Pregled bibliografske jedinice broj: 285962
Florističke i vegetacijske značajke šuma dilja
Florističke i vegetacijske značajke šuma dilja, 2006., doktorska disertacija, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 285962 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Florističke i vegetacijske značajke šuma dilja
(Floristic and Vegetational Characteristics of Dilj Forests)
Autori
Škvorc, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
11.07
Godina
2006
Stranica
221
Mentor
Franjić, Jozo
Ključne riječi
flora; vegetacija; ekološki čimbenici; bukove šume; hrastove šume; Dilj; Hrvatska
(flora; vegetation; ecological conditions; beech forests; oak forests; Dilj; Croatia)
Sažetak
Područje Dilja dio je Slavonskoga gorja koje ima vrlo važno mjesto u florističkoj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijela Hrvatske. Za potrebe florističkih i vegetacijskih istraživanja obrađeno je ukupno 279 lokaliteta u različitim šumskim ekosustavima. Vegetacija je obrađivana po standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Za objektivniju klasifikaciju snimaka korišteni su i literaturni podaci, a analizirana je i reakcija površinskog sloja tla. Na istraživanom području utvrđeno je 307 biljnih vrsta, te je napravljen prvi sustavni popis flore šumskih površina Dilja. Definirane su asocijacije koje dolaze na istraživanome području. Istražena njihova raščlanjenost i osnovni sinekološki čimbenici. Različitost vegetacije Dilja u odnosu na ostale dijelove Slavonskoga gorja uzrokovana je najistočnijim položajem koji donosi utjecaj panonske klime i veliko učešće termofilnih vrsta. Na Dilju se na vrlo malom prostoru izmjenjuju različiti ekološki čimbenici pa šume dolaze u finom mozaiku različitih zajednica između kojih granice najčešće nisu oštre. Od bukovih šuma na Dilju dolaze as. Vicio oroboidi-Fagetum i Festuco drymeiae-Fagetum a posebnost ovoga prostora su termofilne bukove šume. Medunčeve šume zauzimaju najtermofilnija staništa i u florističkom smislu su najbogatije sastojine. As. Lathyro-Quercetum petraeae prvi put je zabilježena za područje Dilja. As. Festuco drymeiae-Quercetum petraeae dolazi na malim površinama a As. Epimedio-Carpinetum betuli je dominantna šumska zajednica u brdskom pojasu. Rezultati ovih istraživanja pomoći će racionalnijem i uspješnijem gospodarenju šumskim ekosustavima navedenoga područja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije