Naslov
Multivarijatna analiza posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj
(Multivariate analysis of leaf variability Posavina and Podravina populations of the common oak (Quercus robur L., Fagaceae)in Croatia)

Autori
Franjić, Jozo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.03

Godina
1996

Stranica
185

Mentor
Trinajstić, Ivo

Ključne riječi
Quercus robur ; hrast lužnjak ; morfološka svojstva lista ; morfometrijska svojstva lista ; morfometrijska analiza ; multivarijatna analiza ; varijabilnost
(Quercus robur ; common oak ; morphological leaf traits ; morphometric analysis ; multivariate analysis ; variability)

Sažetak
U radu je učinjen pokušaj da se varijabilnost lista hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) utvrdi statističkom analizom radi dobivanja jasnije slike o individualnoj i populacijskoj varijabilnosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Također se je pokušalo izbjeći pogreške uočene u radovima drugih istraživaća a i vlastite pogreške nastale kod preliminarnih istraživanja. Na temelju provedenih istraživanja može se preporučiti da stabla koja se uzimaju za analizu moraju biti normalno razvijena (sjemenjaci) s osvijetljenom krošnjom (soliteri ili stabla na rubu šume) kako bi njihov fenotip bio iskazan u potpunosti bez modifikacijskih promjena uvjetovanih uzgojnim mjerama (sklopom). Za morfometrijsku analizu najbolje je koristiti listove kratkoga fertilnoga izbojka, jer oni jedini pokazuju recentno stanje vrste. Isto tako potrebno je eliminirati sve nerazvijene i oštećene listove, jer oni remete objektivnu sliku uzorka. Pri obradi istraživanoga materijala (20 populacija, 116 stabala, 7545 listova, 37.725 izmjerenih podataka) izvršena je multivarijatna, univarijatna, deskriptivna i neparametrijska analiza uzorka, kojom se je pokušalo dobiti jasniju sliku o varijabilnosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Multivarijatnom i univarijatnom analizom utvrđene su signifikantne razlike među populacijama, kao i razlike među stablima u populaciji, s time da su razlike među stablima u populaciji veće od razlika među populacijama. Do takvih zaključaka došlo se i kod nekih drugih vrsta i kod drugih svojstava. To sve navodi na zaključak da svaka populacija ima približno isti broj genotipova, a razlika se javlja samo u preživljavanju (zastupljenosti, frekvenciji), koje je vjerojatno u uskoj svezi s ekološkim čimbenicima (edafski i klimatski parametri). Isto tako, multivarijatnom analizom je utvrđena i najpovoljnija metoda za obradu istraživanoga uzorka, te se je UPGMC (Centroid) metoda najbolje poklopila s originalnom matricom udaljenosti (rc = 0, 43). Tom je metodom utvrđeno 16 klastera koji su podijeljeni u četiri skupine. Prva (klasteri I., II., III., V., VIII., XV. i XVI.) i treća (klaster IV.) skupina stabala (klastera) pripadaju posavskim populacijama i visoko se razlikuju od svih ostalih stabala i skupina stabala, te se pretpostavlja da su se ta stabla izdvojila iz ostatka stabala zbog toga što su uvjeti za preživljavanje u Posavini znatno teži nego je to slučaj u Podravini. Unutar ostale dvije skupine stabala (druga skupina - klasteri VI., IX., XI. i XIV. ; četvrta skupina - klasteri VII., X. i XIII.) nema nekoga, na prvi pogled logičnoga udruživanja, iako se u četvrtoj skupini uočava da se udružuju stabla termofilnijih posavskih populacija sa stablima podravskih populacija, te se može pretpostaviti da se radi o sličnim genotipovima, koji su adaptirani na nešto suše stanišne uvjete od prethodne dvije skupine. Deskriptivna i neparametrijska analiza su pokazale podudarnost s multivarijatnom analizom, a one su upravo i korištene kao kontrola navedene analize. Zanimljivo je napomenuti da se došlo do rezultata koji ukazuju na postojanje asimetrije lista hrasta lužnjaka (negativna ili desna asimetrija, L < D) koja se može smatrati općim pravilom, a prisutnost lijeve ili pozitivne asimetrije (L > D) i simetričnih listova (L = D) navodi nas na činjenicu o prisutnosti introgresije. Deskriptivnom analizom kompletnoga uzorka listova hrvatskih populacija (7161 list) hrasta lužnjaka utvrđeni su osnovni statistički parametri prosječnoga stabla hrasta lužnjaka s općim osobinama istraživanih svojstava lista. Utvrđeno je da prosječno hrvatsko stablo hrasta lužnjaka ima srednji list, kojemu je duljina plojke 87, 06 ± ; 21, 65 mm (x ± ; sx), širina plojke 52, 30 ± ; 15, 28 mm, duljina peteljke 4, 77 ± ; 1, 99 mm, broj režnjeva s lijeve strane plojke 4, 71 ± ; 1, 23 i broj režnjeva s desne strane plojke lista 4, 73 ± ; 1, 23. Istraživanja varijabilnosti hrasta lužnjaka na području Republike Hrvatske su u funkciji dobivanja boljega uvida u genetsku izdiferenciranost lokalnih populacija, a što je bitna osnova za planiranje (izdvajanje) sjemenskih sastojina (rajonizaciju), te radova na očuvanju genofonda hrasta lužnjaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA