ࡱ> PRMNO @ "bjbj00 $RbRb (8l(L:(> 4 $ERb5***I*s*&t -"|:J_0 &&$@!t$N'@@@jBranka Gali, Filozofski fakultet, Zagreb e-mail:  HYPERLINK "mailto:bgalic@ffzg.hr" bgalic@ffzg.hr Marija Geiger, Ulica slobode 17, Ivani Grad e-mail:  HYPERLINK "mailto:marija.geiger@gmail.com" marija.geiger@gmail.com  Valorizacija ~enskog - Rodni aspekti odnosa spram okoliaa Sa~etak: Ekofeministi ki diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza ~ena  priroda. Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, iste znanosti i nevinosti uglavnom muakih prakti ara. Jedan od ciljeva ekofeministi ke znanosti, za razliku od toga, jest pokazati kako su danaanje znanosti i tehnologije fundamentalno militantne. Drasti nu destrukciju vitalnih veza izmeu samoodr~avajuih ~ivuih sistema na Zemlji takvo znanje ne mo~e opravdati. Kriti arke, ponajprije ekofeministkinje, zahtijevaju razvrgavanje problemati nog braka izmeu znanja i sile, ato postavljaju kao imperativ odr~ivosti. Usprkos injenici da loae strategije razvoja utemeljene na zapadnoj  neutralnoj znanosti rasta u autohtono znanje odr~ive ekoloake zajednice, ~ene iz tih zajednica joa uvijek ula~u svoja iskustva, izvore i dnevne prakse u nanovom promialjanju ili otkrivanju toga znanja, naro ito u Treem svijetu. Budui da su ~ene Treeg svijeta i priroda povezane na kreativne na ine odr~avanja ~ivota, onda je i razvoj Treeg svijeta dugoro no ekofeministi ki projekt. Klju ne rije i: ekofeminizam, kultura, okolia, priroda, razvojni projekti, rod, rodna podjela rada, znanost, ~ensko znanje Uvod Ekofeministkinje su u teorijska propitivanja odnosa prema okoliau inaugurirale razumijevanje orodnjene (druatveno utemeljene) prirode ljudskih odnosa s okoliaem. Teorijske rasprave o ~enama i okoliau okreu se oko tri krucijalna pitanja: koje su veze ~ena s prirodom; koje su veze izmeu dominacije nad ~enama i dominacije nad prirodom te koja je uloga ~ena u rjeaavanju ekoloakih problema. To su temeljna pitanja koja se odnose na konceptualnu bazu ekofeminizma, ali i svakodnevno prakticiranje teorije. Ova je tri pitanja mogue promatrati s nekoliko aspekata, ispreplitanjem ekofeministi kog diskursa s postmodernim feministi kim analizama znanosti te environmentalisti kih propitivanja uloge tradicionalnih ~enskih ekoloakih znanja u podr~avanju odr~ivosti. Ekofeministi ki diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza ~ena  priroda. Zapadna je filozofija bazirana na dualisti koj epistemologiji koja suprotstavlja kulturu prirodi, muakaraca ~eni, razum emocijama i um tijelu. }ene su povezane s prirodom, emocijama i tijelom, dok su muakarci povezani s kulturom, razumom i umom. Simboli ke i ideoloake konstrukcije ~ena kao bli~ih prirodi od muakaraca postavlja temelje za dominaciju nad ~enama i nad prirodom. Unutar tog obrasca, muakarci su pozicionirani izvan i iznad prirode i ~ene. Rani promicatelji znanosti koriste te simboli ke i metafori ke konstrukcije ~ena i prirode kao legitimaciju za muaku kontrolu nad prirodom i ~enskim tijelima. Ekofeministkinje propituju hijerarhijske dualizme priroda-kultura, muakarac-~ena i emocije-razum. One ne ~ele odbacivati veze ~ena s prirodom ve sugeriraju da te veze treba koristiti kao prednosti za transformiranje navedenih distinkcija, reviozioniranje konceptualizacije prirode i rjeaavanja okolianih problema. Zbog nekih interpretacija veza ~ene i prirode, naro ito onih iz redova kulturalnih ekofeministkinja, ekofeminizam je bio i objekt feministi ke kritike zbog svojih esencijalisti kih interpretacija ~enske prirode kao njegujue, te teze da su zbog svoje biologije ~ene bli~e prirodi. Od 1980-ih u fokus ekofeministi kih propitivanja dolazi razvojna problematika Treeg svijeta, konkretnije utjecaj razvojnih programa na poziciju ~ena u tim zemljama, te njihov doprinos rjeaavanju razvojnih i okolianih problema. U kontekstu tih propitivanja centrira se uloga ~enskih tradicijskih znanja i vjeatina. Mnoge su autorice i autori kritizirali utjecaj zapadnog razvoja na ~ivote ~ena iz Treeg svijeta. Zapadni je razvoj poveao ~enski rad; smanjio ~enski pristup resursima i dao veliki doprinos feminizaciji siromaatva. Kao odgovor na problemati ne razvojne projekte kreirane su alternativne grassroots strategije i/ili vladine politike koje opunomouju ~ene. Najpoznatija glasnogovornica ~ena Treeg svijeta Vandana Shiva tvrdila je kako su ekoloaka destrukcija i marginalizacija ~ena posljedice zapadne znanosti i zapadnih ekonomsko-razvojnih paradigmi. Shiva ~ene ne poima ~rtvama razvoja, ve isti e njihovu borbu za pre~ivljavanje, pri emu ilustrira na ine otpora ekoloakoj destrukciji. Ekofeministkinje postavljaju i pitanja ekspertize na dnevni red. Znanost je slavila profesionalno znanje, te znanstvenim uvidima dodijelila monopol nad istinom pri emu su svi ostali oblici znanja prozvani i ozna eni kao predrasude, praznovjerje, neistine. U tu kategoriju spadaju i ~enska tradicionalna znanja o okoliau.  Zbog svoje lokacije na rubu i njihove uloge u proizvodnji sredstava za uzdr~avanje, ~ene iz druatava Treeg svijeta esto su sposobne ponuditi ekoloake uvide koji su dublji i bogatiji nego tehnokratski naputci internacionalnih eksperata ili odgovora muakaraca iz vlastitog druatva (Shiva, prema Sachs, 1997:3). Dublji uvidi ~ena iz Treeg svijeta dolaze iz njihove participacije u kulturi koja odr~ava ~ivot, a rodna podjela rada u tim zemljama prisiljava ~ene da osiguraju hranu za svoje obitelji, dok su muakarci okrenuti radu na tr~iatu. }enski anga~man u okolianom pokretu zapo inje dnevnim radom i svakodnevnim aktivnostima i prijetnjama zdravlju njihovih obitelji. Openito, postmodernizam je u znanost inaugurirao teorijske promjene - odbacivanjem univerzalisti kih tvrdnji, fokus se usmjerio na identitet i razliku, te vraanje vrijednosti devalviranog lokalnog znanja. Razvojni planeri, feministice i ostali mogu se fokusirati na lokalna, konkretna iskustva ~ena i muakaraca, te njihove interpretacije vlastitih ~ivota, potreba i ciljeva. To je lokalizirano razumijevanje ~enskih ~ivota ato je naro ito korisno za istra~ivanje ~enskih veza s okoliaem. Konceptualna platforma Feminizam je od svojih po etaka problematizirao pitanje odnosa ~ene i prirode. Obzirom da feminizam nije homogen te su se veze interpretirale na razli ite na ine i u razli itim povijesnim kontekstima. U samim po ecima feminizma ta se relacija smatrala izvorom muake opresije nad ~enama, stoga je zapadni feminizam dugo vodio borbu za dekonstrukciju tih veza te protiv spolnih i rodnih stereotipa koji ograni avaju oba spola. Meutim, pojavom ekofeminizma pitanje odnosa ~ene i prirode postavlja se na druga iji na in. Zbog inzistiranja na specifi noj povezanosti izmeu ~ene i prirode, ostale su struje u okviru feminizma ekofeminizam smatrale posebno subverzivnim i kontroverznim (Geiger, 2006:41). Sherry Ortner je u imenu rada Is Female to Male as Nature Is to Culture?, (1974) sa~ela jedno od temeljnih kontroverzi izmeu ekofeminizma i feminizma, ali i ukazala na krucijalni dualizam koji je oblikovao zapadni svjetonazor  njegovu intelektualnu paradigmu, etiku i praksu. Tradicionalno su ~ene povezivane s prirodom, a muakarci s