of Gender, In Moore, H. (ed.), The Polity Reader in Gender Studies. Polity Press, p. 14-22. Morrison, M. A., Morrison, T. G., Pope, G. A. & Zumbo, B. D. (1999) An Investigation of Measures of Modern and Old-Fashioned Sexism. Social Indicators Research, 48:39-50. Nacrt prijedloga zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. (2004) Zagreb: RH, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Olsen, W. & Walby, S. (2004) Modelling gender pay gaps. Manchester: Equal Opportunities Commission. Ortner, S. B. (1974) Is Female to Male as Nature Is to Culture?, In: Zimbalist Rosaldo, M. & Lamphere, L. (ed.), Woman, Culture and Society. Stanford University Press. p. 67-89. Pillai, Vijayan K., Guang-zhen Wang (1999) Womens's Reproductive Rights and Social Equality in Developing Countries. Social Science Journal, 36(3):459-468. Povelja o seksualnim i reproduktivnim pravima.  HYPERLINK "http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htm" http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htm Rhode, L. D. (1991) Reproductive Freedom, In: Justice and Gender. Sex Discrimination and the Law. Harvard University Press. p. 202-229. Richardson, L. (1988) The Dynamics of Sex and Gender. New York: Harper & Raw Publishers. Rodin, U. (2005a) Izvjeae o porodima u zdravstvenim ustanovama Hrvatske tijekom 2004. Srpanj. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.  HYPERLINK "http://www.hzjz.hr/publikacije/porodi2004.pdf" http://www.hzjz.hr/publikacije/porodi2004.pdf Rodin, U. (2005b) Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2004. godini. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Slu~ba za socijalnu medicinu.  HYPERLINK http://www.hzjz.hr www.hzjz.hr Sen, G. & Snow, C. R. (eds.) (1994) Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. Sen, G. (1994a) Reproduction: Policies and Politics, In: Sen, G. & Snow, C. R. (eds.) (1994) Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 1-4. Sen, G. (1994b) Reproduction: The Feminist Challange to Social Policy, In: Sen, G. & Snow, C. R. (eds.) (1994) Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 5-19. Smyth, L. (2002) Feminism and abortion politics. Choice, rights, and reproductive freedom. Women's Studies International Forum, 25(3):335-345. Stanworth, M. (1994) Reproductive Technologies and the Deconstruction of Motherhood, In: The Polity Reader in Gender Studies. Polity Press, p. 226-234. Swim, J. K. & Cohen, L. L. (1997). Overt, covert and subtle sexism. Psychology of Women Quarterly, 21:103-118. Vijayan, K. Pillai & Guang-zhen Wang (1999) Social Structure Model of Women's Reproductive