Naslov
Analiza naprezanja u štapovima s geometrijskim diskontinuitetima u plastičnom području
(Stress Analysis in the Bars with Geometrical Discontinuities in a Plastic Range)

Autori
Pustaić, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Mjesto
Zagreb

Datum
17.11

Godina
1983

Stranica
217

Mentor
Alfirević, Ivo

Ključne riječi
Teorija plastičnosti; štap s geometrijskim diskontinuitetom; analitičke metode; metoda linija klizanja; eksperimentalne metode; metoda fotoelastične obloge; materijal modela: kruti-idealno plastičan
(Theory of Plasticity; Bar with Geometrical Discontinuity; Analytical Methods; Slip Lines Method; Experimental Methods; Method of Birefringent Coating; Material Model: Rigid-Perfectly Plastic)

Sažetak
U ovome radu analiziraju se naprezanja i deformacije u štapovima s različitim geometrijskim diskontinuitetima, u plastičnom području. Analiza naprezanja provodi se analitički, metodom linija klizanja, za štapove opterećene na rastezanje i čisto savijanje. Metoda linija klizanja zasnovana je na pretpostavkama, da u modelima vlada ravninsko stanje deformacija, te da je materijal modela kruti-idealno plastični. Eksperimentalnim istraživanjima, pomoću metode fotoelastične obloge, određena su mjesta prvih plastičnih deformacija, odnosno, praćeno je širenje područja plastifikacije. Istražena su dva načina nanošenja tanke fotoelastične obloge na modele. Na neke modele lijepljena je gotova fotoelastična folija, debljine oko 1 mm. Kao ljepilo korištena je epoksidna smola u koju je dodan određeni postotak otvrđivača. Kod drugih modela, epoksidna smola (trgovačko ime-araldit F), lijevana je neposredno na modele. Nakon polimeriziranja, koje traje otprilike 24 sata, obloga je glodanjem obrađena na debljinu 0, 4 mm. Ovaj drugi postupak pokazao se puno povoljnijim, jer je bilo moguće eksperimentirati s vrlo tankom oblogom, u kojoj su slabije izraženi efekti obloge. Kako su deformacije modela dovoljno velike, nije bilo problema s osjetljivošću obloge, tj. na modelima se pojavljivao dovoljno veliki red izokrome. U toku istraživanja modeli su opterećivani na rastezanje u određenim koracima, a zatim rasterećivani. Pri svakom koraku snimljen je opterećeni model, a zatim potpuno rasterećeni model, te je na taj način praćeno širenje područja plastifikacije. Snimanje je vršeno u monokromatskom zelenom svijetlu valne duljine od 520 nm, kružno polariziranom, kao i u bijelom svijetlu. Analizirajući dobivene fotografije određeno je područje plastifikacije. Područje, u kojem je red izokrome N različit od nule nakon rasterećenja, približno indicira područje plastifikacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Brodogradnja, Građevinarstvo, Strojarstvo

POVEZANOST RADA