kulturom. Da ~ena ima drugorazrednu uloga u druatvu svojevrsna je kulturna univerzalija, a obzirom da se ne radi o fenomenu jedinstvene forme govorimo o kulturnoj raznolikosti i razli itim formama ~enske subordinacije. Treba li uzrok devalvirane ~enske pozicije tra~iti u prirodi ili u kulturi? Jasno je da razli ite fizi ke strukture i spolni atributi ne upuuju na prirodnu superiornost muakaraca i prirodnu inferiornost ~ena. Odgovor se nalazi u kulturi. }ene su identificirane s onim ato odreena kultura smatra manje zanimljivim i manje vrijednim, u najopenitijem smislu s prirodom. Odnose ~ene i prirode analizirale su mnoge autorice, predstavnice razli itih struja unutar ekofeminizma i unutar feminizma. injenica jest da su te veze utjecale na poziciju ~ene u druatvu tijekom povijesti. Treba li ih prihvatiti, odbaciti ili u kontekstu ekoloakih kriza i okoliane tematike revalorizirati i tuma iti na druga iji na in? Iz toga slijedi pitanje koja je uloga ~ena u rjeaavanju ekoloakih problema i podr~avanja odr~ivosti? }ene i muakarci imaju razli it odnos spram okoliaa, njihovo znanje o okoliau i iskustva ~ivljenja i rada u okoliau se razlikuju. Razlike nemaju uzroke u biologiji, ve u kulturi. One nisu spolne ve rodne razlike. Razumijevanje prirode ljudskih odnosa s okoliaom klju no je za rjeaavanje okolianih problema. Karren Warren je ukazala na konceptualne strukture dominacije koje konstruiraju predod~be o ~eni i prirodi na patrijarhalni, maskulini na in i u skladu s tim predod~bama ih tretiraju (Warren, 1993:3-4). Mogue je govoriti o utvrivanju konceptualne strukture dvostruke dominacije nad ~enama i nad prirodom koja je locirana u vrijednosnim dualizmima - ekskluzivnim disjunktivnim parovima te vrijednosnim hijerarhijama (razum  emocije, tijelo  duh, kultura  priroda, muakarac  ~ena, ovjek  priroda). Vrijednosni se dualizmi smjeataju u aire opresivne, konceptualne matrice ili -izme dominacije (seksizam, rasizam, heteroseksizam, naturizam...). Konceptualne se sheme definiraju kao socijalno konstruirana temeljna vjerovanja, stavovi i postavke koje oblikuju i reflektiraju odnose dominacije i subordinacije. Opresivni konceptualni obrazac je patrijarhalan kada objanjava, apologira i podr~ava dominaciju muakarca nad ~enom. Uz vrijednosne dualizme vezani su i linearni modeli moi (mo nad) te logika dominacije u promialjanju. Konceptualna baza je povezana sa spolno-rodnim razlikama. Stoga se zbog ~enskih tjelesnih iskustava (menstruacija, raanje, dojenje, menopauza), ~ene lociraju u poseban odnos spram prirode. Zadatak je ekofeminizma razvijati strategije i relacije koje e demaskirati i destruirati konceptualne strukture dominacije koje sadr~e razli ite -izme dominacije, osobito dominaciju nad ~enama i nad prirodom. Konceptualna je baza model koji je pro~eo epistemologiju, etiku, praksu, povijest, razvoj i politiku. Ovaj model nije rezerviran samo za podru je kojim se feminizam i ekofeminizam primarno bavio. Feminizam je u svojoj prvoj fazi poiman kao pokret kojemu je cilj eliminirati seksisti ku opresiju, ali feministkinje iz akademskog miljea utvrdile su kako osloboenje ~ena ne mo~e biti postignuto sve dok sve ~ene ne budu osloboene od mnogostrukih opresija koje strukturiraju rodne identitete: obojene ~ene od rasizma, ~ene iz ni~ih slojeva od klasizma, lezbijke od heteroseksizma, mlade i stare ~ene od ageizma, }idovke od anti-semitizma& U skladu s tim, feminizam je intrinzi no pokret kojim se nastoji ukinuti i rasizam, heteroseksizam, dobna diskriminacija i svi ostali oblici  izama proizaalih iz logike dominacije. Ekofeministkinje e sferu primarno feministi kih ciljeva proairiti korak dalje  na prirodu i ne-humana bia. Prema Warren, drvee, voda, ~ivotinje, toksini i priroda jezika su feministi ki problemi jer njihovo nam razumijevanje poma~e da razumijemo status ~ena meu-kulturalno (Warren, 1997:3-4). U okviru feminizma, Ynestra King (prema Putnam Tong, 2001:252), prepoznaje tri temeljna pravca formirana na temelju interpretacije odnosa ~ena i prirode: kidanje veze izmeu ~ene i prirode putem totalnog integriranja ~ene u kulturu i proizvodnju; reafirmaciju veza ~ene i prirode pod pretpostavkom da je ~enska priroda druga ija i bolja od muake kulture; istinski ekofeministi ki put koji tvrdi da je dualizam priroda  kultura proizvod kulture, a da se veza izmeu ~ene i prirode mo~e upotrijebiti kao to ka koja pru~a mogunost kreiranja druga ije vrste kulture i politike. Ta e kultura i politika moi integrirati intuitivne, duhovne i racionalne forme znanja, obuhvaajui i znanost i magiju te u initi moguom transformaciju distinkcije priroda  kultura i stvoriti slobodno ekoloako druabtvo. Do promjena u ekofemisti kom diskursu doalo je razvijanjem ekofeministi ke perspektive u zemljama Treeg svijeta. Fokus problematiziranja prelazi s propitivanja veza ~ena-priroda na konkretna, svakodnevna iskustva i epistemologije ~enskih znanja. Ekofeministi ke pozicije inkorporirale su uvide u tradicionalna, lokalna ekoloaka znanja, ato prije svega priziva rodnu evaluaciju odnosa tradicionalnog, ne ekspertnog znanja i znanstvenog ekspertnog znanja.  Valorizacija ~enskog Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, iste znanosti i nevinosti uglavnom muakih prakti ara. Jedan od ciljeva ekofeministi ke znanosti jest pokazati kako su danaanje znanosti i tehnologije fundamentalno militantne, ne samo kada bacaju bombe, ve su takve po svojoj biti. Stoga ih je Maria Mies odredila kao neodgovorne i amoralne propagatorice dvostrukih standarda (Mies & Shiva, 1993:51). Ne postoji apstraktno stjecanje znanja koje opravdava drasti nu destrukciju vitalnih veza izmeu samo-odr~avajuih ~ivuih sistema na Zemlji. Kriti arke e  militantne patrijarhalne znanosti zahtijevati razvrgavanje problemati nog braka izmeu znanja i sile. Mies je taj zahtjev postavila kao imperativ. Zapadna je epistemologija hijerarhijska i piramidalna. Kao takav sustav pripisuje nekim vrstama spoznavanja vei zna aj nego drugima. Znanost i filozofija u tom sustavu imaju status najpo~eljnije vrste spoznaje  objektivno, injeni no i isto znanje (Wilshire, 1999:85). Tijekom posljednjih desetljea propitivanja zapadne znanosti, nisu samo feministkinje u svojim promialjanjima polazile od pretpostavke da  znanje, ili zdrava svijest o svijetu potje e iz mnogih oblika spoznavanja koji djeluju zajedno ili se izmjenjuju, pri emu nijedan nije u osnovi vredniji od drugih& nijedan na in spoznavanja  neprostrana spoznaja, intuicija, nadahnue, osjetilna svijest niti ma koji drugi na in  nije sam po sebi dostatan da zadovolji naau potrebu za spoznavanjem sebe i svijeta (Wilshire, 1999:85). Razumu je u sustavu zapadne znanosti pripisana najviaa vrijednost  on je gore, pripada umu, ureen je, hladan, kontroliran, objektivan, povezan s idejama i s muakoau (Wilshire, 1999:85). Suprotnost istini i znanju je neznanje  neukost, neosvjeatenost, nekontroliranost, neureenost, emotivnost, intuitivnost, povezanost s materijalnim, ~enskim. Nasuprot znanja kao jedine po~eljne forme suprotstavlja se mit, tvrdi Wilshire. Ovu bi interpretaciju mogli postaviti druga ije. Kada govorimo o znanju, mogue je utvrditi distinkciju izmeu znanstvenog znanja, znanja eksperata, jedinog legitimnog znanja kojem se ne suprotstavlja mit ve ne-ekspertno znanje, znanje ~ena, znanje Drugih. Znanje koje karakterizira lokalnost, kontekstualnost, te~nja za odr~avanjem ~ivota, a ne te~nja za dominacijom. Filozofska je tradicija veli ala i veli a stvari kulturalno prihvaane kao muake (spoznavanje umom), a devalvirala i potiskivala stvari od kulture prihvaene kao ~enske, odnosno spoznavanje u tijelu. Prema Donni Wilshire, hijerarhijski su dualizmi sa svojom predrasudom o umu/muakosti i tijelu/materiji kao ~enskosti u temelju zapadne epistemologije i etike. Te je predrasude teako iskorijeniti iz dva razloga  pozitivne i negativne predod~be koje idu uz rije i i pojmove o muakom i ~enskom, vrlo su sna~ne i akumulirane su tijekom tisuljea. One su integralni dio svetih i profanih naracija, aala, dio na ina razmialjanja (Wilshire, 1999:87). Zapadna je znanost, isti e Wilshire,  istinski jednostrana i nepotpuna , stoga tvrdnje o Znanju ozna ava kao mit  neutemeljeno vjerovanje, krivo vjerovanje iz praznovjerne proalosti, odnosno izmialjenu, imaginarnu i neprovjerljivu pretpostavku. U tu je svrhu Wilshire prikazala osnovne dualizme koji su u sr~i naaeg sustava rije i: ZNANJE (prihvaena mudrost)NEZNANJE (okultno i tabu)viae (gore) dobro, pozitivno um (ideje), glava, duh razum /racionalno) hladno red kontrola objektivno (izvan  tamo negdje ) doslovna istina, injenica ciljevi svjetlo pisana rije , Logos Apolon kao nebo-sunce javna sfera gledanje, nepristrano svjetovno linearno stalnost idealni ( vrst) oblici  nepromjenjivo i besmrtno tvrdo neovisno, pojedina no, izolirano dualisti ko MU`KOni~e (dolje) negativno, loae tijelo (meso), utroba (krv), Priroda (Zemlja) emocije i osjeaji (iracionalno) vrue kaos puatanje, dopuatanje, spontanost subjektivno (unutra, imanentno) poetska istina, metafora, umjetnost proces tama usmena predaja, prikazivanje, mit Sofija kao zemlja-peina-mjesec privatna sfera sluaanje, privr~eno sveto i posveeno cikli ki promjena, fluktuacija, evolucija, proces, prolaznost (izvedba) mekano zavisno, druatveno, meusobno povezano, podijeljeno, zajedni ko cjelovito }ENSKO(Wilshire, 1999) Wilshire ~eli  iskupiti sve rije i i pojmove iz desnog stupca te im vratiti vrijednost koju im je zapadna filozofija i znanost oduzela. Ona to propitivanje naziva  valorizacijom ~enskog , ato ne isklju uje aire gledanje, odnosno pokuaaj upotpunjavanja ljudskog iskustva ponovnim usvajanjem vrijednosti i znanja vezanih uz tijelo, osjeaje i zajedniatvo. Novo poimanje znanja ne nastavlja obrazac ekskluzivizma niti logike dominacije ve afirmira inkluzivnost i uzajamnost. Wilshire je u svojim propitivanjima inzistirala na prepoznavanju mita kao forme koja odra~ava druatvena iskustva koja povezuju iskustva zajednice jer  ondje le~e najviae ljudske vrijednosti i rjeaenja problema otuenja za sve nas na ovoj planeti (Wilshire, 1999:88). Obzirom da mit otkriva duboke istine, on linearnosti i dualizmu suprotstavlja holizam i cikli nost, on pripovijeda o ~ivotu naaih predaka i njihovu odnosu prema zemlji, prirodi, tijelu,  Drugima . Stoga je zanimljiv feministkinjama, ekologinjama, i ekolozima koji dominantnom mehanicisti kom svjetonazoru nude kao alternativu postmoderni ekoloaki svjetonazor. Nije samo mit forma koja je prepoznata kao rezervoar novih vrijednosti i pristupa. Maria Mies i Vandana Shiva u svojem strategijskom nacrtu za promicanje odr~ivog ~ivota proklamiraju prepoznavanje vrijednosti tradicionalnih, autohtonih znanja kao vrijednih (Mies & Shiva, 1993:320). Feministi ka kritika znanosti jednim se svojim dijelom naslanja na postmoderna propitivanja znanosti. Ona uklju uju razumijevanje ~enskih odnosa s okoliaem, uklju ujui odbacivanje univerzalisti kih tvrdnji, fokus na identitet i razlike te isticanje va~nosti lokalnih i podjarmljenih znanja (Sachs, 1997:4). Rodna podjela rada i odnos prema okoliau Okretanje znanju  Drugih ne inzistira viae na propitivanju esencijalnih veza izmeu ~ena i prirode ve inaugurira korisniji i konkretniji pristup  konkretne situacije. Drugi viae nisu siromaani, nepismeni, viktimizirani i egzoti ni.  Njihova znanja i vjeatine u odnosu na okolia vrijedan su doprinos i na lokalnom i na globalnom nivou. Postmodernisti ko naglaaavanje lokalnog, a ne viae univerzalnog kreira i nove pristupe u prou avanju odnosa ~ena i muakaraca i razvoja. U fokusu su interesa lokalna, konkretna iskustva ~ena i muakaraca, te njihove interpretacije vlastitih ~ivota, potreba i ciljeva (Parpart, prema Sachs, 1997:5). To je lokalizirano razumijevanje ~enskih ~ivota ato je naro ito korisno za istra~ivanje ~enskih veza s okoliaem. Agarwal je u radu  The gender and environment debate: Lessons from India inzistirala kako muake i ~enske veze s okoliaem zahtijevaju kritiku utemeljenu na konkretnim realitetima njihovih svakodnevnih ~ivota. Autorica je istaknula kako ekofeminizam, s jedne strane, nije uspio transcendirati simboli ke i ideoloake asocijacije ~ena i prirode zbog ega je pao u zamku esencijalizma, a s druge strane, nije razmatrao razlike meu ~enama na temelju klase, rase, etniciteta i nacionalnog identiteta. Stoga se Agarwal zala~e za razumijevanje muakih i ~enskih odnosa s okoliaem u odnosima s materijalnim realitetom podjele rada, vlasniatva i moi. Tu je poziciju autorica nazvala feministi ki environmentalizam kao alternativa ekofeminizmu (Agarwal, prema Sachs, 1997:4). Ortner je svojim istra~ivanjima utvrdila: kulturalna ideologija tretira ~enske poslove i uloge manje zna ajnima i daje im manji presti~; ~ena se zbog svojih tjelesnih procesa povezuju s ne istoom i prljavatinom, ato ukazuje na ni~u evaluaciju ~ene; ~ene su isklju ivane iz participacije i sudjelovanja u sferama moi i javnog ~ivota (Ortner, 1974:68-69). Muakarac je simbol kulture, a ~ena simbol prirode (Ortner, 1974:72). }ene su promialjane kao bia bli~a prirodi nego muakarci (Ortner, 1974:73-83). To implicira da je kultura ta koja prepoznaje uklju enost ~ena u svojim procesima, ali u isto vrijeme podsjea na njihovu dublju povezanost s prirodom. Ortner problem postavlja na tri nivoa: fizioloakom, socijalnom, psihi kom. }ensko je tijelo promatrano kao bli~e prirodi jer odr~ava vrstu. Dok ~ene odr~avaju ~ivot, muakarci obavljaju zadatke iz sfere kulture. Socijalne uloge ~ene povezane su s tijelom i njegovim funkcijama ato e rezultirati njihovim ni~im druatvenim vrednovanjem. }enske tradicionalne socijalne uloge dodijeljene na temelju njezina tijela i fizioloakih funkcija, daju ~eni druga iju psihi ku strukturu koja je takoer poimana kao bli~a prirodi. Ortner zaklju uje da ~enske socijalne aktivnosti trebaju biti promijenjene u skladu s promjenom kulturnog poimanja ~ene. Kada ~ene budu poimane kao kulturne tada e u~ivati visoki status koji muakarci imaju tradicionalno. Ortner uvodi termin posredni koji se koristi u nekoliko razli itih zna enja  srednji status u hijerarhiji prirode i kulture; medijacija ili obavljanje sintetizirajuih ili konverzijskih funkcija izmeu kulture i prirode (u slu aju socijalizacije kada majke transponiraju prirodu u kulturu u obiteljskom miljeu, ato je zna ajan stabilizirajui faktor u odreenoj kulturi); ~ene kao bia koja ~ive na granici izmeu prirode i kulture te stoga ne pripadaju kompletno niti jednoj od tih sfera (Ortner, 1974:84-85). Pozitivna uloga ~ene kao braniteljice i iscjeliteljice prirode, koju su favorizirale kulturalne ekofeministkinje, sada se pojavljuje u mnogo prakti nijim terminima  u liku ~ene kao medijatorice i paziteljice prirodnog okoliaa o kojem ovisi ~ivot njezine obitelji. Mies i Shiva tvrde da su ~ene viae od muakaraca vezane za posao odr~ivog svakodnevnog ~ivota. Obzirom da ~ele raati i odgajati zdravu djecu, te osigurati svojim obiteljima zdravu hranu, adekvatnu odjeu i siguran dom, viae su od muakaraca zabrinute za istou planete  plodno tlo, isti zrak, svje~u vodu. Shiva je istaknula da nisu sve ~ene ekoloaki ukorijenjene niti su samo ~ene pozvane da dovedu u pitanje industrijski sistem jer bi takve tvrdnje bile biologisti ke, a ekofeminizmu to nije namjera (Shiva, 1996:71). Kategorije maskulino i feminino ona vidi kao socijalne i kulturalne konstrukte, a ne kao bioloaki determinirane kategorije. Stoga Shiva odnose ~ena iz Treeg svijeta i prirode vidi kao povijesno uvjetovane. Sli nosti meu ~enama airom svijeta dobar su poticaj i motiv, smatra Shiva, za zajedni ki rad protiv kapitalisti kog patrijarhata i destruktivnih prijepora raznih  izama. Ona dokazuje i da ~ene airom svijete dijele sli ne interese za o uvanje prirode jer se bore za o uvanje temelja ~ivota u svako doba i na svakom mjestu gdje ih vojni i industrijski interesi ugro~avaju. Rodna je podjela rad rezultirala razlikama u muakom i ~enskom pristupu okoliau te rodnim razlikama znanja o istom. Slijedei liniju subordinacije i marginalizacije ~ena, i njihovo je okoliano znanje marginalizirano i devalvirano, prvenstveno od strane eksperata i kreatora razvojnih projekata. Tendencije razvojnih shema kojima se uzdizao muakarac i marginalizirala ~ena ovisi o nizu ranije spomenutih vrijednosnih dualizama i hijerarhija koje prioritet daju umu nad tijelom, razumu nad osjeajima, teoriji nad praksom. Maskulinisti ke pristranosti favoriziraju modernost, znanstvenost, racionalnost, globalno i nasuprot tradicionalnog, lokalnog i low-tech. Iz tih predod~bi izrastaju i predod~be idealne muakosti  neovisnost, autonomnost i racionalnost, dok je idealna ~enskost ozna ena kao ovisnost ili meuovisnost. Stoga e i ~ensko znanje o tlu, klimi i sjemenu biti poimano kao marginalno i akcedentalno, dRTdf, . > @ F H V Z \ ﵮĚxoxoxfbhy h-h'^aJh]Ph'^aJh]Phn aJ h'^h 4 h'^hdjhdUjhdUhdhn h'^ h'^h'^ h'^hn h'^hd5h,hd0Jjh,hdUjhd5U hd5 h'^5h'^h'^5h'^hn 5#T. H Z \  $`a$gdddgdd $da$gdd $`a$gddgddgd 47`7gdn@ $da$gdn@Л \ T V X h r 6 ` f j "`PV hHj$,.r&(,>j~$ƺ h'^h'^h-h'^5aJhdh2) h!RaJ h2)aJ haJh2)h2)aJhZ/h h'^hbh-hQzh!R h][}hvhhv h'^hv<$JTn  ! !"!$!0!##%2)4))),-(-0->-@-V-r-55688¸¸«xh 4hn 5mHsHhZ/h 4h]Phn 6aJh]P h'^hn h]PCJmH sH h'^hn CJmH sH h 4CJmH sH hZ/CJmH sH  h y5 h5 ht5h'^hn 5 h 4h'^ h 4hn h'^h'^h-h.%,48888TKhh$i&ihoȃ d$Ifgd]P d`gd]P`gddxgdd$7dx`7a$gddgdZ/`gdd7`7gdd$7d`7a$gdd 7d`7gdd8888|>>>>>$B@B0CBCtDvDHHHTKLL(L*LM,MMMMMDOFO3P4PPRRRjTlTXXYYYY.\X\\\^^hhିॡhdh3Oh][}jh'^hn 0JUhH8hb h'^hn hb5aJh$fhn 0J5aJ hH85aJ hw^5aJ h$f5aJh$fhn 56aJh$fhn 5aJ hZ/hZ/ h$faJh 4hn aJ4h"i$i&i6i@ijjjnnhoDqRq,r6r6wBw~ ~8<XZȿڿڸ}sbs jhB6hn 0J5UaJhB6hn 5aJhB6hB65aJh2GhB6aJh2Ghn aJhB6h7Wh 4hn mHsHh3Oh][}hH8 h'^hn hH856aJh3O56aJh][}56aJh][}hn 56aJhy 56aJh3Oh][}5h3Ohn 5$ȃڃ8fh̄.>lkd$$Ifl0`"ff04 la d$Ifgd]P>Nv LІ҆0Ї܇(@hȈ d$Ifgd]PȈ LjȉFT|Ԋlkd&$$Ifl0`"ff04 la d$Ifgd]PXZv!FFFG GXdgdd`gdd$7d`7a$gdd`gdd $da$gddgdd`gdḍ LV&0@PFHRXhN68np X.0 BDL^rļļIJļĬļIJļļļļļļļļļļļļUh2Ghahdhn 6aJh}rhahd h'^hn h7W5aJh7Wh7W56aJh7Whn 56aJhB6hn 5aJhB6hn 56aJDio ~enskih pri a. Patrijarhalna kultura tendira locirati ~enske prakse u sferu izmeu prirode i kulture. Ona uklju uje ne samo brigu za druge  maj instvo, kuhanje, brigu brigu za zdravlje ve i odrene tradicionalnog zemljoradni kog rada koji je ili slabo plaen ili uope nije plaen (poput plijevljenja ili brige oko stoke). }enski je rad svakodnevni rad prevoenja i prenoaenja potreba okoliaa i potreba ljudske zajednice. Taj je rad krucijalan za opstanak zajednice (Curtin, 1997:87). Carol Ireson je na temelju studije rada ~ena u aumama Laosa utvrdila kako su ~enske ekonomske aktivnosti esto baze za njihovu realtivnu socijalnu mo. Pozivajui se na Peggy Sanday, Ireson je identificirala etiri faktora koji indiciraju opseg ~enskog ekonomskog i politi kog utjecaja u druatvu  kontrola nad alokacijom dobara, potra~nja za dobrima koje proizvode ~ene, ~enska politi ka participacija i postojanje ~enskih solidarnih grupa koje su politi ki i ekonomski orijentirane. Zna enje ~enske kontrole nad dobrima ili participacija u grupama za donoaenje doluka vrairaju ovisno o simboli kom zna enju rodnih uloga (Ireson, 1997:15-16). I Ireson potvruje Shivinu tezu da su ~ene naj eae odgovorne za blagostanje obitelji  troae svoje resurse na prehranu obitelji, podr~avaju akolovanje djece i brinu za ostale potrebe kuanstva& (Ireson, 1996:16). Meutim, esto puta uloga ~ena kao va~nih ekonomskih aktera nema utjecaj na njihov polo~aj u politi kom, religijskom i socijalnom ~ivotu, gdje su va~ne pozicije rezervirane za muakarce. Lokalne su rodne podjele rada utjecale na formiranje rodnog znanja. Shiva kontrastira tipi o ~ensko i tipi no muako agrikulturno znanje  tradicionalno je stra~nji dio dvoriata rasadnik cvijea i povra koje uzgajaju ~ene (Shiva, prema Curtin, 1997:84). Openito, kao posljedice rodne podjele rada ~ene takoer imaju razli iti odnos prema bilju i sjemenu. Carolyn E. Sachs, Kishor Gajurel i Mariela Bianco su u istra~ivanju  Gender, Seeds and Biodiversity utvrdile kako su u zemljoradnji ~ene odgovorne za o uvanje sjemena  odlu uju koje e zrno biti sa uvano za sadnju idue godine. U tom su smislu ~ene odr~avateljice bioraznolikosti. Agrikulturna znanost i razvojni ciljevi poveavaju agrikulturnu proizvodnju, ali prijete raznolikosti usjeva (Sachs, Gajurel, Bianco, 1997:24). Meutim, ~enska znanja o okoliau, vjeatine i prakse koje odr~avaju kulturalni kontekst i prirodna raznolikost devalvirani su kao ne-ekspertni te sistematski zamjenjivani  znanstvenim i  ekspertnim znanjima. Ekofeministkinje iz Treeg svijeta, uglavnom prihvaaju Shivine interpretacije razvojnih projekata kao  maskulinisti kih razvojnih projekata koji tradicionalna znanja o okoliau zamjenjuju redukcionisti kim umom vanjskih eksperata koji ne razumiju mnogostruke tradicionalne uporabe bilja. Razvoj je trebao biti projekt koji e eliminirati siromaatvo i nivelirati socio-ekonomske nejednakosti, no praksa je pokazala suprotno (Shiva, 1996:65). Uzrok za poveanje sudjelovanja ~ena u razvoju ne le~i u njihovoj nedovoljnoj i neadekvatnoj participaciji u razvoju ve je njegovo nametnuto provoenje povezano s asimetri nom participacijom u dobrobitima razvoja. Erodiranje tradicionalnog ~enskog prava na zemlju, ekspanzija poljoprivrednih kultura namijenjenih prodaji (kava, pamuk...) oatetili su proizvodnju hrane i ostavili ~ene bez malobrojnih izvora hrane za djecu. Poticanje migracija muake radne snage sa sela u gradove utjecalo je na promjene u obitelji, pa je sve vei broj ~ena dolazio na elo vlastitih domainstava, ponekad vlastitim izborom ili kao posljedica smrti partnera, razvoda, muakih migracija itd. To je rezultiralo novim oblicima uloga ~ena jer sada one preuzimaju muake zadatke i rade u tradicionalno  muakim sektorima (Fortmann & Rocheleau, 1997:195). Rodna subordinacija i patrijarhat poprimaju nove i nasilne forme oblikovanja projekata razvoja. Shiva govori o promaaenom razvoju, odnosno o modelu razvoja baziranom na koloniziranju i podjarmljivanju ~ena, prirode i kolonijalnih kultura, ime on postaje novi izvor nejednakosti izmeu muakaraca i ~ena (Shiva, 1990:194). Patrijarhalne kategorije koje su destrukciju poimale kao produkciju, a regeneraciju ~ivota kao pasivnost, generirale su krizu opstanka. Pasivnost je tretirana kao kategorija vezana uz prirodu i uz ~enu, kojoj je patrijarhat tradicionalno negirao aktivnost. Fragmentacija i uniformiranost poimane su kao kategorije progresa i razvoja, a te se kategorije zapravo odnose na procese destruiranja ~ivotnih snaga unutar mre~e ~ivota i diverziteta kao temeljne karakteristike tih odnosa. Patrijarhalne predrasude pro~ele su strukture znanja te strukture proizvodnje i rada. }ensko znanje i rad povezani su s prirodom, ali su marginalizirani i zamijenjeni obrascima mialjenja i rada koji devalviraju ~ensko znanje i ~enske aktivnosti. Muaka produkcija dobara koristi prirodno bogatstvo i ~enski rad kao sirovine. Klasi na zapadna ekonomija jedino muaki rad smatra produktivnim dok se ~enski rad  koji proizvodi i reproducira ~ivot  smatra neproduktivnim. Tako su priroda i ~enski rad postali nevidljivi. Daljnja analiza odnosa zapadnih i ne-zapadnih druatava pokazuje kako priroda, ~ene, selja ka i plemenska druatva unutar matrice industrijskog druatva bivaju marginalizirana i svedena na izvore resursa i inputa. Produktivna je snaga povezana samo s radom muakog  Zapadnjaka , dok ekonomski razvoj postaje nacrt za remodeliranje ostatka svijeta. Devalvacija prirode vodi ekoloakoj krizi, a devalvacija ~ene i njezina rada proizvodi seksizam i nejednakosti izmeu muakaraca i ~ena. Shiva upozorava kako devalvacija odr~ivosti i odr~ive ekonomije bazirane na harmoniji izmeu prirode i druatva, prirodnog rada i ljudskog rada, stvara razli ite forme etni kih i kulturnih kriza (Shiva, 1996:65-67). Sistemi znanja na kojima se baziraju razvojne aktivnosti umetnute u zemlje Treeg svijeta imaju korijen u maskulinisti koj znanosti koja afirmira fragmentaciju, atomizam, uniformnost i homogenost, te dihotomizira druatvo na eksperte i ne-eksperte. Meutim, mnoge su feministkinje i u kontekstu ranije navedene kritike znanosti, ali i u kontekstu propitivanja strategija odr~ivosti, ukazivale na epistemoloaku privilegiranost lokalnih znanja o zemljoradnji, aumarstvu, navodnjavanju, brizi o bilju i ~ivotinjama, ali i o svakodnevnim kuanskim praksama odr~avanja ~ivota (Warren, 1997:6). Te~ak ~ivot i siromaatvo u kojem ~ive potaknuli su ~ene na prakticiranje razli itih na ina odr~avanja ~ivota u svakodnevnim kuanskim aktivnostima (sadnja voa, povra i ljekovita bilja; preferiranje jela od povra, a ne mesa; priprema hrane od namirnica uzgojenih na lokalnom podru ju ili podru ju zemlje u kojoj ~ive, ime se podupiru lokalni proizvoa i; skupljanje kianice; selekcija otpada; atednja energije pri kuhanju; krpanje i prepravljanje odjee...) (Parentelli, 1996:33-34), koje su jednim svojim dijelom aktualnim ~ivotnim uvjetima prilagoena tradicionalna znanja. }ensko znanje o okoliau - tko je ekspert? Mnoge su feministi ke teoreti arke - Agarwal, Shiva, Parpart, Haraway - inzistirale na situiranosti (situatedness) znanja ato predstavlja poticaj za promatranje ~enskih svakodnevnih aktivnosti i znanja o okoliau vezanih uz specifi no mjesto. Dakle, radi se o revaloriziranju svakodnevnog rada, aktivnosti i znanja ~ena o aumama, poljima ali i urbanim okoliaima. }ensko je znanje i razumijevanje o okoliau izvedeno iz konkretnog, te uzima u obzir odreeni kontekst situiranog iskustva. Mogue ga je poimati kao formu podjarmljenog znanja, razli itog od dominantnih perspektiva i suprotstavljenog ekspertnom znanju. Ovu je formu znanja mogue analizirati i kao fragment takozvanih tradicionalnih ili autohtonih znanja koje je zbog tendencije zapadnih znanstvenika neuva~avano kao navodno neznanstveno i bezna ajno. Takav pristup e kriti arke znanosti odrediti redukcionisti kim. Epistemoloake pretpostavke redukcionizma povezane su s njegovim ontoloakim pretpostavkama  uniformnosti  koja dopuata znanju jednog dijela sistema da vrijedi za znanje cjeline. Radi se o asptrakcijama znanja osloboenim od konteksta i kriterijima validnosti baziranim na alijenaciji i ne-participaciji, a koji su prikazani kao  objektivnost . Eksperti i specijalisti su predvieni i prihvaeni kao jedini legitimni traga i i proizvoa i znanja (Mies & Shiva, 1993:24). Obzirom da je tema ~enskog okolianog znanja marginalizirana osvrnuti emo se na poticajan rad Deane Curtin  Womens Knowledge as Expert Knowledge: Indian Women and Ecodevelopment (1997) u kojem se autorica bavi odnosima ~enskog tradicionalnog znanja i znanja eksperata inkorporiranog u razvojne projekte. Temeljna premisa Deane Curtin jest da istinski ekorazvoj ni ne mo~e biti odr~iv sve dok se ~enskim praksama i na inima spoznavanja ne dodjeli konceptualno centralno mjesto koje zaslu~uju. Usprkos raznolikim odnosima ~ena Treeg svijeta i njihova okoliaa, svakodnevni ~ivot i svakodnevne prakse kontinuirano zauzimaju konceptualno marginalna mjesta. Eksperti uglavnom ignoriraju ~ensko znanje (Curtin, 1997:83). }enske okoliane prakse i na ini spoznavanja ne slu~e se apstrakcijama o inherentnoj prirodi ~ene i okoliaa. Curtin odbacuje tradicionalne predod~be prirode ~ene kao prirode jer one osna~uju stereotipe o muakarcu kao graditelju kulture, a ~enama ostavljaju ulogu ista ica nereda kojeg su napravili muakarci (Curtin, 1997:83), ime se distancira i od esencijalisti ke pozicije. Curtin smatra kako bi bilo pogreano promatrati tradicionalnu filozofsku distinkciju izmeu propozicijskih (vjerovanje da je postavka istinita) i nepropozicijskih (vjerovanje da postavka nije istinita) stavova kako bi se razjasnila distinkcija izmeu muakog i ~enskog na ina spoznavanja. Te su forme znanja konstruirane pomou orodnjenih (gendered) kategorija kao propozicijskih i nepropozicijskih na atetu obje. Tako na primjer, od kada je medicina maskulinizirana bilo je va~no konstruirati medicinsko znanje kao propozicijsko  apstraktno i teorijsko usprkos evidentnoj priru noj ekspertizi potrebnoj stru nom lije niku. Curtin isti e kuhanje kao primjer priru ne epistemoloake prakse koja se smanjuje ako se reducira samo na na in spoznavanja. Konstrukcije orodnjenog agrikulturnog znanja usmjerava autorice na prakse kao na in stjecanja rekonstruirane koncepcije ~enskog zemljoradni kog rada. Prakse su viae od skupa individualnih akcija. One su fundamentalni na ini kategoriziranja, iskustava i vrednovanja svijeta. Pri tom, zahtjevi za praksom generiraju razli ite forme znanja. Maj instvo je tako, prema Courtin, praksa koja generira vlastitu epistemologiju, kao i kuhanje ili obraivanje zemlje. Epistemoloaki stavovi su izvedeni iz injenja (Curtin, 1997:88). Na ~alost, drevni obrasci ~enskog ekspertnog znanja su uniateni. }ene izumljuju i nanovo oblikuju forme znanja koje su prikladne njihovim kompleksnim situacijama i ulogama - majke, tradicionalne poljoprivrednice, zdravstvene radnice& Usprkos injenici da loae razvojne strategije rasta u autohtono znanje (indigenous knowledge) odr~ive ekoloake zajednice, ~ene joa uvijek ula~u u dnevne prakse u novim izumima toga znanja. Da su ~ene odlu ne u o uvanju i restauriranju svog znanja pokazuje niz organizacija airom svijeta, naro ito u Treem svijetu (Chipko iz Indije, Development Alternatives with Women for a New Era iz Brazila& ). }ensko znanje nije antitehnoloako niti antiprogresivno kako tvrde raairena uvjerenja. Koje su karakteristike ~enskog ekoloakg znanja? Po Curtin, ~ensko je znanje relacijsko (odnosno) jer je vezano s mnogim vrstama rada vezanog uz brigu. }ene te~e lociranju znanja u konkretan, relacijski prostor izmeu pojedinaca, a ne apstrakciji izoliranih, autonomnih pojedinaca. Relacije koje definiraju zajednicu su aire nego ljudska zajednica, one uklju uju potpunu ekoloaku zajednicu. }ensko je znanje inherentno suradni ko  ono je projekt cijele ekoloake zajednice koja je povezana praksama brige (caring practices). Curtin ~ensku spremnost na suradnju dokazuje na temelju aktivnosti kuhanja kao epistemoloake prakse koja ima vlastita pravila i procedure koje dijele obitelji i zajednice kulinarske tradicije. Drugi primjer je transgeneracijsko dijeljenje biljnog sjemena meu ~enama koje rade na seoskim domainstvima ili u poljoprivredi. Tako strpljiv razvoj ekoloakog znanja reflektira kompleksnost lokalnih ekosustava. }ensko znanje je transparentno situirano; ono nije apstraktno niti ograni eno pravilima. Da bi stvorile i formirale mialjenje, ~ene trebaju znati ~ivotnu povijest ljudi i konteksta o kojem se govori. }ensko je znanje temporalno jer izrasta iz aktualnog konteksta i povijesti, te je usmjereno na budunost, svjesno vlastite odgovornosti za djecu i budue generacije, stoga ovo znanje ne operira samo u prostoru izmeu pojedinaca nego i izmeu vremena - izmeu generacija. }ensko znanje je takoer tjelesno znanje. Zbog kulturalnog dualizma koji definira ~enu u terminima tijela i prirode, ~ene te~e kultiviranju znanja koje integrira glavu i ruke. To znanje sadr~i viae  promialjene na ine djelovanja nego  na ine promialjanja (Curtin, 1997: 89-91). Razvoj kao ekofeministi ki projekt Razvoj Treeg svijeta, naglaaava Curtin, jest feministi ki projekt. Stoga uspjeh razvojnih projekata ovisi o ponovnoj evaluaciji i afirmaciji ~enske brige (Curtin, 1997:87). Usprkos proairenim mitova da ~ene ne participiraju u proizvodnim aktivnostima i javnom ~ivotu, za promicanje odr~ivog razvoja nu~an je uvjet prepoznavanje roda. }ene Treeg svijeta i priroda povezani su na kreativne na ine koji odr~avaju ~ivot. Utemeljiteljice ekofeminizma su ekoloaku borbu odredile i kao ~ensku borbu protiv marginalizacije i eksploatacije. Shiva isti e da je zadatak ~ena Treeg svijeta kreiranje feministi ke ideologije koja e transcendirati rodne i politi ke prakse, osporiti patrijarhalne ideoloake postavke koje slave univerzalizam i reduciraju raznolikost, te dominantan patrijarhalni koncept moi kao nasilja zamijeniti alternativnim konceptom nenasilja kao moi. Nasilje nad prirodom povezano je s nasiljem i marginalizacijom ~ena. }ene proizvode i reproduciraju ~ivot bioloaki, ali i kroz svoje socijalne uloge (Geiger, 2006:91). Razvojni su programi prepoznali ulogu ~ena u promicanju bioloake i kulturalne raznolikosti usprkos preprekama lokalnih i globalnih varijanti patrijarhata. Prema Mvududu, budui izazovi su: intervecije poveanja rodne senzitivnosti te povezivanje makro versus mikro nivoa, inkorporiranje autohtonih znanja, poveanje ~enskih kapaciteta kao upraviteljica prirodnih resursa; osna~ivanje grupne mobilizacije i vodstva te diverzificiranje dohotka kuanstva i poboljaanje osiguranja hrane (Mvududu, 1996:158). Na istoj liniji promialjanja Fortmann i Rocheleau identificiraju pet podru ja koja e doprinijeti teoriji, politikama i praksi  priroda orodnjenog (gendered) agroaumarenja na lokalnoj i regionalnoj skali unutar orodnjenih ekosustava i ekonomija; orodnjeni ekosustavi i biodiverzitet; orodnjeni pejza~i, posjedovanje resursa i vlasniatvo; orodovljeni resursi mapiranja i protumapiranja; rod, zajednice i sukobi zbog drveta, auma i njihove proizvodnje, mapiranja i rjeaavanje problema (Fortmann & Rocheleau, 1997:211). To su samo neki od koraka prevladavanja konceptualne matrice vrijednosnih dualizama, logike dominacije i lepeze  izama koji pro~imaju strukture disfunkcionalnih sustava. Zaklju ak Ekofeminizam je joa prije viae od trideset godina inaugurirao povezanost izmeu ekoloakih i feministi kih druatvenih pozicija i odnosa te utvrdio neopravdanost, nefunkcionalnost eksploatacije, opresije i hijerarhijskih veza dominacije nad ~enama i prirodom. Njegov analiti ki diskurs kao i socijalni anga~man vrlo su ustrajno i temeljito utjecali na oblikovanje svijesti, aktera i imbenika koji imaju udjela u  odr~ivosti naae planete. Ne samo da je u tom smislu pridonio novom osmialjavanju koncepta prirode i interpretacijama vrijednosti  ~enskog kao nu~ne, nezaobilazne i vrijedne kvalitete u odnosima kulture i prirode, nego je izravno utjecao i na to da se rodni aspekti odnosa prema okoliau danas druk ije percipiraju i vrednuju. Ekofeministkinje su pru~ile temeljitu kritiku zapadne militantne znanosti koja je, zapravo neracionalno, devalvirala sve ono na emu opstaje, a to su, ponajprije regeneracija ~ivota koja se ostvaruje kako primarno pomou ~ena, tako i zahvaljujui njihovom izvornom o uvanju ~ivotnih praksi i izvornih znanja, te iskustava s prirodom utjelovljenih kroz ~enske (i prirodne) cikli ke procese, pa su i tako pridonijele o uvanju, ili barem ubla~avanju, eksploatacije, ekosustava i bioloake raznolikosti, osobito u zemljama Treeg svijeta. U Treem svijetu, bez obzira na sve nedae s kojima je suo en  glad, nezaposlenost, siromaatvo itd.  te na dalje prisutnu marginalizaciju i rodnu segregaciju ~ena, ostala je ipak ~iva jedna bitna spona izmeu civilizacije i okoliaa - autohtono znanje, iskustvo, briga i poatovanje prema prirodi iz koje svi poti emo, u praksama i lokalnim zajednicama koje pokuaavaju u initi  odr~ivim i o uvati upravo ~ene iz Treeg svijeta. Uspjesi koje je zapadni feminizam postizao na druatvenom planu ruaenja seksisti kih predrasuda jesu uspjesi koji e dugoro no biti ostavljeni u nasljee i na dobrobit svih ~ena svijeta, ali tek uz pomo ekofeminizma te autohtonih znanja i iskustava ~ena iz lokalnih zajednica naaeg  velikog sela i zahvaljujui njima, postoji eventualna aansa da se dosljedno ispune ciljevi kako ekoloakog, tako i feministi kog pokreta. Literatura: Curtin, D. (1997). Womens Knowledge as Expert Knowledge: Indian Women and Ecodevelopment. U Warren, Karen J. (ur.) Ecofeminism: Women, Culture, Nature. Str. 82-98. Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press. Fortmann, L., Rocheleau, D. (1997) Women and Agroforestary: Four Myths and Three Case Studies. U: Sachs, Carolyn E. (ur.) Women Working in the Environment. Str. 193-211. Washington: Taylor & Francis. Geiger, M. (2006). Kulturalni ekofeminizam: simboli ke i spiritualne veze ~ene i prirode. Zagreb: Hrvatsko socioloako druatvo, Institut za druatvena istra~ivanja (IDIZ), Zavod za sociologiju Odsjeka za sociologiju. Ireson, C. (1997). Womens Forest Work in Laos. U Sachs, Carolyn E. (ur.) Women Working in the Environment. Str. 15-29. Washington: Taylor & Francis. Mies, M. & Shiva, V. (1993). Ecofeminism. London: Zed Books. Mvududu, S.C.(1996). Revisiting Traditional Management of Indigenous Woodlands. U: Radford Ruether, R. (ur.) Women Healing Earth. Third World Women on Ecology, Feminism, and Religion. Str. 143-160. New York: Orbis Books Maryknoll. Ortner, S.B. (1974). Is Female to Male as Nature Is to Culture?. U: Zimbalist Rosaldo, M. & Lamphere, L. (ur.) Woman, Culture & Society. Str. 67-88. Stanford: Stanford University Press. Parentelli, G. (1996). Latin Americaa Poor Women. Inherent Guardians of Life. U: Radford Ruether, R. (ur.) Women Healing Earth. Third World Women on Ecology, Feminism, and Religion. Str. 29-38. New York: Orbis Books Maryknoll. Putnam Tong, R. (2001). Feminist Thought: A More Comprehensive Introduction. Westview Press. Sachs, C.E. (1997). Introduction: Connecting Women and the Environment. U: Sachs, Carolyn E. (ur.) Women Working in the Environment. Str. 1-11. Washington: Taylor & Francis. Sachs, C.E., Gajurel, K., Bianco, M. (1997) Gender, Seeds, and Biodiversity. U: Sachs, Carolyn E. (ur.) Women Working in the Environment. Str. 177-190. Washington: Taylor & Francis. Shiva, V. (1990). Development as a New Project of Western Patriarchy. U: Diamond, I. & Feman Orenstein, G. (ur.) Reweaving the World. The Emergence of Ecofeminism. Str. 189-200. San Francisco: Sierra Club Books. Shiva, V. (1996). Let Us Survive. Women, Ecology and Development. U: Radford Ruether, R. (ur.) Women Healing Earth. Third World Women on Ecology, Feminism, and Religion. Str. 65-73. New York: Orbis Books Maryknoll. Warren, K.J. (1993a). A Feminist Philosophical Perspective on Ecofeminist Spiritualities. U: Adams, Carol J. (ur.) Ecofeminism and Sacred. Str. 119-132. New York: The Continium publishing company. Warren, K.J. (1993b). Introduction to Ecofeminism.  HYPERLINK "http://www2.pfeiffer.edu/~lridener/courses/ecowarrn.html" http://www2.pfeiffer.edu/~lridener/courses/ecowarrn.html Warren, K.J. (1997). Taking Empirical Data Seriously. An Ecofeminist Philosophical Perspective. U: Warren, Karen J. (ur.) Ecofeminism: Women, Culture, Nature. Str. 3-20. Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press. Wilshire, D. (1999). Uporaba mita, slike i ~enskog tijela u novom sagledavanju znanja. U: Trea, asopis Centra za ~enske studije, br.2/vol,1:85-97.  Karen Warren je utvrdila osam tipova veza ~ene-priroda: povijesne kauzalne veze dokazuju se povijesnim podacima i na temelju njih se artikuliraju teorije o kauzalnim vezama izmeu patrijarhalne dominacije nad ~enama i prirodom. Na temelju njih se tvrdi da je sadaanja globalna kriza okoliaa predvidljiv rezultat patrijarhalne kulture. Te se veze skiciraju u ekofeministi kom diskursu na razli ite na ine  od prototipskog obrasca dominacije koja zapo inje invazijom indo-europskih plemena i raspadom matrilinerane i miroljubive agrarne ere, preko dokazivanja tih veza na temelju patrijarhalnog dualizma i koncepcija racionalnosti u klasi noj gr koj filozofiji i racionalisti koj tradiciji do uspona redukcionisti kog i mehanicisti kog pogleda moderne znanosti ime se potvruje eksploatacija prirode, nekontrolirana komercijalna i industrijska ekspanzija te subordinacija ~ena. Warren govori i o empirijskim i eksperimentalnim vezama izmeu povezanosti ~ena (ali i djece, obojenih i socijalno ugro~enih) s destrukcijom okoliaa, odnosno veom izlo~enost ~ena, djece, rasnih manjina i siromaanih, radijaciji, pesticidima, toksinima i drugim polutantima. Simboli ke se veze odnose na veze ~ene i prirode koje se javljaju u religiji, teologiji, umjetnosti i literaturi. Epistemoloake veze su izazov znanstvenom mainstream pogledu na razum, racionalnost, znanje i prirodu. Politi ke ili prakti ne veze, kako ih Warren naziva, ukazuju na politi ki potencijal ekofeminizma koji je grassroots pokret motiviran pragmati nim stvarima  od zdravlja ~ena, djece i okoliaa, razvoja znanosti i tehnologije, tretmana ~ivotinja do pitanja mira, antinuklearnog i antimilitaristi kog aktivizma... Eti ke su veze predmet interesa tzv. okolianih etika (environmental ethics), koje se razvijaju u okviru okoliane filozofije. Ovi tipovi etika odbacuju antropocentrizam i beznadni androcentrizam mainstream okoliane etike te razvijaju teorije i prakse koje nisu bazirane na muakarcu kao srediatu svijeta. Teorijske veze se odnose na esto suprotstavljene teorijske pozicije koje na razli ite na ine razumijevaju odnose izmeu ~ene i prirode (Warren, 1993: 120-121; 1993b:6).  Ekofeministi ki se obrazac airi postavljanjem teze da nisu samo ~ene one koje su tretirane kao bia bli~a prirodi, ve su kao takvima od strane dominantnog spola/klase/rase/religijske/etni ke skupine etiketirane i manjinske rasne/etni ke/religijske/dobne skupine, skupine alternativne seksualne orijentacije ili ni~i druatveni slojevi. Dakle, oni obuhvaeni terminom Drugi.  Louise Fortmann i Dianne Rocheleau su na temelju nekoliko studija slu ajeva (Dominikanska Republika, Indija, Kenija) propitivale etiri mita o ulozi ~ene u agrikulturnim i aumarskim djelatnostima  ~ene su domaice i nisu intenzivno uklju ene u agrikulturnu proizvodnju; ~ene nisu zna ajno uklju ene u proizvodnju i uporabu drva; svaka ~ena ima supruga ili je dio kuanstva na ijem je elu muakarac; ~ene nisu utjecajne niti aktivne u javnim spolovima. Realitet pokazuje da ~ene nisu samo domaice ve u mnogim druatvima imaju glavnu ulogu u proizvodnji hrane; njihov je rad krucijalan za agrikulturnu proizvodnju i razvoj; sve je viae kuanstava na ijem je elu ~ena; ~ene imaju zna ajan utjecaj u ~enskim neformalnim asocijacijama (Fortmann & Rocheleau, 1997:193-195).     PAGE 1 PAGE 10 px<htx       4 6 8 : @  *,*6Zz| "BVXZ>DȾhi#hbhbhb6aJ hahdhahdh&<hn 5h&<hn 5aJ h-aJ h&<hn h&<h&< h}r6h&<hn 6h h&<h}rhahd h'^hn >DN  !!h""h$p$$$l%((**b++,,,,,..@/R/0"0P0b0d033444444t66(7B7D7J7L7N7D:n:::6;>;;;;;<=d=f=|=~==hgAh~"8hbhn 6aJhi#h h 6aJh,O h'^h,Oh}rh hn 6aJh hb h'^hn G=== >6>L>?J@@@@@ AAJAfAAAAAALDTDDDEEEFFFFFGGG GnGpGGGG H:HUlUvUxUU.V2VTV`VrVxV>WVW|X~XXXXXXXXػϦᯔhgAhn 6aJ hM hM hM 56aJhT 56aJh 56aJhM hM 56aJhu"hu"5aJhgAhn 5aJhgA56aJhu"56aJhM hn 56aJ#jhM hn 0J56UaJ3XXXXXFi`ibikkll^n`noop pqqNsPsu$a$gd]P $ 9r a$gd]P$ 9r da$gdd $da$gdddgdd`gddXXXXXYYYYZZ[$[2[4[X[`[\`\\\|]]]]\^^^t^^^^D`F``````DaFaaaaaaaa(b*bbbhccddJdLd`dbdrdzdee6e8ef"f.g0glggg:hmailto:marija.geiger@gmail.com$$If!vh5f5f#vf:V l05f4$$If!vh5f5f#vf:V l05f4YDyK 9http://www2.pfeiffer.edu/~lridener/courses/ecowarrn.htmlyK rhttp://www2.pfeiffer.edu/~lridener/courses/ecowarrn.html<@< NormalCJ_HmH sH tH L@L Heading 2$$7d@&`7a$5F@F Heading 3$$d@&a$56N@N Heading 4$$7d@&`7a$56L@L Heading 5$$7d@&`7a$5DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k(No List >>@> Title$7d`7a$5@&@@ Footnote ReferenceH*FB@F Body Text$da$ mHsHu4 @"4 Footer  9r 6U@16 Hyperlink >*B*ph:@B:  Footnote TextCJ.)@Q. Page NumberHQ@bH Body Text 3$a$CJmHsHuTC@rT Body Text Indent$7d`7a$5#UIͼk ͼ*hijy$-.UZT z^IJbc!00003====>>>>/>F>G>Z>a>e>n>y>>>>>>>>???"?9?T?Z?q?{?|???????@@'@3@G@k@r@w@@@@@@@A!A6A=AQA}AAAAA?H@HiHjHUNU`gmzzz;zȈXu"dhklmn e2Wf4ͼXXX  #*!! _Hlt101017887 _Hlt101017834!"μ@@"#μXLN$Vd 7!"#J$D%(&< F'lL()* i+Li,b-Tb.4 F/t F0 F123$4w5$x6dx7m8m9,n:/!;/!<0!=\0!>,P?lP@PAPB,PClPDPEF GLHIJ KLLMNDOPQRDSTUVDWdXYZ$[d\]^$_d`ab$cddef$gdhij$kdlmn$odpq##KKssܣܣ""008nn11ddʦ))CHHQ˨˨''77yy<<V((SS99 %%66μ      !"#$%&')(*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPRQSTUVW))KKssޣޣ..7BB¤¤tt 33nnȦΦΦ++NP[[ͨͨ//AA{{̫̫>>a**[[??++<<μ   !"#$%&')(*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPRQSTUVWBU*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region8W*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9X*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace9F*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState=K*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=J*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType XWXUXWXWXWXWXKJXWXFXWXXUXWXFXWXWFXWXXFXWXKJXWXXFXWXFXWXFXWXWXWXXFXWXWXFXWXWXWXWXWXKJXWXW !2gjpy~#$+.=>EFLMTU\]_`ghopxy{| *,9;@AIJKLUV^_efprwxz{   $%+,<=DELMOPVW\]cdfgkluw !"$%)*45<=GHJKSU_aijqr{| (+129;ABDEGHLMST[\]^efnoqr{| #*/078<>EGMNTUYZjkmpyz!"(,/4>?FHLMOPTUY\dfjkmnrsyz  (*-./0;<IJQWY^eflmwz   ! ( ) 2 3 9 < G H R T c d k l r s z {      " # * + 2 4 = > B D I J S T U Y _ a e f h i q t | ~         " # % & 0 1 4 5 ; < = > A B J L R W ^ ` h i k l y z          " # $ % , - 5 7 G H Q R _ ` h i x z     % ' 6 7 H I P Q R S ] ^ g h p r v w | }   &'56<=DEHIRTVW[\^_abfglmvw{|!$'(0245;<DEOPYZ[\efnr{|   ')0134:;BCIJMOVW]^efoqrsvw}~  %&*,89HIMNTU\]dkrsuvz{}~   '(-.01?ADEIJSTZ[abklwzJVW`clmoprsyz *.34<=FGIMUV^_fglmuvyz  )*1289=>?@GHQUWXabgimnz{}~ &,-/278<rxy~ %',-./57DEGHLMWZbfnqy{}~  !"#-.56<=JLQRTUZ[fgmnvw~  %)/29;?@BCQTXY\]efmntuz{  %&'(./8:CIKLNOQRVW_`bcklpsz{     ! ( ) - . 0 1 6 7 ; > H I R S [ \ ] ^ i j t v z { | } !! !!!!! !'!-!1!2!8!9!#K#M#R#U#\#^#d#l#s#v#}############################$$ $ $$$$$&$/$5$A$E$J$K$U$V$Y$Z$c$d$p$q$y$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% % %%%%#%$%%%&%.%/%9%:%B%C%F%G%L%N%P%Q%\%]%e%f%l%m%o%p%q%r%z%{%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&&)&+&2&4&;&=&F&I&M&N&V&Y&`&a&f&g&l&m&t&v&}&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' ' ''''!'"','-'0'1'7'8'9':'='>'F'H'T'U'W'X'\'c'g'h'j'k'q'r'''''''''''''''''''''''''''''''''''(( ( (((((!("('(((,(-(3(4(7(8(>(?(E(F(H(I(M(N(Y(Z(e(f(n(p(s(t((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((()) ))))")#)()))3)5)<)=)A)B)D)E)L)N)R)S)U)V)[)\)c)d)f)g)o)q)y)z)|)})))))))))))))))))))))))))))))))))********(***/*0*>*?*@*A*D*E*K*L*R*T*Y*Z*d*e*g*h*n*o*y*{*********************************++++++++!+"+(+)+++,+8+9+A+B+E+F+M+N+Q+R+_+`+f+g+i+j+t+|+++++++++++++++++,, ,,,,,,',(,.,/,3,4,5,6,=,?,F,G,K,L,R,S,W,X,Y,Z,a,b,g,h,p,q,},~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,---- -%-)-*-/-0-2-3-5-6->-?-F-I-P-Q-Y-Z-a-e-g-k-o-p-v-w-{-|-}-~-------------------------------------......".#.$.%./.0.5.6.<.>.J.K.L.M.T.U.V.W.].^.`.a.h.i.p.q............................../////&/'/-/./5/7/0?0E0F0T0V0X0Y0c0d0j0k0l0m0x0y000000000000000000000000000001111$1&13151:1;1C1D1E1F1O1P1X1Y1_1`1j1l1q1r1t1u1|1}11111111111111111111111111111122222 22222222#2$2&2'2)2024252=2>2A2B2M2N2O2P2X2Y2f2g2q2r2{2}22222222222222222222222222233333333!3#3-3.30323<3=3J3K3S3U3`3a3m3n3|3}333333333333333333333333446677778899k:v:::::w<<<<f=t===>>AAAA`ClC{CCsD{DDDEEHFLFOFVFWF\FFFFFNGYG/H4H@HEHFHMHNHRHSHTHUHZH[H`HaHhHjHsHtHzH|HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHI IIIIIII#I$I-I/I8I:IGIHIIIJISIWI^I_IeIfIgIhIpIsIyIzI|I}IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJ J JJJ!J"J(J)J-J.J/J0J9J:J;JKEKFKJKMKUKWK^K_KaKdKhKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK L LLLL L&L(L0L1L3L4L=L>LBLCLOLSLXLYL_LaLeLfLkLlLzL{LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM M M M MMMMM M"M,M-M.M/M:M;MEMGMLMPMWMXM^M_MaMbMoMpMvMwMxMyMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNNN'N(N4N6N=N?NDNUN[N\N^N_NeNfNtNuN}NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOO OOOOOO(O*O-O.O5O6O8O9O=O>OHOIOMOOOSOTOVOWOcOdOfOgOtOuOvOwOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPPPPPPPP P!P(P)P-P.P6P8P>PPPYPZP\P]P_P`PgPhPjPkPoPpPzP{PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQ Q QQQ#Q%Q.Q0Q6Q7Q9Q:Q@QAQKQLQOQPQUQVQ]Q^QaQbQiQjQoQqQtQuQyQzQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQR R RRRRR%R&R2R4R:R;RHRIRRRSRXRYRdReRgRhRoRpRwRxR~RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSSS!S"S&S'S3S6STETGTQTRTUTVT`TaTqTrTuTvTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUU U U UUU$U%U+U.U7U8U?UBUFUGUJUKUOUPUTUUUYUZU\U]UdUeUkUlUsUtUuUvU}U~UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV VVVVVV"V#V-V.V>V@VDVHVRVUVZV[VgVhVqVvVzV{VVVVVVVV[[[[[[[[[[\\\\\\]]]]6^7^?^@^eeee7g9gEgFgMgNggggggg!h"h#h$h,h-h8h9hDhEhGhHhXhYh[h\hthuhhhBiCiDiEiLiMiWiXiiiiitjujyjzj{j|jjjjjjjjjjjlllm m mmmmmmmmmssssssssuuuuuuuu{{{{{{{{||E}F}M}N}Z}[} &'12͆Άۆ܆$&+,UV]^bdjl23<=͎̎ЎюҎӎ35;<]`cdsuyz̒͒ΒϒْےACEF/0:;<=FGQR\]^_lmwy:;ABMNÛěћӛ +,67?@ѡҡۡܡįƯǯϯЯԯկۯܯ&'()+,348<HIPS\]cdjkxy°ð˰̰ѰҰٰڰ -.679:CDJMOP\]deoptu~ƱDZαԱٱڱ ,/89?@JKLM]^gkqrβϲֲز #,2347BCDEUV\]cdoptvyz{|³óȳɳӳԳسڳ߳  !"#)*57AEIJPQSTXY]^_`ghlpx{ŴƴѴ޴'(,.235=CELMOPYZdeqrvwyŵƵǵȵϵѵصٵ#$%&9:CGMNPQUV]^fgjluv{¶ĶǶȶζ϶Զնݶ޶"#%&/0789:@AEFJKSTVW_`cdlmtv·÷̷ͷӷԷ"15<=ABOPTUWX\]abfkoprs|} !(*12>?HIUVYZ^_hiprwy|}ùĹƹǹιϹ׹ع߹ %&*-237:GHIJSTadhikltuvw{|ɺ̺׺غٺں  $%-/3489BCGHORXYbdlmuvxy}~Ȼɻλлֻ׻ٻڻݻ޻ %&()./1267;=ABGHPQX[bcno|~ȼμ*0y{qxzMOw HJoqZ  a   L 7 TVp fr,xz]^HprvyUW{}gi7z:;9OQ u v (!)!K!L!! """"##5$$C%F%%%%%%u&&&H''' (***+--x/z//00k1r1t12233.303333=======>>>>>.>/>E>G>Y>Z>`>a>d>e>m>n>x>y>>>>>>>>>>>>>>>??????!?"?8?9?S?T?Y?Z?p?q?z?|?????????????@@@@&@'@2@3@F@G@j@k@q@r@v@w@@@@@@@@@@@@@ AA A!A5A6AHHHITIzI|IIDJJJJVKKKLLGMMMTN6O8OOOOLPPPPQ0QpQqQQQQeRgRRaSSSUVVVeWgWXXXbYcYYY`ZZZy[{[\\P\e\M^P^e^g^^$___`f`g````LaNabbccccAUVЬ(*-DNno1r)+vyQSƴݴGklu#%r&(˼μ33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333332g$$-.UU002:$,ʡ͡˼μ00˼μCB 4y Qz}rdvdd W42GT u"2)Z/$n4B6~"8DBGC;EDE )LPsL3O!Rd:UCU7Ww^X?abahd$f y][}ic0y~-]P!T&<M t 1n '^gAi#)~{OUn@-bm2H8f,Og4jx===>>?AAUN˼μy0@00000#$%*014>?@AN]^^ͼ`` ` ``````*`.`N`@`R`\`h`j`p````````UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1 h{&[&9|Y>9|Y>!4d\\2QHX?'^ Branka GalisnowballkorisnikOh+'0|  , 8 D P\dltBranka Galić snowball Normal.dot korisnik5Microsoft Word 10.0@F#@F3'@8U @@t"9|՜.+,D՜.+,@ hp   lets rock>Y\ Branka Galić TitleHx _PID_HLINKS_AdHocReviewCycleID_EmailSubject _AuthorEmail_AuthorEmailDisplayName_ReviewingToolsShownOnceAOC9http://www2.pfeiffer.edu/~lridener/courses/ecowarrn.htmlM-mailto:marija.geiger@gmail.com!mailto:bgalic@ffzg.hr+4tekstZdenko.Zeman@pilar.hrZdenko Zeman  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<>?@ABCDFGHIJKLQRoot Entry F2"SData 1TableWordDocument$SummaryInformation(=DocumentSummaryInformation8ECompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q