Rights: a Cross-National Study of Developing Countries. Canadian Journal of Sociology 24(2):255-281. Wajcman, J. (1994) Delivered into Men s Hands? The Social Construcion of Reproductive Technology, In: Sen, G. & Snow, C. R. (eds.) (1994) Power and Decision. The Social Control of Reproduction. Boston: Harward University Press. p. 153-175. Walby, S. (1990) Theorising Patriarchy. Oxford: Blackwell. WHO Europe (2005) Maternal and newborn health in the EHO European Region: the challanges and the way forward. Copenhagen:  HYPERLINK http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.html http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.html Withers Osmond, M. & Yancey Martin, P. (1975) Sex and Sexism: A Comparison of Male and Female Sex-Role Attitudes. Journal of Marriage and the Family. November: 774-758.  Druatva u kojima su muakarci nosioci druatvenog statusa i moi u svim najva~nijim druatvenim strukturama i institucijama (obitelj, dr~ava, crkva, vojska, financije, ekonomija, politika, znanost, ideologije itd.) (Millett, 1990). Patrijarhalne dimenzije druatvene strukutre isti u viae-manje sve suvremene feministi ke orijentacije, od neofeminizama 1960-ih godina, do postmodernih struja. Sylvia Walby tako, npr., govori o airenju "privatnog" u "javni" patrijarhat koji poprima razli ite forme meusobno povezanih aspekata podreivanja ~ena - plaeno zaposlenje, kuanstvo, kultura, seksualnost, nasilje, dr~ava itd. (Walby, 1990).  Prema istra~ivanju provedenom u RH 2004. na reprezentativnom uzorku hrvatske populacije (N=1202), ta uloga namijenjena ~eni u proalosti, i danas je u Hrvatskoj najpo~eljnija (Gali, 2004).  To se najbolje vidi u kretanju trendova tr~iata rada i globalne ekonomije gdje su ~ene svugdje potplaena radna snaga u odnosu na muakarce za iste kategorije posla, a koje niti jedna nacionalna ekonomija ili vlada dosad joa nije stavila u pitanje, ime dr~ave i druatva pokazuju svoje prili no slaganje s tim trendovima. Plae muakaraca su u prosjeku i dalje viae za 10-30% u najrazvijenijim zapadnim zemljama, 30-50% i viae udalekoisto nim (Japan, Koreja, Kina itd.) (Castells, 2002). Rodni jaz plaa za full-time zaposlene u Britaniji je 2003. bio 18%, dok je za ~ene zaposlene part-time i muakarce full-time bio 40% (Olsen & Walby, 2004.). Ra una se da je taj prosjek u HR oko 13%, premda se slu~bene statistike u nas ne vode, nego se izra unavaju preko drugih pokazatelja (Milidrag `mid, 2005:9). Razlike su najvee u KV i menad~erskom poslovima gdje su muake plae vee i za 30 % (Kerovec, 2005). 60-70% siromaanih u svijetu su ~ene i taj trend se poveava (Chant, 2003). Tome treba dodati slabije mogunosti napredovanja ~ena, slabiju socijalnu promociju, te eksponencijalno opadanje udjela ~ena ato je viaa struktura polo~aja moi unutar neke druatvene institucije i/ili tvrtke na tr~iatu rada. Danas je poznat i vrlo proairen fenomen zaposlenih ~ena te njihove viaestruke optereenosti (dvostruke, trostruke, etverostruke) u kui i na poslu (Castells, 2002 i dr.).  Istra~ivanje je provedeno u okviru projekta Modernizacija i identitet hrvatskog druatva (130400) Zavoda za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, u lipnju i srpnju 2004. godine na reprezentativnom uzorku (N=1202) ispitanika. Koriaten je anketni upitnik s instrumentom od 17 estica pomou kojih su operacionalizirani koncepti tradicionalnog i modernog seksizma. Koncepti su oblikovani u tvrdnje skale na nekoliko razina rodnih odnosa: antropoloakoj, obiteljskoj i javnoj (politi ka, tr~iate rada).  Kako bismo utvrdili kakvi su sklopovi mialjenja u pozadini svijesti ispitanika koncepte seksizma rekonstruirali smo ih uz pomo faktorske analize iz koje smo za interpretaciju uzeli samo one saturacije koje su imale vrijednosti viae od 0,40. Analiza je pokazala strukturu matrice s 4 dimenzije koje tuma e 55,166% ukupne varijance instrumenta.  Povelja o o seksualnim i reproduktivnim pravima je zasnovana na 12 prava, koja su priznata u meunarodnim dokumentima za ljudska prava. To su sljedea prava: na ~ivot; na slobodu i sigurnost osobe; na jednakost; na privatnost; na slobodu mialjenja; na informaciju i edukaciju; na brak i obitelj; na odluku o raanju; na zdravstvenu zaatitu i brigu o zdravlju; na korist od znanstvenog napretka; na slobodu okupljanja i politi kog u eaa; na slobodu od mu enja.  HYPERLINK "http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htm" http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htm  Od 1990. godine je od 38 000 legalno induciranih prekida trudnoa, taj broj 2004. pao na 5232 prekida (Erceg, 2005).  Sudei prema podacima }enske mre~e iznijetih na znanstvenom skupu "Druatvena stigmatizacija ~ena - primjer ~enskih reproduktivnih prava" u organizaciji Hrvatskog socioloakog druatva i Fondacije Heinrich Bll, odr~anog u Zagrebu, 20. listopada 2005., da se od 33 ovlaatene institucije za vraenje poba aja u RH, u 12 poba aj "slu~beno" uope ne radi, ini se da nam predstoji ozbiljno suo avanje s tamnim brojkama ilegale i njihovim posljedicama.  Tako, primjerice, iz podataka nije vidljivo zaato Slovenija ima vee stope perinatalne smrtnosti od zemalja okru~enja (Hrvatske, Austrije, Maarske i eake) kao niti zaato Hrvatska ima viae stope perinatalne smrtnosti od okolnih zemalja (Austrije, Maarske i eake)?  Treba ih razlikovati od poba aja "iz medicinskih razloga", tj. selektivnog poba aja malformiranog i/ili abnormalnog ploda.  Tako, npr. u Hrvatskoj nije dostupan "medicinski poba aj", tj.  abortivna pilula" (RU-486, myfegine, misoprostol) koja se koristi u zdravstvenoj praksi razvijenih zemalja (SAD, V. Britanija, skandinavske zemlje, Njema ka, Austrija, Francuska itd.), a koja uvelike olakaava posljedice ne~eljene trudnoe bez da se ~ene uope dovode u situaciju poni~avajuih tretmana pred "povjerenstvima" i izvoa ima poba aja po hrvatskim bolnicama i aire, niti na nju upuuju nadle~ni ginekolozi. Ono ato se pogreano podrazumijeva pod terminom "medicinski poba aj" u Hrvatskoj zapravo je legalno inducirani kiruraki zahvat poba aja koji se u nas sve rjee mo~e legalno obavljati u nadle~nim institucijama zbog "prigovora savjesti", a sve eae u privatnim klinikama gdje takvi "prigovori" lije nika, vrlo esto istih, ia ezavaju pred korisnim prednostima. "Savjest" pritom ne igra viae nikakvu ulogu.  U vremenima socijalizma, u Hrvatskoj su postojala savjetovaliata za kontracepciju pri domovima zdravlja, kao i pri Studentskoj poliklinici, ato danas viae ne postoji.  Zanimljivo je pritom primijetiti da su se svi zakoni koji reguliraju druga podru ja druatvenoga ~ivota odavno promijenili zbog neusklaenosti s novim sistemom RH, a zakon koji bi trebao pratiti brojne promjene u sustavu medicinske znanosti, tehnologija i ljudskih prava, sve viae za njima zaostaje, ato se mo~e tuma iti i tako da su, s aspekta dr~ave, zloupotrebe u ovom podru ju zapravo prihvatljive.  Zastupanje feministi kih stavova u Hrvatskoj se ne smatra druatveno po~eljnim ciljem, pa se zastupnicama ovih ideja esto ote~ava javni anga~man ili druatveno promaknue. PAGE  PAGE 22 F >@  @B`bȤʤ0 $dha$gdWd $dha$gd6`ȤHXtvƱȱڱ²ʽξھp $Vb(..X"<bz(:h*Gh4N5CJaJmHsHhWdCJaJmHsHhWdh4NCJaJmHsHh4NmHsHhw4h4NCJaJmHsHht %h4N6CJaJmHsHht %CJmHsHh4N6CJmHsHh4N>*CJmHsHh4NCJmHsH40&(^``b "dhgdWd $dha$gd6$dh`a$gd6.08`vx (,`brtFŹũŞԏh*Gh~s5CJaJmHsHhWdh~sCJaJmHsHhWdh4NCJaJh*Gh4N5CJaJmH sH hWdCJaJmH sH hWdh4NCJaJmH sH hWdh4NCJaJmHsHhWdCJaJmHsHh*Gh4N5CJaJmHsH2 ">@RrvnTVXڷ唅o^OCOhWdCJOJQJaJhWdh4NCJOJQJaJ hWdhP0JCJaJmHsH+jhWdhPCJUaJmHsHhWdhPCJaJmHsH%jhWdhPCJUaJmHsHh*Gh4N5CJaJmHsHhWdh4NCJaJmHsHh*Gh4N5CJaJhWdCJaJhWdh4NCJaJhWdh4NCJaJmHsHhWdCJaJmHsH4x8HJ<JTV  :<L.0BѵѤѵѵѵuѵh*Gh4NCJaJmHsH#h*Gh4N5@CJaJmH sH hWd@CJaJmH sH  hWdh4N@CJaJmH sH h*Gh4N5CJaJmHsHhWdCJaJmHsHhWdh4NCJaJmHsHhWdh4NCJOJQJaJh*Gh4N5CJOJQJaJ.xz68ln*,jl 0dh*$gdWddhgdWddhgdWdp"$&(l.2dFNPRV|B$&*PRV^`ɽhIfh4N5CJaJmHsHh*GCJaJmHsHh%XnCJaJmHsHh*Gh4N5CJaJmHsHhWdh4NCJaJmHsHhWdCJaJmHsHD<>xz " "Z\Z\JLdhgdWd`bf "68Hf &nr(,^>Bʶ񗋗oh_hMpe5CJaJmHsHh_CJaJmHsHhKCJaJmHsHhWdhMpeCJaJmHsHh_h%Xn5CJaJmHsHh_h4N5CJaJh%XnCJaJhWdh4NCJaJh_h4N5CJaJmHsHh%XnCJaJmHsHhWdh4NCJaJmHsH+Bnt " 8@BDH246Vlnpr񡷐}nhWdhFJCJaJmHsH%jhWdhFJCJUaJmHsH hWdh4N0JCJaJmHsH+jhWdh4NCJUaJmHsH%jhWdh4NCJUaJmHsHhWdh4NCJaJh_h4N5CJaJmHsHhKCJaJmHsHhWdh4NCJaJmHsH*FHJ\^p^`p$(8:PRVֶxbxUxhWdh4N0JCJaJ+jhWdh4NCJUaJmHsH%jhWdh4NCJUaJmHsHh_h4N5CJaJmHsHhKCJaJmHsHhWdh4NCJaJmHsHhWdhFJCJaJmHsH hWdhFJ0JCJaJmHsH%jhWdhFJCJUaJmHsH+jhWdhFJCJUaJmHsH!L:<24vxVJ  $a$gdw4$a$gdw4dhgdWdVfrvHJ (4BD`b:<l6z|~Z^bnpٽٽٲٽٽٽٲٽٽٽh_h4N5CJaJh RCJaJhWdh4NCJaJh RCJaJmHsHh_h4N5CJaJmHsHhWdh4NCJaJmHsHh_CJaJmHsHhKCJaJmHsH>v|~&(NR,@BVXH J L 񙯌sscsYUMYhIfmHsHhIfjhIf0JUhWdh4N5CJaJmHsHh RCJaJmHsHhWdhJKS0JCJaJhWdh4N0JCJaJ+jhWdh4NCJUaJmHsH%jhWdh4NCJUaJmHsHh_h4N5CJaJmHsHh_h4N5CJaJh RCJaJhWdh4NCJaJhWdh4NCJaJmHsHL                    " $ & * , 4 6 8 : J L ^ ` h j n r x z                               " $ , . 8 : N P b d j l v x           jhIf0JUhIfmHsHhIf\                   ( * , . 4 6 J P T V X Z ^ ` l n r t v x                    46<@JNZ^fhnTf~h"3hIf6mHsHhIfmHsHhIf\  &248:@BJL`bdflnrt| Z\^ &,TX4:|    hIfCJmHsHjhIfCJUmHsH hIf6CJ hIfCJjhIf0JUhIfmHsHhIfMXZ   !^%x'z't(d/0385:5L5N5P5h5j5l5n5p5dhgdWd&`#$$a$gdw4$a$gdw4$a$gdw4          !!!`"########$$$>$@$B$F$J$L$T$\$^$b$f$l$n$v$z$$^%`%b%z'|'t(v(x(b/d/f/h/ɿ hIfCJhIf>*mHsHhIfmHsHhIfjhIf0JUhIfCJmHsHhIfB*CJphhIf5CJmHsHhIf0JCJmHsHjhIfCJUmHsH!j8 hIfCJUmHsH4h/000033385:5<5H5J5L5P5R5^5`5d5f5h5l5n5p5ʠhWdh4NCJaJmHsHhv=0JmHnHu hIf0JjhIf0JUhv=hIfjhIf0JU hIfCJjhIf0JCJUhIfmHsHhIfCJmHsH. A!"#$%DyK bgalic@ffzg.hryK ,mailto:bgalic@ffzg.hr$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh5s5!5#vs#v!#v:V l t0H$5s5!54$$If!vh555#v#v#v:V l t05554$$If!vh555#v#v#v:V l t05554$$If!vh555#v#v#v:V l t05554$$If!vh555#v#v#v:V l t05554$$If!vh555#v#v#v:V l t05554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5s55#vs#v#v:V l t0H$5s554$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:V l05A5B4$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:V l05A5B4$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:V l05A5B4$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:V l05A5B4$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:V l05A5B45DyK 0http://www.hzjz.hr/publikacije/pobacaji2004.pdfyK `http://www.hzjz.hr/publikacije/pobacaji2004.pdf-DyK .http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htmyK \http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htm-DyK .http://www.hzjz.hr/publikacije/porodi2004.pdfyK \http://www.hzjz.hr/publikacije/porodi2004.pdfDyK  www.hzjz.hryK (http://www.hzjz.hr/uDyK @http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.htmlyK http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.html-DyK .http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htmyK \http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htm8@8 Normal_HmH sH tHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k(No List 4 @4 Footer  p#.)@. Page Number6U@6 Hyperlink >*B*phPP@"P Body Text 2$a$CJOJQJmHsHuLB@2L Body Text5CJKHOJQJmHsHu6@B6  Footnote Text@&@Q@ Footnote ReferenceH*^^@b^ Normal (Web)dd[$\$B*CJaJmHphsHuFV@qF FollowedHyperlink >*B* ph8Z@8 Plain TextOJQJ6Q+5JZK]M@Y!fgjqc z9  H0qt` )gh4 5 Z [ S&'DE.&.9BCou|}NTZ[ QW]^ ! !!!!V!\!b!c!!!!!"" " "Q"W"]"^"_"a########$$=$C$I$J$$$$$%%% %e%k%q%r%%%%% &&&&\&b&h&i&&&&&&}*~******&+/+8+9+++++,,(,),h,q,z,{,,,,,--'-(------8.l.m.v.......................// //////111225::;;b>?A!EGGGG_LNNNNRmVX1\bb$c%cdjmqnqqqvvvvz,-^_fۈ܈IJbcȐɐPQst۟"#֩ש@Astӭԭ  !ޯ߯78ͱαCDزٲxy !abST;<STpqhi !`a34\]~nop.}2000x0x0x000000000x00000000000x0000x000x0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000x0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000x0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000 0 00 0 000 0 000 0 000 0 000 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 000x0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000(00000000000808080x00@00@0@0H0000H0x0P0X0000`0`0x0000x0p0x00p000000000x000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000x0000000000000000000000000000000000000000x00x000000000000000000000000000000000000@0@0x@0x@0@0@0@0@@0@0@0x@0@0@0@0@0X@0@0@0xu@0@0@0@0@0@0\ Vz&(,4v79H`h~``BVL   h/p5svwxyz{|}~ "$%&()*+,./4C=??.@@ABXC4D|I>JJK4LN~O PPQ\R8SSJTT\]^_n`aabNdpddddkF0Lp5t!#'-n5u1Ve ]8f5XXXXXX !! DtX8@0(  B S  ? 4;\ $͝!"#KLTVbclmuvz~ "%&)*239:<=DEKLMNZ[_`bcefmnoptuyz|} "#'(12<=BCIJKLVX\]ikoprstuxy}~  !")*,-68<=?@G.457;?@DEMNSWXYcdklvw| &'0LRYabdempwx     ; J K W X a e l m q u | }       , . 9 : < = > ? E F P Q U V Y [ c g h l o p r s          $ % ( ) 2 [ _ ` i j q r y z ~         ! - 6 = A O P V X ^ ` e g m n p q x y         % & * + 3 4 C D O R X \ ^ _ f g n o w x z ~    #%*,45=AINUV[\ghlmsw~  %&(,01689:<CJKQRWX]^cglmpqvw~ "'68;>CDRSXYabnoux !&*239:?@HJWX]_ghqr|}  "$1289;>CDPRSYZ\]delmxy~"#$%45;<ABHJPQ^hopw{   !)*12?@CDNO\]^_klpw   !"$%-.89?@DEIJOQ_afhmnopvw}~$'/012;<CEMNOPYZ_epqwz&(+,0156;<DERSZ[]^cdklqryz}~  #$/157?@ABGHLMOSZ_hiyz{| "$(02@BCEMOWX`adejkuv~  !"*/67@AJMUV]^lmuvx{ %&-.89ACKOQRVW[\efnqtuy} "#()*+/067<=CDHIMPSTY[cdfgklsv{|  !&'/04578<=DEFGMQ[\`acdhiqrst~  &'/01245:;=>FIPSVW\^fhqrz|~   !34>?@AMN[\bchimnopy|           % & ' ( / 1 4 8 @ A L M R S [ \ f g m n p x !!! !!!! !)!.!5!6!:!=!E!F!G!H!N!O!U!X![!\!a!c!i!j!n!q!z!{!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" " """""""#"$"%"&"*"+"2"3"7"8"?"@"G"H"O"S"V"W"\"_"c"d"j"m"y"z"""""""""""""""""""""""""############!#"#(#)#-#/#3#4#5#8#>#?#D#E#M#O#Q#R#Y#Z#^#a#h#i#j#k#l#m#{#|#}#~###################################$$$$ $ $$$$$"$#$)$*$0$1$3$4$<$?$B$C$H$J$N$O$T$U$_$`$h$i$m$o$r$s$t$u$w$x$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%% %"%#%)%*%3%4%9%=%H%I%R%S%T%U%_%`%d%g%j%k%p%r%z%{%}%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& &&&&&&!&"&$&%&)&*&1&4&9&:&A&B&G&H&I&J&R&S&V&W&[&^&a&b&g&i&k&l&p&t&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ''''''(')'2'6'<'A'E'I'O'P'R'S'X'Y'a'b'e'f'm'n'v'w'''''''''''''''''''''''''''''''''(( ( (((((%(&(+(-(4(7(=(>(A(B(I(J(R(S(T(U(b(c(j(k(m(n(t(u(}(((((((((((((((((((((((((((((((((((()))) ) )))))&)')+)/)5)6)8)9)>)?)I)L)Q)R)W)X)e)f)q)r){))))))))))))))))))))))))))))))))))))** * *** *!*+*,*.*/*4*5*9*<*C*D*K*L*N*O*V*W*d*e*r*s*{*~*********************************++++ + +++++++%+)+.+2+7+9+:+;+E+F+M+N+R+S+U+V+Y+Z+b+c+p+w+++++++++++++++++++++++++++++++++++++, ,,,,",',),1,2,4,5,<,=,B,C,D,E,I,J,P,Q,V,W,],^,b,c,g,k,p,t,y,{,},~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - ----!-&-(-/-0-5-6->-?-C-D-F-G-K-L-S-T-U-V-\-`-j-k-o-p-r-s-w-x--------------------?.@.A.B.}111111111111111111111155555555557777777777777:9:?:@:E:F:X;Y;a;b;;;;;;;/=1=7=8=;=<===== ? ???????????_CaCbCcCFFFFFFFFFFG GGGGGGGGGGZH`HaHgHiHoHqHsHtH|HIIIIIIIIIIIIBJGJHJIJJJOJQJVJWJXJwJ}JJJTL\L`LdLeLkLlLpLLLMMMMMMMM7S:S;S=S?SCSSSSSSSSSSSSSSSUUUUUUUU]V`VbVjVmVuVvVVVVVV-W9WXX X X XXXXXXX!XvX|X~XXXXXXXXXXXXXXXXXXRY_YYYYYYYYYYYYZpZzZZZZZZZZZZZZZV[[[][d[f[n[o[u[[[[[ \%\'\/\1\2\3\8\o\v\w\\\\\\8]>]@]I]K]R]S]U]h]o]p]x]y]]]]]]]]]]]]]]]] ````zaaaaaaaaaaaaaabbbbdddddd:eCeffRg[ghhhhhhhhXi_iaifihitiuizimmmnn n n nnnnnnnnnnnnnnnnnKoToUodo q"q#q'q(q)q*q,qqqqqqqqqqqqqqqqqqrrrrrrrrrrrMsXsss9t:t;tEtFtNtOtUtVt\tuuuuuuvvvvvvvvJxPxRxWxYx_xaxfxhxnxoxqxxx)y+ygyvyzzzzzzzzzzzz{{{{{{{{|}}}}}}}}}}}}}}}xZabjku3=?DFJKO߃!)\cdmnq&-2<Ɉʈ͈ΈՈ(24@y|ۍTap}P]ɔ/'+ŗЗ %&'(/178>?@AIJNOQRZ[^_klrsz{)6ܠAIfmouw}IMT`צ٦ڦSZ\]^ghijnpstuŨǨʨ˨̨Ԩߨ#(*+.2457=>DEMVYZbclmopst}~ǩȩԩשܩީߩ "#)*13>AHJKMNOWYZ\bcfglmopwxĪŪ˪̪ҪӪ٪۪  &(*,/158<AGPUVYZbdghnovwyz«īūǫͫΫԫի٫ '(/19:;<DILMWty{|~ŬǬϬЬӬԬ۬ܬ &(),2458>@ACDEGHLNOQWX]^dejnsuíѭԭ֭׭߭$%-./!')*,23?t}߯ ')58=?@BCDIKLQWX_`cdnouwɰʰ԰հװذ߰ ,34@AFHJLOQRTUVZ_`bhinors{}αױٱڱܱ '01;<ADKMNPVWdeiIJƲ˲̲вҲֲٲ߲ !"*+-.37;<?@JKTVY_abklwyóɳγϳٳڳݳ #$.2:<CDFGRU[\fhuƴǴӴԴִ״!')*,-.4679?@LMSUXYfglmvxǵɵʵ̵ҵӵܵݵ #*0179DEGHPR_bhjkmuv|}¶ǶɶжѶӶԶٶڶܶݶ "#*JQT[]^`fgmz÷ŷƷ˷ͷηзշ׷ڷ۷ &.01=>EJLMRXY[\ijlmuvxyƸǸѸ49<ACDFGHMOPRXYbcijmnrt~ȹʹҹԹع߹  !$%,.67ABGTZ\chmnrswx~ǺɺϺк׺غߺûĻǻȻλлӻԻ!#$&,-019:<=@ADEKW]`cdnxy{gpqsz{!$&')*+/457=>DEJKNOWY\]cdklno{ƾǾʾ˾Ӿվ׾پܾ޾߾$%'(4>EFPQVadfgipq}¿ȿɿϿпտֿٿڿ"#(49;<>DEMNQRZ[cekmsuxy  !'(./1289@BHINPQcdrs '(.278@AFGIJTU^`hipqst}~ !"*,/067>?ABNX_`jkp  ')35"#&,57>?ABJKNORSY[cmnpwz  (*13=>AELUbclmvw  ).35@AEFMNW^ghqrz{&'-.67ALNOTU`aehqstuz!'(*-3467;<FGLPTUYZ_`jktuxy~ !019:BKLOPR^jpwz~"./68@GMPV\`hisvyz|} &6@CJKMNRSTbj !"&'01<=BCIJLMTUYdjklmqrz{ "%+,46CDEFOPYZalrsuv ()+/67=>CDFGYZbdrtuw !"*+0134<=FIQRZ[efnowx &'.3<=ABHQWXary|}%27:<=FIKLVY[\cdmoqr}'-023:>E$16u~ $,.248ABMNPmtv~ "$&'23:=?ALMUVcdijuv{!")3<>JKQS[]egpqtz~%&/01268<=?@CDKLTU_ehltu "#0157@AINQRWZcdmnrsxz)gor]Njk*,.c  k 3 / f  ,RJPQ%EO#Q#P'R'''k(m(,*.*--///02`2v455 707277::;;a>c>>A@A E"EGGGG^L`LNNNNRRlVmVXX0\1\bb#c%cddjjlqnqqqvvvvzz+-]_efڈ܈ HJacǐɐOQrtڟ۟!#թש?Atҭԭ!^ݯ8̱αBDײٲwy!`bRx:<RT ^oq9gi!_a24[,}mnpCDT(*,./y )+ n-0AL=?1433333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333331fWW}}++xxCCooοοCCmnRR*,,/z77FFVVmm--EE*,-T/22nH% = Ϊ.9  7hjV)s H*L"Ujd6J&s;԰6fu6S^X~ToU5j]3eا | hh^h`o()^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(.^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(hh^h`o(.hh^h`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`OJQJo(-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`5o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(. hh^h`OJQJo(-^`o((. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`OJQJo( eOH*= |H% t %!%B5+)0w4fQ9v=EIFJ4N RJKSGXbWdMpeIf%Xn #p~sPw|){>S_bnlNrK'{IV={]pi"3VNrg*G&.9BCou|}NTZ[ QW]^ ! !!!!V!\!b!c!!!!!"" " "Q"W"]"^"a########$$=$C$I$J$$$$$%%% %e%k%q%r%%%%% &&&&\&b&h&i&&&&&~******&+/+8+9+++++,,(,),h,q,z,{,,,,,--'-(-----8.l.m.v.......................// ////mn}!/#k*'.@;P0;; CCC$C%C*C.C/C0C1C6C7C>CDCICJCKCLCVC\C]Co@@ @ @@@@@@@&@(@*@,@.@4@6@8@x@@>@D@P@R@\@@@f@h@j@t@v@@@@@@@@@@XUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1 hcFFmKF <wdfwdf!4d 3H(?4NPrekidi trudnoe u RHpckorisnikL           Oh+'0 $ @ L X dpxPrekidi trudnoće u RHpc Normal.dot korisnik10Microsoft Word 10.0@ha@nQbfs@ s@F->w՜.+,D՜.+,D hp|  bbfd  Prekidi trudnoće u RH Title 8@ _PID_HLINKSA*rH@http://www.who.int/reproductive-health/unsafe_abortion/map.html8u http://www.hzjz.hr/^M .http://www.hzjz.hr/publikacije/porodi2004.pdfU.http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htm100http://www.hzjz.hr/publikacije/pobacaji2004.pdf!mailto:bgalic@ffzg.hrU.http://www.xy.com.ba/sexygeneracija/prava.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./023456789:;<=>?@ACDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FK>Data 1e!1TableBWordDocument`SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q