ࡱ> q` f bjbjqPqP .::wbbbbL$4JF:0   IIIIIII$zMhO=I     =I0I'%'%'% 0I'% I'%'%`F_H yyb!G"HJ04JGvP$vPDHvPH  '%     =I=I%   4J     bb INFORMATI KA PISMENOST I INFORMATIZACIJA OBRAZOVANJA COMPUTER LITERACY AND COMPUTERISATION OF EDUCATION ore Nadrljanski Filozofski fakultet , Sveu iliate u Splitu Faculty of Philosophy, University of Split Sa~etak Pojam pismenosti uvijek je dio neke kulture i tradicije, on ima svoje povijesne, politi ke, druatvene i ideoloake osobitosti. No, danaanje informacijsko doba povezalo je narode, kulture, znanja i poslovanje, a informacijski obojena svagdaanjica, bez obzira na zemljopisne razli itosti, nametnula je nove druatvene prakse, nove medije i nove na ine kreiranja zna enja, a time i nove interpretacije pismenosti. Uobi ajeno izra~avanje zna enja jezikom usmjerava se prema multimedijalnom izra~avanju zna enja koje je multiplicirano zna enjem i kontekstom slike i teksta. Ovaj rad se bavi pitanjima informacijske pismenosti i informatizacijom akole. Klju ne rije i: novi mediji, informatizacija akole, informacijska pismenost Abstract Literacy has always been a part of culture and tradition; it has its historical, political, social and ideological characteristics. Present computerised era has connected peoples, cultures, knowledge and business, and computer characterized daily life, regardless of geographic differences, imposed new social practices, new media and new methods of creating values, and consequently new interpretation of literacy. Traditional expressing of meaning through a language is now oriented towards multimedia expressions which is expanded by images and text. This paper deals with issues of computer literacy and computerisation of school. Key words: new media, computerisation of school, computer literacy Uvod Ujedinjeni narodi proglasili su Desetljee pismenosti (2003-2012.), ato je potvreno na zasjedanju Ope skupatine u prosincu 1999., a koordinira ga UNESCO. "Pismenost za sve" dio je svjetskih napora u okviru programa "Obrazovanje za sve". Ovu inicijativu pokrenuli su sudionici posebne sjednice o pismenosti koja je odr~ana u sklopu Svjetskog obrazovnog foruma u travnju 2000. u Dakaru, a podr~ana je i na posebnom zasjedanju Ope skupatine UN-a o druatvenom razvoju odr~anom u Genevi u lipnju 2000. Inicijativi koja je proistekla iz mnogih zemalja airom svijeta pridru~io se UNESCO koji smatra da Desetljee pismenosti mo~e uspjeti samo ako vlade i civilna druatva prihvate "Pismenost za sve" kao svoj vlastiti cilj i prilagode program svojim uvjetima, mogunostima i potrebama. Vijee je potvrdilo kako je pismenost za sve temelj osnovnog obrazovanja te da je stvaranje pismenog okru~enja jedan od bitnih imbenika iskorjenjivanja siromaatva, postizanja ravnopravnosti spolova i poticanja trajnog razvoja. Bez pismenog svijeta, unapreivanje znanja te moderna informacijska i komunikacijska tehnologija samo e poveati, umjesto da smanjuju, razlike izmeu bogatih i siromaanih. Pismenost je mnogo viae od itanja i pisanja, to je na in komunikacije, stjecanje znanja, u enje jezika, razvoj kulture. Pismenost se vidi u mnogim formama: na papiru, ra unalu, TV-u i ostalim medijima. Uz elementarnu ili primarnu pismenost , tj. poznavanje itanja i pisanja kao osnovnih vjeatina, danas se barata s terminima sekundarna ili funkcionalna pismenost (razumijevanje pisanih uputa u svakodnevnom ~ivotu na pr. kod uporabe pojedinih proizvoda, ispunjavanja ugovora ili formulara, orijentiranje u trgovini, prometu, javnim ustanovama i sl.) kao i tercijarna (informacijska, ra unalna, Internet, SMS) pismenost. Upravo iz ova dva posljednja oblika pismenosti ili komunikacije isklju eno je najviae ljudi. Razvojem informati ke tehnologije sve se viae susreemo s pojmom informati ke pismenosti, ali i airim pojmom informacijske pismenosti, koja je osnova za razvoj suvremenog druatva. Informati ka pismenost (eng. computer literacy) definira se kao sposobnost koriatenja ra unala i ra unalnih programa. Informacijska pismenost (eng. information literacy) predstavlja uvianje potrebe za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako nai, procijeniti i iskoristiti najbolje i najnovije informacije koje su na raspolaganju kako bi se rijeaio odreeni problem ili donijela kakva odluka. Pri tome izvori informacija mogu biti razli iti: knjige, asopisi, ra unala, TV, film ili bilo ato drugo. Danas posebnu ulogu kao izvor informacija ima Internet. Informacijska pismenost uklju uje sposobnosti: - prepoznavanje potrebe za informacijom - pronala~enje informacije - analiza i vrednovanje informacije - koriatenje informacije - objavljivanje informacija Najkrae re eno, informacijski pismena osoba jest ona osoba koja je nau ila kako u iti. Ona zna u iti jer zna na koji je na in znanje organizirano, kako nai informacije koje su joj potrebne i kako preraditi i koristiti naene informacije na na in da i drugi mogu u iti iz njih. To je osoba pripremljena za cijelo~ivotno u enje jer uvijek mo~e pronai informacije potrebne za bilo koji zadatak ili odluku s kojima se susretne. U suvremenom druatvenom razvoju, a u budunosti joa viae, obrazovanje postaje sredianja to ka ukupne reprodukcije. Uloga obrazovanja i zna aj znanja, posebno onih do kojih se dolazi na podru ju prirodnih i tehni kih nauka. Kad je rije  o znanstvenim otkriima i znanjima treba imati u vidu da sam pojam znanosti i znanstvenosti ne zna i neato ato je, samo po sebi dobro organizirano, i da u primjeni znanstvenih znanja nema odreenih zastoja i teakoa. Naime, znanost sama po sebi nema obavezu brinuti se o transferu znanja u obrazovni proces. Zato mjerama obrazovne politike stalnim mijenjanjem obrazovnih sadr~aja, modeliranjem takove organiziranosti rada koja e se zasnivati na permanentnim razvojnim promjenama, treba omoguiti kontinuirani transfer znanstvenih saznanja u obrazovnu praksu. Trea tehnoloaka revolucija o kojoj se sve viae raspravlja ne temelji se samo na prirodnim znanostima, kako se to esto isti e, ona prije svega pretpostavlja jednu novu kulturu koja se ispunjava i u novim umijeima mialjenja i ~ivljenja, promjeni stila rada i ~ivota, promjeni u ukupnom ispunjavanju ovjekove ljudskosti. Pismenost bi, meutim, morala biti "funkcionalna", odnosno korisna djeci, mladima i odraslima, kao sredstvo izra~avanja, komunikacije i u enja. Potreba za pismenoau vremenom se mijenja, tako da itanje, pisanje i ra unanje u danaanjem svijetu ima mnogo slo~enije zna enje nego prije dvadeset ili trideset godina. Zbog toga politika i pou avanje pismenosti u danaanje vrijeme prelaze okvire shvaanja pismenosti postavljene u proalosti. Na samom po etku htio bih samo upozoriti da termini "informati ka pismenost" i "informacijska pismenost" ne ozna avaju istu stvar, nisu sinonimi. Informacijska pismenost se odnosi na sposobnost prikupljanja, prijenos, obradu i evoluiranje odreenih podataka i koriatenja informacija koji trebaju za odreene svrhe upravljanja, dok je informati ka pismenost openita sposobnost rada s ra unalom. Naravno da u danaanje doba jedno vrlo teako ide bez drugog, ali nisu sinonimi. Trea tehnoloaka revolucija pretpostavlja kulturu kao ukupan izbor promjena u druatvenom biu ovjeka. Promjene u obrazovanju moraju polaziti od potreba 21. stoljea, jer u enici koji sada zapo inju svoje obrazovanje, svoj radni vijek e zavraiti krajem prve polovice ovog stoljea. U koncipiranju vizije narednog vijeka, suatinska uloga pripada informatici. U naaim specifi nim druatvenim uvjetima njena uloga je i u prevladavanju krize gospodarskog i druatvenog razvitka. Naaa zemlja uveliko kasni za najrazvijenijim zemljama svijeta koje danas postupno ulaze u fazu razvoja koja se naziva informati kim druatvom. Znanje i informacije, zatim bioloaki izvori, sun eva energija ili tzv. visoka informati ka tehnologija koje troae malo energije ini osnovu novog gospodarskog i druatvenog razvoja najrazvijenijih zemalja svijeta. Uvoenjem robotizacije i kompjutorizacije prevladava se zastoj u industrijskom razvoju koji je zasnovan na prethodnoj tehnologiji rada. Procjenjuje se da je 1990. godine 80-90% rutinskih proizvodnih procesa bilo pod kontrolom ra unala, ove operacije obavljaju se bez u eaa ovjeka. Informati ka revolucija postaje osnova za druatvenu revoluciju. Informatika omoguuje racionalnije i djelotvornije poslovanje mnogih sektora ovjekove djelatnosti. Za informatiku se ka~e da je joa uvijek nova - mlada znanost, a to zna i da se javljaju i velike razlike u interpretaciji i definiciji njenog predmeta, podru ja, ciljeva i zadataka. Pod informatikom se podrzumjeva znanost koja se bavi prikupljanjem, prenosom, obradom i skladiatenjem podataka kao i koriatenjem informacija. Pri tuma enju suatine informatike kao nauke javljaju se tri sfere njenog ispoljavanja: informati ka tehnologija, dokumentalistika i pretra~ivanje informacija, komunikacione nauke. Ona zna i novi kvalitativniji skok u obrazovanju, znanstvenom radu, upravljanju, a sve to treba da doprinese novom kvalitetu ovjekovog ~ivota. `irenjem informatike onemoguuje se subjektivizam i voluntarizam u druatvenom odlu ivanju i upravljanju, omoguuje izbor najboljih alternativa u efikasnijoj organizaciji djelatnosti, pa i pedagoakog rada u akoli. Meutim, shvaanje pojma informatike je razli ito i po osnovu jezi nog podru ja. Naime, informatika ili informaciona znanost se razli ito shvata i tuma i u pojedinim zemljama. Tako, na primjer, u Francuskoj, informatika je sinonim za automatsku obradu podataka, a u Njema koj, pod tim terminom se prete~no podrazumjeva znanost o kompjutorima, dok se u ruskoj literaturi izraz informatika, koristi u smislu integralne znanosti o informacijama, odnosno znanosti koja prou ava strukturu i svojstva znanstvenih informacija i zakonitosti u informacionodokumentacijskoj djelatnosti. U anglo  ameri koj literaturi dominira pojam informacione znanosti (engl. informatics od 1972. god.). Svakako, ovdje se mora naglasiti, da se pojam informaciona znanost razlikuje, jer se ne ograni ava samo na znanstvene informacije, ve obuhvata prou avanje informacija iz svih podru ja ljudske djelatnosti. Pored termina informatika i informaciona znanost, pojavio se i naziv informatologija (B. Te~ak, 1969.) koji predstavlja tzv. e-t-a-k-s-a kompleks i ozna ava "teoriju i praksu emisije, transmisije, akumulacije, selekcije i apsorpcije informacije". Kod nas se podjednako koriste termini informatika i informacijska znanost. Mada, pri tom neki autori, mahom prakti ri, informatiku shvataju prevashodno kao kompjutorsku problematiku obrade podataka, dok se, po nekim shvatanjima, informacijska znanost odnosi na znanstvenu disciplinu o informacijama i informacionim sustavima. Za ovjekovu budunost, za razvijanje svih relevantnih potencijala uklju ujui i intelektualne potencijale samog ovjeka nisu dovoljna samo klasi na znanja. Naprotiv, reformne promjene akole koje moraju biti permanentne, morat e u prvi plan da istaknu oatru selektivnost, kad je rije  o novim znanjima za nove tehnologije i nove kvalitete ovjekovog ~ivota i razvoja, visoko produktivne privrede i efikasnijeg druatvenog razvoja u cjelini. Po etkom 90-ih u estale su rasprave o ra unalnoj (kompjutorskoj) pismenosti kao vjeatini koju svi trebaju usvojiti da bi mogli efikasno raditi u ovom modernom svijetu, ali i koristiti ih u svakodnevnom ~ivotu. Ra unala su, naime, postala neizbje~an alat u svim strukama i svim podru jima pa i u svakodnevnom ~ivotu. Pojam se zatim malo proairio i na neka osnovna informati ka znanja, pa se po elo govoriti o informati koj pismenosti. Pritom nije postojala definirana norma kojom bi moglo mjeriti koliko i kakvo to znanje i vjeatine moraju biti da bi se moglo rei da je netko informati ki pismen. Problem, iako se naoko ini jednostavnim i neva~nim, pokazao se dosta kompleksnim pa ak i vrlo zna ajnim kako za pojedinca tako i za cjelokupno druatvo. Iako su obrazovni sustavi prihvatili informati ku pismenost kao znanja i vjeatine koje trebaju svi nau iti tijekom studija ili akolovanja, sada ve i osnovnoakolskog, i uveli su u studije i akole ak i posebne predmete, rezultati nisu bili sasvim zadovoljavajui. Osim toga, svi oni koji su prije toga zavraili svoje akolovanje, a tih je doista mnogo, nisu uope bili osposobljeni, odnosno informati ki opismenjeni, i postojala je o igledna potreba za dodatnim obrazovanjem ili bolje rei osposobljavanjem za koriatenje ra unala i to na svim razinama stru nosti kod velikog broja ljudi. To je uo eno i u globalnim razmjerima te je 1995. Europska komisija pokrenula inicijativu za poveanje nivoa informati ke pismenosti u Europi. Dio te inicijative bio je i prijedlog da se osnuje povjerenstvo koje bi ispitalo kako to postii. Povjerenstvo je ustanovilo da u Finskoj postoji tzv. Finnish Computer Drivimg Licence, odreena znanja i vjeatine rada s ra unalom kojima je dan slikoviti naziv kao usporedba s upravljanjem automobilom, opet odreenom vjeatinom koju takoer svaki moderan ovjek mora savladati. Povjerenstvo je ispitalo kako se takav na in neformalnog obrazovanja provodi i na temelju te ideje i nekih dodatnih razmatranja osnovana je 1997. u Dublinu u Irskoj institucija nazvana European Computer Driving Licence Foundation Ltd. (ECDL-F). Projekt je financirala irska vlada, a ECDL-F je trebala ideju podizanja nivoa informati ke pismenosti provesti na europskom planu. Tako je nastao ECDL kao standard. Vrlo brzo ECDL je prihvaen u nizu zemalja Europe, ali i u zemljama izvan Europe i proairio se kao standard, ali i metoda za usvajanje informati ke pismenosti. U grupu novih znanja spadaju i ona koja se na informati ku pismenost, odnosno razvijanje sposobnosti za koriatenje i razumijevanje nove informati ke tehnologije i airokih polja njene mogue primjene. Postoji nekoliko nivoa informacijske pismenosti kao bitne pretpostavke cjelovitije primjene informatike i tehnologije u raznim sferama ljudske djelatnosti. Naj eae se isti e etiri nivoa pismenosti. Prvi nivo informati ke pismenosti omoguava tehni ko razumijevanje informacijske tehnologije. Ova pismenost podrazumijeva i ovladavanje tehnikama i vjeatinama rukovanja ra unalima, koriatenje tipkovnice za unoaenje podataka ili tra~enje informacija. Ova etapa se joa zove i etapa igranja, jer djeca igrajui se, veoma brzo i veoma dobro, ovladavaju tehnika i vjeatinama koriatenja tipkovnice. Informati ka druatva Europe udru~ena su u strukovno udru~enje CEPIS (Council of European Professional Informatics Societies,  HYPERLINK "http://www.cepis.org" \t "new" www.cepis.org) koje je 13. sije nja 1997., zajedno s informati kim druatvima Austrije, Danske, Francuske, Finske, Irske, Norveake, `vedske i Velike Britanije, potpisalo "Memorandum of Agreement", te osnovali Europsku fondaciju u Dublinu (European Computer Driving Licence Foundation, ECDL-F,  HYPERLINK "http://www.ecdl.com" \t "new" www.ecdl.com), sa ciljem razvoja sustava u svijetu. `to je ECDL Danas je zna enje pojma, pa i termina ECDL (European Comuter Driving Licence), Europska ra unalna diploma, dakle formalna potvrda o osposobljenosti za koriatenje osobnog ra unala. Znanje i vjeatine koje ECDL testovi ispituju smatraju se danas osnovnom normom informati ke pismenosti. ECDL je priznat u 137 zemalja svijeta, izmeu ostalih i Hrvatskoj, preveden je na 32 jezika, a test je polo~ilo viae od 4,6 milijuna ljudi. Sustav je proairen i u svijet izvan Europe pod nazivom ICDL (International Computer Driving Licence). Ova je knjiga prvi odobreni priru nik na hrvatskom jeziku za polaganje ECDL testova i dobivanje ECDL diplome. Va~ei naziv za ECDL na hrvatskom jeziku je Europska ra unalna diploma kao meunarodno priznata diploma informati ke pismenosti. Ehj$ P R (,`bvxɶ~s~e~TE;hJrCJPJaJh'tW56CJaJmH sH !hJr6CJOJPJQJ^JaJh'tWhJr56CJaJh'tWhJrCJaJh'tWhJr6CJaJ*h'tWh'tW56CJOJPJQJ^JaJ*h'tWh'tW56CJOJPJQJ^JaJ$h'tWhJrCJOJPJQJ^JaJh'tWCJaJhJrOJPJQJ^Jh'tWhJr h'tW5h'tWh'tW5 hJr5h'tWhJr5jlR `bvxpr7`7$a$ $h7^h`7a$$a$gd'tW$7`7a$7`7gd'tW$a$gd'tW$7`7a$f xnpr<@!!(((<)d.f.l4n444κ|o|f^ZNZFZFZ>Z>Z>hJrmH sH hJrOJQJhJrCJOJQJaJhJrhJrnHtHhJr\nHtHh'tW5OJPJQJ^Jh'tWh'tW5OJPJQJ^JhJrOJPJQJ^J h'tWhJrCJPJaJmH sH  h'tWhJrCJPJaJmH sH &h'tWhJr56CJPJaJmH sH h'tWhJrCJaJmH sH #h'tWhJr6CJPJaJmH sH h'tWhJr6CJaJmH sH (<),R.0t<HII6J`JbJXX\o*ry$7`7a$ & F $h7^h`7a$ $h^h`a$$h^ha$h^hgd'tW$h^h`a$gd'tW7`7gd'tW4N5899;;lFpFrFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGG G GGG G"G.G0G>G@GBGDG`GbGdGfGzG|GGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHH*H,H4H6H:HN@NLNNNPNRNhJrCJmHsH hJrCJ"hJrCJOJQJaJmHnHsHhJrCJOJQJaJhJrmHsHhJrNRNZN\N^N`NbNdNvNxNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOO"O$O4O8O:OO@OJOLOROVO\O^OdOfOvOxO|O~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPP2P6PDPFPHPJPVPXPlPnP~PPPPPPhJrhJrmHsH hJrCJhJrCJmHsHZPPPPPPPPPPPPPPPQ Q Q"Q8Q:QQTQVQXQZQrQtQQQQQQQQQQQQQQQQR R R$R&R6R:RBRFR\R^RbRpRvR~RRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSS S"S&S(S,S.S:SU@UBUJULURUVUdUhJr6mHsHhJr5mHsH hJr5hJrhJrmHsHVdUfUhUjUvUxUzUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVXXXrr6v8vvvvvxx0y2yJyLyyyyҡ06DJùù۵۬ۮۧ۞h'tW5OJQJhJr5OJQJ hJr5U hJr5\h'tWhJr0JB*phjhJrUhJrmH sH hJrmHsHhJr hJr56hJr56mHsHhJr6mHsH hJr67yyyy~ҡ<>ԱJ*>F02H$a$$7`7a$ $h7^h`7a$$a$gd'tWCDL diploma na odreen na in jam i osnovno poznavanje rada i uporabe ra unala, dakle vjeatina koje su za koriatenje ra unala nu~no potrebne. U Strategiji razvitka Republike Hrvatske, poglavlju "Informacijska i komunikacijska tehnologija" ECDL je takoer prihvaen te stoji zapisano "da se predla~e uspostavljanje i prihvaanje europskog sustava stjecanja potvrde o uspjeanosti uporabe osobnih ra unala (ECDL - European Computer Driving Licence) kao osnovnog kriterija za osposobljavanje zaposlenika u dr~avnoj upravi i lokalnoj samoupravi". Kako je diploma meunarodno priznata i prihvaena, poslodavci vrlo esto tra~e ECDL diplomu kao potvrdu informati ke osposobljenosti kandidata. Uz to ECDL je neovisan o vrsti ra unala ili opreme te je i zbog toga prikladan. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je u rujnu 2004. plan provedbe Strategije do kraja 2004. Taj plan sadr~i i obrazovanje nastavnog osoblja osnovnih i srednjih akola te obrazovanje slu~benika i namjeatenika u dr~avnoj upravi po programu ECDL. Iz navedenog se vidi va~nost ECDL-a za svakog pojedinca ponaosob, a posebno za one ljude koji tra~e posao i ulaze sada u sferu rada. S ECDL diplomom oni dokazuju svoju kvalifikaciju odnosno sposobnost uporabe ra unala. `to sve ECDL program sadr~i ECDL program sadr~i viae razli itih cjelina od kojih je za nas najva~niji ECDL program Osnovni. Osnovni ECDL program sadr~i sedam modula, koji su dolje nabrojeni: 1. Osnovni koncepti informacijske tehnologije obuhvaa poznavanje osnovnih pojmova o ra unalu, hardverskom i softverskom dijelu, dakle ureajima i programima koji ine ra unalo, nadalje poznavanje osnovnih pojmova o ra unalnim mre~ama i Internetu, mogunostima primjene i koriatenja ra unala u raznim strukama i u svakodnevnom ~ivotu, zna enje sigurnosti podataka i informacija i ugro~enost virusima, ergonomske, zdravstvene i ekoloake aspekte vezane uz koriatenje ra unala te pojam i zna aj autorskih prava u informatici i dio zakona vezan uz primijenjenu informatiku. 2. Koriatenje ra unala i upravljanje datotekama odnosi se na koriatenje osnovnih funkcija osobnog ra unala i operacijskog sustava, uglavnom rada s direktorijima (mapama, folderima) i datotekama, ato uklju uje osnovne postupke kao ato su otvaranje datoteka, memoriranje, prijenos i kopiranje, brisanje datoteka, pretra~ivanje datoteka, komprimiranje, ispisivanje i obranu od virusa. Obrauje i osnovno prilagoavanje postavki ra unala i pokretanje aplikacija te uporabu drugih jednostavnijih alata koje operacijski sustav sadr~i. Usvajanjem ovog gradiva korisnik e nau iti koristiti se ra unalom. 3. Obrada teksta odnosi se na znanja i vjeatine koriatenja ra unala u aplikaciji (primjeni) nazvanoj obrada teksta. Usvajanjem gradiva ovog modula korisnik e nau iti kako otvoriti neki dokument na ra unalu ili kreirati novi, kako izvesti razne operacije s tekstom od unosa, oblikovanja, brisanja, do memoriranja, sortiranja, unoaenja dodatnih informacija u obliku tablica, slika, crte~a, grafikona, sortiranja teksta i dokumenata, memoriranja, i ispisivanja u raznim oblicima ili distribuiranja tekstualnih dokumenata upotrebom ra unala. Usvajanjem ovog modula stje e se znanje koje je vrlo upotrebljivo kako u poslovnom, tako i u privatnom ~ivotu jer se od svih aplikacija naj eae koristi upravo obrada teksta. 4. Tabli ne kalkulacije sadr~i gradivo koje se odnosi na tabli ne kalkulacije i rad s tablicama razli itih vrsta, veli ina i nivoa slo~enosti. Usvajanjem ovog gradiva korisnik e nau iti kako kreirati tablice, izvoditi razne ra unske operacije s podacima u tablici, od najjednostavnijih prosjeka ili izra unavanja totala za pojedine stupce do slo~enih statisti kih ra unanja, kombinacije tekstualnih i broj anih podataka u tablici, operacije s tablicama, memoriranje tablica, ispisivanje u obliku raznih dijagrama i grafikona i baratanje s listovima i knjigama tablica. 5. Baze podataka odnosi se na baze podataka i korisnik e usvajanjem ovog gradiva nau iti osnovne teorijske pojmove o bazama podataka (pojmovi tablice, slogova, polja, tipova podataka, klju eva za pretra~ivanje itd.), ali i prakti an rad na kreiranju baze podataka, odnosno tablice podataka, izvoenje osnovnih operacija s bazom (slogovima), odreivanja klju eva, pretra~ivanja baze podataka i sortiranja te kreiranje ispisa i ispisivanje raznih vrsta obrazaca i izvjeataja. 6. Prezentacije odnosi se na prezentiranje podataka i informacija. Usvajanjem ovog gradiva korisnik e nau iti kako kreirati prezentaciju, od najjednostavnijeg unosa i ureivanja teksta na stranice koje predstavljaju neku vrstu dijapozitiva i prikazuju se naj eae projektorom, do unoaenja slo~enih objekata kao ato su grafikoni, slike, animacije, zatim dodavanje zvu nih i svjetlosnih efekata, te povezivanje svih stranica prezentacije u kontinuirani show, prikaz koji te e i izvodi se na posebnom projektoru vezanom za ra unalo. 7. Rad u mre~i i Internet odnosi se na informacije i komunikacije. Ovdje se korisnik upoznaje s pojmovima Interneta i World Wide Web-a (WWW-a), pretra~iva ima i pretra~ivanjem web-a, navigacijom na web-u, elektroni kom poatom i itavom tehnikom elektronskog komuniciranja. Gradivo je prakti no orijentirano i sve treba odmah isprobati u okviru primjera koji zorno pokazuju kako na ine i metode koriatenja, tako i mogunosti koje elektronske komunikacije danas pru~aju. I ovaj je modul vrlo prakti an i nadasve zanimljiv za sve one koji po inju koristiti ra unala, ali i one koji ih ve koriste. Informatizacija akole Informatizacija kao novi proizvodni resurs, kao nova upotrebna vrijednost, iako nema obilje~je materije, ispunjava onu povezujui, kohezivnu snagu koja predstavlja osnovnu polugu gospodarskog i druatvenog razvoja. Njome se u pogon stavljaju mnogi visoko produktivni tehni ko-tehnoloaki determinirani sustavi, a takoer i oni sustavi koji nepripadanju tehni kim, determiniranim sustavima kao ato je sustav obrazovne djelatnosti u akoli. Naime, putem informatizacije akole mogue je pedagoaku djelatnost, koja po prirodi pripada tzv. stohasti kim sustavima, urediti u cjeloviti organizacioni sustav i po efikasnosti pribli~iti ga tzv. determiniranim ureenim sustavima kod kojih se mo~e u svakoj fazi odvijanja procesa rada pratiti efekt i to no na izlazu sustava predviati odgovarajui rezultati. Informatizacijom akole se mo~e uspostaviti povezanost do sada prekinutih veza izmeu pojedinih inilaca. Poznato je da akole rade u uvjetima stalno pokidanih veza. Naime, akole nisu organizirane kao cjelovit organizacioni sustav. Nastava u njima nije organizirana kao cjelovit spoznajni sustav. Uvijek nedostaje informacija povratne veze kao mjera ureenost nekog rada. Na primjer, nakon odr~anog sata (kao podsustava u sustavu) u enici ne znaju na emu su, nastavnik ne zna ato su u enici zapamtili, nau ili, a ato nisu poato nema sliku znanja svojih u enika nije u mogunosti da dobre primjene rada afirmira a negativne posljedice korigira. Kad je rije  o akoli treba da proe tri mjeseca (tromjese je), pa da se na nepouzdanim informacijama svedu rezultati, izvede zaklju ak o ostvarenim rezultatima. Informatizacija zna i povratnu to ku u efikasnijoj organizaciji ukupne pedagoake djelatnosti u akoli, zna i racionalnije troaenje energije svih faktora nastavnog rada, zna i proairenje izvora obrazovanja i br~e, efikasnije dola~enje do odgovarajuih informacija, kao podloge temeljnog, aireg i intenzivnijeg obrazovanja, br~eg, pravovremenog i kontinuiranog pribavljanja informacija o napredovanju u enika u procesu u enja. Informatizacija zna i naruaavanje dosadaanje stati nosti akole, koja je po prirodi konzervativna institucija, koja dugo zadr~ava odreene obrazovne modele rada koji su davno zastarjele. U akolu, nova praksa teako ulazi, a kad se ona prihvati, onda se toga sporo oslobaa, iako je takva praksa odavno zastarjele. `kola u uvjetima informatizacije druatva, kada znanja i ideje postaju osnovni proizvodni resursi, od institucije koja je sledila promjene, treba da zauzme ulogu predvodnika promjena. To su nova raskraa pred kojima se nalazi obrazovni sustav koji mora biti osjetljiv i adaptabilan, da postane generator promjena a da one budu stalni pratilac boljeg i kvalitetnijeg rada akole i obrazovanja kao cjeline. Doaao je kraj stati nim "mirnim" akolama, u kojima se rijetko ato mijenja, pa smo navikli da akole u kojima se "godinama zna rad", u koje se sve ponavlja na isti na in, kao i prethodne godine, proglasimo za najbolje akole. Treba prihvatiti pravilo - najloaije su one akole u kojima se niata ne mijenja. Najproblemati nije su one akole gdje sve te e mirno i u tiaini. `kola stvaralaatva pretpostavlja stalne promjene, zna i permanentni nemir. Dobra organizacija nastave se ne mjeri satom gdje djeca sjede mirno i sluaaju nastavnika, ve satom gdje se osjea stalni stvarala ki ~agor, kretanje, eksperimentiranje, oponiranje, koriatenje raznih izvora znanja, materijala i tome sli no. Informatizacija akole je krupan i veoma va~an druatveni i ekonomski zadatak. Od osposobljenosti u enika da se slu~i svim moguim resursima a prije svega informacijom, da mo~e odgovarajue ra unalne pismenosti, kako u redovima u enika tako i nastavnika. Modernizacija nastavnog procesa primjenom informacijske tehnologije ostvaruje se preko nastavnika kao organizatora pedagoakog rada u akoli. Naravno, da se nove obveze ne mogu nastavnicima dodjeljivati bez adekvatnih mjera stimuliranja da te nove zadatke i ostvaruju dodatnim naporima. Meutim, druatvo se ne mo~e indiferentno odnositi prema informatizaciji akola jer se preko akola stje u neophodna znanja buduih pokoljenja nosilaca razli itih proizvodnih uloga. Budua proizvodnja i druatvena organizacija ~ivota je nezamisliva bez vrhunske informacijske tehnologije. Zaklju ak Nema nikakve dileme, novi mediji su sve viae zastupljeni u obrazovanju. Prvenstvo zastupanja preuzima nova tehnologija i dostignua na polju informacijskih znanosti. Tako kompjutor i pratei Internet masovno ulazi u akole kao neophodna pomo u obrazovanju i temelj budueg suvremenog obrazovanja. U danaanje doba informati ka pismenost bitan je preduvjet za informacijsku pismenost, a posebno je potrebna pri pronala~enju informacija. Ra unala omoguuju dostup do informacija u svako doba i sa svakog mjesta te su tako studentima dopuna koriatenju knji~nica na fakultetima s veinom klasi nom tiskanom literaturom. Iako je pronala~enje informacija samo jedna od sposobnosti koja ini informacijsku pismenost, ipak je taj prvi korak nu~an za prelazak na kvalitetnu analizu i obradu informacija. Zato je va~no krenuti i s informati kim opismenjivanjem u enika, ali je bitno napomenuti da se tu ne smije stati. Nije dovoljno u enike samo nau iti koriatenju ra unala i ra unalnih programa koji e im pomoi pri prikupljanju i obradi informacija. Treba ih nau iti ne samo kako da prikupe informacije, na primjer uz pomo odgovarajuih internetskih programa, nego i kako da ih iskoriste i transformiraju u znanje. Informacijski pismena osoba razumije ulogu ra unala u procesu tra~enja informacija, ali je isto tako svjesna kako uspjeano pretra~ivanje ovisi najviae o njoj samoj, a ne o tehnologiji koju koristi. Ra unalo samo vraa one informacije koje su od njega zatra~ene, na primjer pretra~ivanjem web-a zadavanjem klju nih rije i odreenom pretra~iva u. Ako te rije i nisu adekvatno izabrane, rezultati koje pretra~uju beskorisni su. Meutim, neosporna je injenica da sam kompjutor kao glavni medij, nije i nee imati odreeni napredak i olakaanje u obrazovanju, ako se tom poslu ne pristupi stru no, organizirano i smialjeno. Obrazovanje je jedan od najva~nijih imbenika odgovornih za razvoj druatva te je vrlo bitna njegova prilagodba promjenama koje donosi danaanje informacijsko doba. Kako bi se te prilagodbe uspjeano ostvarile, nije dovoljno promijeniti i osuvremeniti samo sadr~aje u enja. Jednako je va~no unijeti promjene nastavnih metoda. Suvremenom obrazovanju potreban je nov model u enja  aktivno u enje koje se temelji na informacijskim resursima stvarnog svijeta. Danas se sve viae naglaaava potreba za obrazovanjem zasnovanim na metodama koje koriste informacijske i komunikacijske tehnologije. Nastavnici danas moraju znati koristiti suvremene metode i tehnologije u obrazovanju. Jednako je va~no da nastavnici budu ne samo informati ki nego i informacijski pismeni te da posjeduju znanje o tome ato je informati ka i informacijska pismenost i koliko je njihovo zna enje za danaanje obrazovanje. Iako je nu~no da promjene nastavnih sadr~aja i metoda zahvate sve razine obrazovanja, posebno je va~no da do takvih transformacija doe na sveu iliatima, i to na fakultetima koji obrazuju studente - budue nastavnike. Iako je informacijsku pismenost potrebno razvijati na svim razinama obrazovanja, klju no je da takva znanja steknu upravo studenti koji se akoluju za budue nastavnike i profesore u osnovnim i srednjim akolama. Kod tih je studenata potrebno ne samo razvijati informacijsku pismenost nego i ukazivati na to ato je informacijska pismenost, koje je njezino zna enje i kako je razvijati. Na taj e na in potaknuti da studenti, kao budui nastavnici, osiguraju razvoj informacijske pismenosti i kod svojih u enika. Na taj e se na in najviae utjecati na to da se osigura primjena novih trendova u obrazovanju i u akolama. Zato su neophodni stru njaci, dizajneri medija u obrazovanju, kao i stru ni pregled hrvatskih medija (prvenstveno kompjutora ) u obrazovanju. Velika bi greaka, zapravo neoprostiva avantura, bila ui u obrazovanje pomou medija (kompjutora) bez sadr~aja stru ne analize tog ulaska i puta na strogo znanstvenim obvezama, i bez dizajnera medija za obrazovanje, samo na taj na in uspjeh mo~e biti o igledan, dapa e i siguran. Literatura : Nadrljanski, .; Inteligentni media agenti, predavanje na magistarskim i doktorskim studijima Odjel Informacijske i komunikacijske znanosti, Sveu iliate u Zadru, Dubrovnik 2004. Nadrljanski, . i Rogulji, M.; Odnos forme i suatine: Distans Learning i e-Learning Zbornik radova II Meunarodna konferencija Informatika, obrazovna tehnologija i novi mediji u obrazovanju, Sombor, 2005. Debray, R.; Uvod u mediologiju, CLIO, Beograd, 2000. Sveiby, Karl-Erik:A Knowledge -based Theory of the Firm to Guide Strategy Formulation, Journal of Intellectual Capital, vol.2, 2001. Davenport, T.; Some principles of Knowledge Management O'Barckley, R. & Murray, P.; What is Knowledge Management, Knowledge Praxis, 1999. Nadrljanski, .; Obrazovni softver-hipermedijalni sistemi, Univerzitet u Novom Sadu, 2000. Nadrljanski, . i Softverska rjeaenja u sustavu hipermedija kao osnova obrazovanja na daljinu, rad saopen na V Meunarodnom znanstvenom skupu  Informatologija, znanost i obrazovanje Rogaaka slatina 2004. Rogulji, M.; Informati ka osnova obrazovanja na daljinu rad saopen na V Meunarodnom znanstvenom skupu  Informatologija, znanost i obrazovanje Rogaaka Slatina 2004.  INCLUDEPICTURE "http://www.ericsson.com/shared/images/spacer.gif" \* MERGEFORMATINET  HJXZtvz\  V    d f $ & F a$ & F $a$JNP,.fh:<VX04 68   :<VXZtxpr      r v f h     \ b f jhJrUh'tW hJr5hJrCJOJQJaJhJrhJrOJQJP,1h. A!"#$% yDd#R  S .AspacerbǞ {Szq[DnǞ {Szq[PNG  IHDR%VsBIT|.wPLTEgtRNS@fbKGDH cmPPJCmp0712Om IDATc`clIENDB`@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH \@\ Heading 1$$d <@&a$CJKHOJQJaJDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 4 @4 Footer  !.)@. Page Number6U@6  Hyperlink >*B*phF^@"F Normal (Web)dd[$\$tHRO2R font8dd[$\$B*CJOJQJaJphtH*W@A* Strong5\OR Normal indent:$ 7 8$5$7$8$9DH$^8`a$#CJOJ QJ _H aJmHnHsH u8Oa8 LATINICACJOJQJkHHrH  Balloon TextCJOJ QJ ^J aJFV@F FollowedHyperlink >*B* phw56ij}~d89|}J)j:|!!!"0"1"M)N)+469999[<AADFFILMOGRHR^R_R}UIZ[_abbccrrrrMstPtt u_uuv0w1w5www0000000000000000000000000000000 0 0 00000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 00000x4DHRNPDSdUJf @CEFGHIJyHf ADKf B8G8U8m9995wwwwXXC 8@0(  B S  ?kpq|ag3>?G02357<rvwz6 8 9 D E G H J K L M O P R S U W ] ^ b f k l s u v w y z } ~  !! !!!!!!!!"!#!0!2!:!>>>>>QEZEOOtTTrrrrMsXs_sgsssssss ttt!t.t9tPtVtXt\t]tatdtmtotttut{ttttttttttttttttttttttuu uuuu#u)u-u1u:u;uEuGuPuQuWu_ujuuuuuuuuuKvZvsvzvvvvww!ww46hk|~cd}IJ()ij9:6 ^ k 1"##&.&8&;&''Y(b(N)++44669999Z<\<AAAADDFFIILLMMOOFRHR]R`R|U}UHZIZ[[__aabbccrrrrLsMsttOtPttt u u^u_uuuvvv/ww4|}!1"B0t099AAFFbcwvvw:~~ J{U^ZRc,P+"S{-ޢ6.\|yV}0cLv46$?F7w~JzdNޢ2Zhpqt*^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(  ^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h \ \ ^\ `hH.h ,,^,`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h lLl^l`LhH.h ^`hH.h pp^p`hH.h @ L@ ^@ `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h PP^P`hH.h  L ^ `LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o( hh^h`OJQJo([] ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.  ^`o(hH.h ^`o(hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.h ^`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h \ \ ^\ `hH.h ,,^,`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h lLl^l`LhH.h ^`hH.h pp^p`hH.h @ L@ ^@ `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h PP^P`hH.h  L ^ `LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(6.2Z?F7{-dNRc~~ {Uw~JyV}0qțv4+ئ@h 8^8`OJQJo(E                          B                'tWJr9bw@vvl_Fvv!$%&'()+9<wPP P @PPHPNPPPRPTPVPXP\PxPUnknown Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial9GaramondI& ??Arial Unicode MS?5 z Courier New7&  VerdanagTimes_New_RomanTimes New Roman] CTimesBoldTimes New Roman[ CyrTmsRmnTimes New Roman5& zaTahoma;Wingdings"q jƜf j e=e=!24dTwTwO+ 2qHP(?'tW2)INFORMACIJSKA PISMENOST ULOGA OBRAZOVANJAKorisnikMilaD         Oh+'0  ,8 X d p |,INFORMACIJSKA PISMENOST ULOGA OBRAZOVANJA KorisnikNormalMila10Microsoft Office Word@zT@nTv@1%Tv@cye՜.+,D՜.+,\ hp   PMF SPLIT=Tw *INFORMACIJSKA PISMENOST ULOGA OBRAZOVANJA Title  8@ _PID_HLINKSA QDhttp://www.ecdl.com/Chttp://www.cepis.org/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FЬyyData 1TablePWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8Macros yyyyVBA yyyydir3ThisDocument _VBA_PROJECT< PROJECT I  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHJKLMNOS/0* pHdProjectQ(@= l eżE J< rstdole>stdoleP h%^*\G{00020430-C 0046}#2.0#0#C:\WINDOWS\system32\e2.tlb#OLE Automation`ENormalENCrmaQF  *,\C dmA!OfficgODficg!G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5gAAe42ggram Files\@CommonMicrosoft Shared\OFFICE11\MSO.DLL#M 11.0 Ob Lib0rary% @MARQUE"E@>ARQUE@Lib3 @Af250770F0-6AF2-11CF-A91A28029E31FCD}#@CfK2&/HTML\A#.OCX#Marquee oControl module/;#1$000}#0# =0 >9436F9B0-A335-4008-88D3-2490ED28089@q>DOCUME~1\ADMINI@LOCALSTemp\Word8.0\`.exd>!p%jP)́D_ThisDocum@entGTA@isD]cDu]enp2` Hբ1}",f""+_fxME (S"SS"<(1Normal.ThisDocument8(%HxAttribute VB_Name = "ThisDocument" Bas1Normal.VGlobal!SpaclFalse CreatablPre declaIdTru BExposeTemplateDeriv$Custom izC1ay *\G{000204EF-0000-0000-C000-000000000046}#4.0#9#C:\PROGRA~1\COMMON~1\MICROS~1\VBA\VBA6\VBE6.DLL#Visual Basic For Applications*\G{00020905-0000-0000-C000-000000000046}#8.3#0#C:\Program Files\Microsoft Office\OFFICE11\MSWORD.OLB#Microsoft Word 11.0 Object Library*\G{00020430-0000-0000-C000-000000000046}#2.0#0#C:\WINDOWS\system32\stdole2.tlb#OLE Automation*\CNormal*\CNormaldżE(*\G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5-00AA0044DE52}#2.3#0#C:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\OFFICE11\MSO.DLL#Microsoft Office 11.0 Object Library*\G{250770F0-6AF2-11CF-A915-008029E31FCD}#1.0#0#C:\Program Files\Microsoft Office\OFFICE11\HTML\HTMLMARQ.OCX#Marquee OLE Control module*\G{9436F9B0-A335-4008-88D3-2490ED280892}#1.0#0#C:\DOCUME~1\ADMINI~1\LOCALS~1\Temp\Word8.0\MARQUEELib.exd#Marquee OLE Control modulep%j) eżE_ThisDocument0545bcc565ThisDocumentf g/G#p`%WordkVBAWin16~Win32MacVBA6#Project1 stdole`Project- ThisDocument< _EvaluateNormalOfficeu MARQUEELibm-Documentj`  ID="{4323D50E-EC28-44EA-A775-81F10F75AB90}" Document=ThisDocument/&H00000000 Name="Project" HelpContextID="0" VersionCompatible32="393222000" CMG="85875DDA675B6B5B6B5B6B5B6B" DPB="0A08D2655666566656" GC="8F8D57E059E0DFE1DFE120" [Host Extender Info] &H00000001={3832D640-CF90-11CF-8E43-00A0C911005A};VBE;&H00000000 &H00000002={000209F2-0000-0000-C000-000000000046};Word8.0;&H00000000 PROJECTlk PPROJECTwmQ)CompObjRqp%j)ThisDocumentThisDocument  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q