Naslov
Primarni problem zaštite srednjovjekovnih burgova - riješavanje dostupnosti lokaliteta
(The Primary Problem of the Protection of Medieval Castles - the Solution of Accessability to the Sites)

Autori
Schejbal, Berislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
2. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti Između tranzicije i globalizacije-Hrvatska povijest umjetnosti u suvremenom društvu

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.04.2006. - 29.04.2006

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
zaštita; istraživanje; konzervacija; srednji vijek; gradovi; (dvorci); problem; dostupnost; ceste; terenska vozila; primjer; Općina Đulovac; Stupčanica; (Sapploncha)
(protection; research; conservation; middle ages; castles; problem; accessability; roads; off-road wehicles; example; Municipality of Đulovac; Stupčanica; (Sapploncha))

Sažetak
Na ovome skupu mnogo je rečeno o još uvijek nedovoljnoj istraženosti i zaštiti hrvatske nepokretne spomeničke baštine i kulturnog pejsaža, metodologiji, dokumentaciji, nepostojanju baza podataka itd. To se poglavito odnosi, kako je ovdje rečeno i na "ruševine srednjovjekovnih plemićkih gradova kao najugroženijoj kategoriji spomenika u RH." Spomenuta je i potreba prevladavanja mišljenja o "provincijalnom karakteru" tih spomenika kulture koji nisu zaslužili da budu vrijedni znanstvenih napora i očuvanja. Kad je u pitanju njihova zaštita, što o tome reći? Općenito govoreći, u većini slučajeva plemićki gradovi nalaze se u provinciji na području malih i nerazvijenih JLS koje ne ulažu gotovo nikakve napore prema Ministarstvu kulture RH da se pokrenu i financiraju programi istraživanja, zaštite, konzervacije, a onda i njihove prezentacije. Te "ruine" u različitom stupnju očuvanosti nalaze se na teško dostupnim brdsko-planinskim kotama. Lokaliteti plemićkih gradova u nizinama (močvarnih gradišta ili gradišta barovitog tipa) već su u većini slučajeva potpuno uništeni pa je ih teško nazvati i arheološkim lokalitetima. To su danas poljoprivredne površine. Dakle, sveukupna zaštita i kamenih visinskih i preostalih nizinskih plemićkih gradova zavisi od mogućeg pristupa i dostupnosti lokaliteta jer prvi korak zaštite je "obilazak lokaliteta i davanje konzervatorskog mišljenja" nadležnih državih službi. Sto je razlog takvom stanju koje sam naveo u uvodu? Govoriti ću o dva primjera iz vlastitog iskustva. Godine 1995. ustrojio sam službu zaštite i istraživanja kulturne baštine pri Upravi Grada Daruvara i vodio je vodio šest godina. Odjel za zaštitu kulturne baštine u JLS Daruvar skrbio je o lokalitetima na području Grada Daruvara i Općina Đulovac, Sirač, Končanica, Grubišno Polje, Dežanovac. Na tom prostoru postoje lokaliteti iz registra spomenika kulture koje "zaštitarske službe, " tada 1995. godine, nisu posjetile već skoro 30 godina (1968.), a novi lokaliteti nisu registrirani od ranih sedamdesetih. Glavni razlog takvom stanju vidim u tome što konzervatorske službe nisu opremljene adekvatnim terenskim vozilima! Tako npr. prilikom promjene nadležnosti s KO Osijek na KO Zagreb 1999. na području već navedenih JLS, daruvarski Odjel je posudio terenska vozila HEP-a i Hrvatskih šuma da bi se svi teško dostupni srednjovjekovni lokaliteti mogli posjetiti. Recentni, ali pozitivni primjer koji bi želio istaknuti s obzirom na riješavanje problema dostupnosti plemićkih utvrda je Program sanacije i konzervacije srednjovjekovno-turske utvrde Stupčanice (Sapploncha) iz 12./13. st. Lokalitet utvrde s velikom 19-metarskom romaničkom branič-kulom nalazi se na obroncima planine Papuku Općini Đulovac pored Daruvara. Početak realizacije Programa toga lokaliteta bi bilo moguć da napore JLS nisu potpomogle Hrvatske šume d.o.o. na području uprave Šumarija Dulovac i Daruvar. Hrvatske šume su s vlastitom inžinjerskom jedinicom sanirala gotovo 8 km šumske ceste i tako učinile lokalitet dostupnim za osobna i gospodarska vozila.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Znanost o umjetnosti, Arheologija

Napomena
Izlaganje autora u raspravi na kongresu

POVEZANOST RADA