Naslov
Dinamika podzemnih voda u agroekološkim uvjetima Biđ-polja
(Groundwater Dynamics in Agroecological Conditions of Biđ-Field)

Autori
Mustać, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.11

Godina
2004

Stranica
91

Mentor
Petošić, Dragutin

Ključne riječi
Biđ-polje; dinamika podzemnih voda; vodni režim tala; Kanal Dunav-Sava
(Biđ-Field; groundwater dynamics; soil water regime; Dunav-Sava Canal)

Sažetak
Promjene vodnog režima u tlu često se pripisuju izgradnji hidrotehničkih i/ili vodoopskrbnih objekata. Taj problem prisutan je i na području Biđ-polja, kroz koje prolazi trasa budućeg višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Utvrđivanjem dinamike podzemnih voda moći će se sa znatno većom sigurnošću preporučiti i adekvatne mjere u cilju njihovog reguliranja za potrebe biljne proizvodnje. Temeljni cilj istraživanja u ovom radu bio je utvrđivanje dinamike podzemnih voda u agrološkom profilu dominantnih tala na užem području Biđ-polja. Težište istraživanja bilo je usmjereno na utvrđivanje kontinuiranog kolebanja razine podzemne vode tijekom godine, generalnog smjera gibanja vode i njezinog utjecaja na prihranjivanje vodonosnog talnog akvifera do 4, 00 m dubine. Potvrđivanje temeljnih načina vlaženja zastupljenih tala, također je bio cilj provedenih istraživanja. U radu je istraživana i povezanost dinamike podzemne vode u zastupljenim tlima s klimatskim, hidrološkim, a posebice hidrografskim značajkama područja. U tom pogledu istraživan je utjecaj režima glavnih recipijenata sliva Save i Biđa na dinamiku talnih podzemnih voda, kao i voda u dubokom šljunkovitom vodonosniku. Provedenim istraživanjima pokušala se je utvrditi povezanost podzemnih voda u pokrovnom dijelu između postojećih tipova i podtipova tala, kao i njihova veza s vodama dubokog šljunkovito-pjeskovitog vodonosnika. Cilj postavljenih i provedenih istraživanja u ovom radu na području Biđ-polja trebao je prije svega obogatiti spoznaje navedene problematike s agroekološkog i hidromelioracijskog stajališta, odnosno izgradnje planiranih hidrotehničkih i vodoopskrbnih objekata (budućeg kanala Dunav – Sava i crpilišta Babina Greda – Gundinci). U tom pogledu, na temelju provedenih istraživanja, u radu je izvršena i procjena utjecaja budućeg višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS), na dinamiku podzemnih voda u tlu u zoni njegovog bližeg zaobalja. Za procjenu mogućeg utjecaja budućeg "kanala" na dinamiku podzemnih voda valjalo je izraditi i određenu simulaciju na temelju sadašnjeg stanja vodnog režima. Monitoring podzemnih voda u pokrovnom (talnom) dijelu do 1, 0 m i 4, 0 m dubine profila proveden je na 80 hidropedoloških piezometra, koji su postavljeni na 40 lokacija, u razdoblju od 1.6.2001. do 31.12.2003. godine. Na jednoj lokaciji nalaze se u paru po dva piezometra, duboki (do 4, 00 m dubine) i plitki (do 1, 00 m dubine). Piezometri su postavljeni u četiri trase, koje su okomite na uzdužni profil (os) budućeg kanala Dunav – Sava. Na svakoj trasi nalazi se dakle, po deset parova piezometara. Idući od trase kanala na lijevu i desnu stranu, piezometri su postavljeni na sljedećoj udaljenosti: 200 m, 500 m, 1 000 m, 1 500 m i 2 500 m. Za analizu dinamike podzemnih voda u dubokom vodonosniku, obrađeni su podaci s pet (5) hidrogeoloških piezometara do dubine 9, 5 m. Svojom dubinom piezometri zadiru u propusnije pjeskovito-praškaste materijale koji se prostiru iznad šljunkovitog, vodonosnika. Kolebanja razine podzemne vode u ovim piezometrima tijekom 2001. godine mjerena su svaka tri (3) dana. Bilanca vode u tlu izrađena je po metodi Palmer-a (1965), a korigirana prema Vidačeku (1981). Izračunu je prethodila obrada podataka u programu CropWat (Smith, 1992). Koncem 2000. godine izvršena su detaljna pedološka istraživanja na ukupnoj površini od 8.722 ha. Ovisnost između razine podzemne vode i otvorenih vodotoka određena je kroskorelacijom (Srebrenović, 1986). Pedološka karta, slojni planovi te 3-D prikaz terena izrađeni su uz pomoć programa ARCMap i Surfer. Na temelju provedenog monitoringa, te terenskih i laboratorijskih istraživanja, dobiveni su sljedeći rezultati, čime su ostvareni temeljni ciljevi istraživanja. Potvrđeni su temeljni načina vlaženja zastupljenih tala. Utvrđena je povezanost podzemnih voda u dubokom vodonosniku (r = 0, 74-0, 91) te u pokrovnom (talnom) dijelu do 4, 0 m dubine (r = 0, 23-0, 69) s vodostajem Save i Biđa. Utvrđena je i međusobna povezanost podzemne vode unutar promatranih hidrogeoloških (r = 0, 87-0, 98) i hidropedoloških piezometara (r = 0, 79-0, 99). Vertikalna povezanost podzemnih voda je jaka i kreće se od r = 0, 75 do 0, 94. Određena je hidropedološka razvodnica s dva slivna područja, smjer generalnog gibanja, kao i dubina podzemne vode. Konstrukcijom modela izvršena je i procjena utjecaja budućeg "kanala" na dinamiku podzemnih voda u agrološkom profilu tala njegovog bližeg zaobalja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA