Naslov
The Estates of Military Orders and ancient roads-example of the Hospitallers castle of Pakrac

Autori
Schejbal, Berislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Izvornik
The Crusaders and the Military Orders. Expanding the Frontiers of Medieval Latin Christianity (Eds. Z. Hunyadi & J. Laszlovsky), CEU Press Budapest 2001. / - , 1999

Skup
Expanding the Frontiers of Medieval Latin Christianity: The Crusaders and Military Orders. A Cross-Disciplinary Workhop

Mjesto i datum
Budimpešta, Mađarska, 26.02.1999. - 28.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
estates; military orders; knights; crusaders; Hospitallers; castle; Pakrac; positioning; ancient roads; middle ages; Slavonia; Croatia; Templars

Sažetak
Utvrde i posjedi viteških crkvenih redova kao što pokazuje recentna studija srednjovjekovne topografije Daruvarskog područja kao i početak istraživanja prostiranja antičkih prometnih komunikacija na municipalnom teritoriju antičkog naroda Iassa (gr. Iassiói) s središtem u današnjem Daruvaru (Aquae Balissae) pokazuju da se u kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno staroj srednjovjekovnoj Kraljevini Slavoniji kao dijelu Madžarsko-hrvatskog kraljevstva pod Arpadovićima isti pozicioniraju uz stare rimske komunikacije. U ovom slučaju prostor istraživanja pokriva jedan dio međuriječja Drave i Save u čijem se središtu nalaze Daruvar i Pakrac. Ovdje je prolazila već prapovijesna, a zatim i rimska radijalna komunikacija koja je povezivala madžarsko Podunavlje preko Slavonije (Virovitica-Daruvar-Pakrac-B. Gradiška) i Bosne s Jadranskim morem. Pakrac, nekad rimska postaja Mennieana nalazi se na sjecištu te komunikacije s drugom važnom prometnicom (Sisak-Pakrac-Požeška kotlina-Osijek ili Sisak-Pakrac-Požeška kotlina-Sl. Brod-Beograd) koja je sjekla prostor slavonskog međuriječja ili ga povezivala s J i JI Balkanom. Ovdje se nalazio posjed, naselje, župa, domus i velika tvrđava Pekracz (Puchruch, Petriz, Pekrecz, Pucherts itd.) crkvenog viteškog reda Hospitalaca Sv. Ivana, pored Vrane najvažnije njihove prioratske utvrda na teritoriju današnje RH. Prema ispravama utvrda hospitalaca u Pakracu mogla je nastati u 12./13. st. (1196.-?) za vladavine madžarsko-hrvatskog kralja Emerika, ili kralja Andrije II u vremenu njegovih priprema za križarski pohod kada je i Templarima 1210. potvrdio posjede Lješnicu i Račešu. Pakrac je locus credibilis, od 1256. ovdje je prva kovnica srednjovjekovnog hrvatskog novca-banovca, a sadržaji sačuvanih listina ukazuju da su crkveni redovi na svojim posjedima u planini Papuk tražili zlato. Prometne komunikacije ovog dijela savsko-dravskog međuriječja (Daruvar-Pakrac-B. Gradiška i Daruvar-Pakrac-Požega)osim s posjedima i utvrdama viteških redova Ljesnica, Zacha-Trnava, Čaklovac-Rassa, Požega-domus, Vaška u Podravini) crkvenih redova bile su markirane i blizinom kraljevskih feudalnih utvrda ili utvrda i posjedima velikaša koji su obnašali visoke položaje u srednjovjekovnoj križevačkoj, virovitičkoj i požeškoj županiji, te benediktinskim samostanima (sv. Margareta Bijela i sv. Mihael Rudina). Osim svakodnevnog i trgovačkog prometa koristili su ih hodočasnici, križari na putu za Svetu zemlju ali i patarensku Bosnu. U srednjovjekovnim ispravama nazivi cesta su sačuvani kao via antiqua, via Romana, via parva, via magna, strata Colomani, via exercitualis, via Ducanta, via Ban. Između Drave i Save preko Daruvara prostirali su se posjedi plemića Tiboldovića (Thybold), kasnije prozvanih Svetački. Jedan dio posjeda Svetačje nalazio se jugozapadno od Pakraca prema Savi, danas šire područje Novske. Ovdje se nalazila utvrda Bijela Stijena i rijeka Sloboština ili Ljesnica, granica njihovog posjeda s templarima i ivanovcima, ujedno i granica zagrebačke i pečujske biskupije, te križevačke i požeške županije. Do 1312. utvrda Sv. Ivana Evanđeliste u Pakracu bila je središte ivanovačkog preceptorata Kraljevine Slavonije. Velika tvrđava s sedam kula i unutrašnjim donžonom i visokim zidinama pred turskom opasnošću je napuštena 1543. Poradi odlične gradnje i veličine bedema nije mogla biti srušena-kako to hrvatskom banu javlja posljednji posjednik Nikola Zrinski. Važnost Pakraca pokazuje i činjenica da je od sredine 16. st. utvrda s naseljem i trgovištem središte turskog sandžaka (1559.-1591.), kasnije nahije i kadiluka. Interesantno je da je u protuturskom Velikom ratu za oslobođenje posljednja zauzeta utvrda u Slavoniji je Pakrac (1691.).

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

Napomena
Autorovo izlaganje u raspravi. Tematski podaci iz izlaganja objavljeni u članku Prilog rekonstrukciji rimskih komunikacija na jaškom municipalnom teritoriju, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 21, 2003., 95-120.

POVEZANOST RADA