Naslov
Rab - otok biljnog bogatstva
(Flora on the Island of Rab)

Autori
Nikolić, Maja ; Ljubičić, Ivica

Izvornik
Priroda (0351-0662) 96 (2006), 12; 28-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, popularan rad, stručni

Ključne riječi
Rab ; flora ; vegetacija
(Island Rab ; flora ; vegetation)

Sažetak
Otok Rab je dio arhipelaga Kvarnerskog zaljeva na sjevernom dijelu Jadranskog mora. Rab gotovo potpuno leži u zimzelenoj vegetacijskoj zoni istočnojadranskog primorja. Čak 40 % površine otoka pokriveno je šumom. Na Rabu se nalazi najveći nasad hrasta crnike (Quercus ilex L. ) na Jadranu, koji je edifikator tipične zimzelene klimazonalne šumske asocijacije. Najljepše šumske površine nalaze se na poluotoku Kalifrontu gdje se po ljepoti posebno ističe šuma bogata hrastom crnikom - šuma Dundo, koja ima status rezervata šumske vegetacije na površini od 106, 5 ha. Osim crnike, na Kalifrontu nalazimo i na raznolike vrste borova: alepski bor (Pinus halepensis), primorski bor (P. pinaster), crni bor (P. nigra), piniju (P. pinea). Makija i druge vrste zelenila zauzimaju ukupno više od dvije petine ukupne površine otoka Raba. Vegetacijski biser otoka je gradski park Komrčar kojeg je zasadio nadšumar Pravdoje Belia, gdje rastu alepski, primorski i crni bor, crnika, smreka, tetivika, čempresi, pavitina, divlja ruža, bršljan, indijska smokvica, mirta, planika i mnoge druge. Vrlo bogat i raznolik florni sastav nalazi se unutar zajednica, na primorskim suhim travnjacima i kamenjarskim pašnjacima. S obzirom na geografski i biljnogeografski položaj na Rabu su najzastupljenije biljke mediteranskog i južnoeuropskog flornog elementa. Od općemediteranskih biljaka posebno se tu ističe smrika (Juniperus oxycedrus) čije se bobice koriste za aromatiziranje alkoholnih pića, smokva (Ficus carica), stablo posvećeno bogu Dionizu. Od lipnja do rujna zarezivanjem kore tršlje (Pistacia lentiscus), u razmaku od 15 dana, skuplja se smola mastiks koja služi u industriji cipela i za balzamiranje. Slijede smrdiljka (Pistacia terebinthus), brnistra (Spartium junceum), te drača (Paliurus spina- christi). Uz uzak rub vapnenačke obale raste posebna vegetacija slanuša, koja je pod snažnim antropogenim utjecajem za vrijeme ljetne turističke sezone. Flora tog dijela kopna trpi jako zaslanjivanje, pa ona izdaleka izgleda posve gola. Florni sastav na grebenskoj obali znatno se razlikuje od flore unutar vegetacije višeg kopna. U tom dijelu vladaju ekstremni mikroklimatski uvjeti te velika kolebanja slanoće i vlažnosti. Tu obitava rešetkasta mrižica (Limonium cancellatum), mala i izuzetno lijepa biljčica, koja se svojim plavim cvatom ističe na naranđasto-crvenoj vapnenačkoj podlozi. Iz grebena hrli moru petrovac (Crithmum maritimum).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA