Pregled bibliografske jedinice broj: 28668
Ekološka etika: odgovornost za okoliš - odgovornost za život
Ekološka etika: odgovornost za okoliš - odgovornost za život // Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva / Cifrić, Ivan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo ; Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1998. str. 73-93 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 28668 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekološka etika: odgovornost za okoliš - odgovornost za život
(Environmental Ethics: Environmental Responsibility - Life Responsibility)
Autori
Cifrić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva
/ Cifrić, Ivan - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo ; Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 73-93
Skup
Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.10.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
bioetika; ekološka etika; ekološka odgovornost; genetska istraživanja; odgovornost za život; odgovornost znanstvenika
(bioethics; environmental ethics; environmental responsibility; gen-technology research; life responsibility; resposibility of scientists)
Sažetak
U prvom dijelu rada govori se o socijalnom kontekstu nastanka ekološke etike i kontekstu interpretacije njezina značenja. Ekološka etika nastaje s činjenicom pogršanja globalnih ekoloških uvjeta života posljednjih nekoliko desetljeća i u svezi s teorijskim diskursom o promjeni moderne paradigme, kao postmoderni diskurs. Ekološka etika je proširenje čovjekove odgovornosti za prirodu uvažavanjem njezine intrinzične vrijednosti kao kriterija moralnog ponašanja. Za čovjeka ne postoji (bios) bez okoliša (oikosa) niti okoliš bez života. Zato je odgovornost zaokoliš (oikos) istodobno odgovornost za život (bios).
U drugom dijelu rada navode se rezultati empirijskog istraživanja (provedenog na Sveučilištu u Zagrebu 1997. godine; N=685) percepcije odnosa etos-tipova (odgovornost za ekološke uvjete života) i odgovornosti za okoliš. Etos-tipovi (egocentrički, utilitaristički, biocentrički, holistički) uspoređuju se: (a) s odgovornošću znanstvenika za primjenu rezultata znanstvenih istraživanja; (b) s percepcijom prava živih vrsta na životni prostor; (c) s načinom ekološkog ponašanja.
Rezultati su pokazali da najveći broj ispitanika preferira holistički etos tj. odgovornost za sav živi i neživi svijet (91 posto); da su znanstvenici najviše odgovorni čovječanstvu (54 posto) i budućim generacijama (30 posto); da sve ostale vrste imaju jednaka prava na životni prostor kao i čovjek; da se genetska tehnologija smije koristiti za otkrivanje i liječenje genetskih deformacija (86 posto) a ne za promjenu genetske strukture.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
