Pregled bibliografske jedinice broj: 287996
Kajkavizmi - potvrda autonomije hrvatskoga standardnog jezika
Kajkavizmi - potvrda autonomije hrvatskoga standardnog jezika // Četvrti hrvatski slavistički kongres : zbornik sažetaka / Samardžija, Marko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2006. str. 134-135 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 287996 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kajkavizmi - potvrda autonomije hrvatskoga standardnog jezika
(Kajkavianisms - a Confirmation of the Autonomy of Standard Croatian)
Autori
Alerić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Četvrti hrvatski slavistički kongres : zbornik sažetaka
/ Samardžija, Marko - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2006, 134-135
ISBN
953-7067-70-X
Skup
Hrvatski slavistički kongres (4 ; 2006)
Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska; Čakovec, Hrvatska, 05.09.2006. - 08.09.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kajkavizmi; autonomija hrvatskoga standardnog jezika
(kajkavianisms; autonomy of standard croatian)
Sažetak
U radu se istražuje stotinjak kajkavskih leksema za koje se može utvrditi: 1. da su danas prisutni u hrvatskome standardnom jeziku, 2. da izvorno pripadaju kajkavskom narječju i 3. da ih se u prošlosti nastojalo istisnuti iz hrvatskoga standardnog jezika. To su npr. leksemi: djelatnik, bjelanjak, darežljiv, halabuka, jal, krut, kukac, ličilac, nazočan, poboljšati, prhak, prisega, prispodoba, ravnati, rupčić itd. Pripadnost kajkavskom, odnosno nepripadnost štokavskom narječju tih leksema utvrđuje se njihovom prisutnošću u starijim i novijim rječnicima kajkavskih govora i rječnicima hrvatskoga standardnog (književnog) jezika, zatim neprisutnošću u rječnicima štokavskih govora te njihovom prisutnošću ili neprisutnošću u današnjim kajkavskim i štokavskim mjesnim govorima (Klenovnik, Bednja, Dubrovnik itd.). Također se proučavaju različita mišljenja hrvatskih standardologa i normativista u vezi s prisutnošću neštokavskih leksema u hrvatskome standardnom jeziku. Istraživanjem se nastoji potvrditi teza kako, unatoč nekim nastojanjima da budu zamijenjeni štokavskim inačicama, prisutnost kajkavskih leksema u hrvatskome standardnom jeziku, uz druge osobine, potvrđuje njegovu autonomiju. U radu se također uočavaju mogućnosti praktične primjene rezultata provedenog istraživanja, osobito u razumijevanju uloge kajkavskoga narječja u izgradnji hrvatskoga standardnog jezika te u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj nastavi hrvatskoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija