Pregled bibliografske jedinice broj: 288196
Hrvati u Federaciji BiH: Povezanost suživota i opraštanja s individualnom religioznošću i društveno-političkim stavovima
Hrvati u Federaciji BiH: Povezanost suživota i opraštanja s individualnom religioznošću i društveno-političkim stavovima // Revija za sociologiju, 37 (2006), 3-4; 165-180 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 288196 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvati u Federaciji BiH: Povezanost suživota i opraštanja s individualnom religioznošću i društveno-političkim stavovima
(Croats in Federation of Bosnia and Herzegovina: Relationship between Coexistence and Forgiveness, and Individual Religiosity and Social-political Attitudes)
Autori
Dragun, Antonio
Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) 37
(2006), 3-4;
165-180
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
etnička distanca ; opraštanje ; nacionalni identitet ; religija ; rat ; konflikti ; Bosna i Hercegovina
(ethnic distance ; forgiveness ; national identity ; religion ; war ; conflicts ; Bosnia and Herzegovina)
Sažetak
Rad prikazuje rezultate istraživanja, provedenoga krajem 1999. godine na reprezentativnom uzorku od 1002 odraslih ispitanika hrvatske nacionalnosti u Federaciji BiH. Na osnovu odgovora, prikupljenih Upitnikom, ispitano je kako njihov odnos prema pripadnicima drugih konstitutivnih naroda korelira s nekim individualnim značajkama i društveno-političkim stavovima. Pokazala se izrazito velika etnička udaljenost - nešto veća prema Bošnjacima nego Srbima. Kao što se očekivalo, prihvaćanje suživota je negativno povezano s etnocentričnošću ispitanika, njihovim nacionalnim identitetom, religioznošću i autoritarnim stavovima, dok je pozitivno povezano s procjenama važnosti daljnjeg ostvarivanja demokracije u zemlji, obrazovanjem ispitanika i veličinom mjesta prebivanja. Mjere etničkog odnosa su slabo povezane s individualnim ratnim iskustvom, ali iznenađuje da je više pozitivnih nego negativnih korelacija. Opraštanje ''onima koji su zlostavljali i ubijali Hrvate'' više podržavaju žene, religiozniji (slaba povezanost) i manje etnocentrični ispitanici, zadovoljniji općim stanjem u zemlji i koji se manje slažu s tim da su za napredak zemlje važni neki aspekti demokracije te da kršćani i muslimani vjeruju u istoga Boga. Odnos prema suživotu, kod ispitanika, nije u skladu sa stavom o oprostu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-194-1941560-1546 - Hrvatski identitet i multikulturalnost Mediterana u doba globalizacije (Kukoč, Mislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Antonio Dragun
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- International Bibliography of the Social Sciences (IBSS)
- LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts
- DARE