ࡱ> 5@bjbj22 .XX!&n@n@n@n@B&h"C"C"C"C"CCCC$ R\p?CCCCC?"C"C\---CBC"C"C-C-&-SrߠT"CC Izn@?j 3r0AVn&&B ٫@CC-CCCCC??&&9<&&<Rudolf Strohal i njegova  Hrvatska glagolska knjiga Darko }ubrini, Zagreb 2006. Uvod Jedan od sredianjih interesa Rudolfa Strohala (Lokve 1856. - Zagreb 1936.) bila je hrvatska glagoljska baatina. Njegova Hrvatska glagolska knjiga, objavljena u Zagrebu godine 1915. u vlastitoj nakladi ( troakom pia evim ), spada meu prve pokuaaje cjelovitog, pristupa no pisanog prikaza povijesti hrvatske glagoljske baatine, a koji nije samo kompilacija suhoparnih podataka. Po mojim saznanjima, nakon njegove knjige sli ni su se popularno pisani prikazi o povijesti i zna enju hrvatske glagoljske kulture po eli pojavljivati tek sredinom 1990ih godina, tj. osamdesetak godina nakon Strohalove knjige. Nema sumnje, to je posljedak duhovne i politi ke klime u Hrvatskoj u tom veoma dugom razdoblju. Duboki tragovi te klime traju i dalje, s obzirom na injenicu da niti do danas, tj. do godine 2006., 1. nisu objavljena ACTA CROATICA (to nije, joa od prvih dvaju izdanja iz 1863. Ivana Kukuljevia Sakcinskog i iz 1899. ure `urmina, koja obuhvaaju blizu polovice do danas poznate grae; danas znamo za oko 800 listina, uglavnom glagoljskih, pisanih u razdoblju od godine 1100. do konca 16. st.), 2. nije objavljena cjelovita, enciklopedijska sinteza hrvatske glagoljske baatine, u rasponu od jedanaest stoljea razmjerno bogato evidentirane povijesti, 3. nije objavljena cjelovita likovno-paleografska monografska studija hrvatskoga glagoljskog pisma. Razumije se, golema koli ina rezultata istra~ivanja nalazi se u raznim znanstvenim i popularnim asopisima, te u nekoliko znanstvenih monografija. Ipak, u posljednjih petnaestak godina (od 1991. do 2006.) u injeno ja na airem poznavanju i popularizaciji hrvatske glagoljske baatine veoma mnogo, rekao bih daleko viae nego u prethodnih osamdeset godina. Presudan je u tome bio doprinos naaih vodeih suvremenih stru njaka. Pogledajte na pr. popis viae od sto trideset predavanja odr~anih na mjese noj tribini Druatva prijatelja glagoljice od 1993. do 2006., dostupan na adresi www.hr/darko/glagoljica/predav.html, a odr~anih u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. S obzirom na va~nost i citiranost Strohalove knjige sve do danaanjih dana, ona vjerojatno predstavlja i njegovo ~ivotno djelo. Knjiga ima 243 stranice, a na naslovnoj stranici itamo: Tko se vrabaca boji, nek ne sije proje! Tue poatuj, svojim se ponosi! Ova dva retka govore o Strohalovu borbenom i zauzetom duhu. Najvea vrijednost knjige je u mnoatvu podataka, koji su vrlo pa~ljivo, gotovo in~enjerski razvrstani u vrlo preglednom obliku, te obilno komentirani. Knjiga je pravi rudnik kojim se znanstvenici i danas koriste. `teta je da  in~enjerska metodologija te knjige nije danas u veem obimu nazo na u prikazima suvremenih autora. Za ilustraciju, u knjizi se nalazi ak pet oveih tablica, koje Strohal zove  skri~aljke , a u kojima je vrlo pregledno sistematizirano veliko obilje podataka. Zanimanje Strohala prema glagolji potje e joa od studentskih dana, ato sam doznao ljubaznoau g. ure De~elia. Doista, u polemi kom lanku "Baa anska plo a i g. Fancev", Hrvatska, 1913., br. 410 od 15. o~ujka 1913., str. 1-2, Strohal piae: "Prof. dr. Geitler pokazao je meni ve god. 1876. mo~da prvom svoje bilje~ke o baa anskoj plo i, tuma io mi ih i itao, te me je upravo on najviae potaknuo, da sam se nau io cieniti hrv. glagolsku knjigu onako, kako ona zaslu~uje. Osim toga slao mi je na dar redovno sve svoje, pa i najsitnije radnje i djela sve do svoje smrti. Ja sam ta djela ve iz poatovanja prema darovatelju redovno i pro itao." Leopold Geitler bio je prvi profesor slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a Strohal njegov student. Poteakoe u pripremi knjige Na str. 225 svoje Hrvatske glagolske knjige Strohal piae:  Ne mislim, da sam ovom knjigom sav predmet iscrpio, dapa e nadam se, da e upravo ova knjiga izazvati do sada mlohave ljude na naau stranu, da iznesu na svjetlost spomenike, koji se kriju po raznim knji~nicama i arhivima, do kojih nijesu mogli obi ni ljudi. Cijela je knjiga veoma zgusnuto pisana, nema bjelina na stranicama, svaki pedalj je iskoriaten. Na pr. radi atednje prostora, pojedina poglavlja ne zapo inju na novoj stranici kao ato je uobi ajeno, nego teku neprekinuto odmah jedno iza drugog. Objaanjenje za to daje nam sam Strohal na str. 225:  Mnogi ne e biti zadovoljan ni sa opremom ove knjige. Dakako da bi knjiga sasma druk ije bila opremljena, da ju je izdao koji nau ni zavod ili knji~evno druatvo ili vlada, ali to joj nije bilo sueno. Ja sam je svigdje nudio, pripravan sam bio dati svoj mnogogodianji rad oko glagolske knjige sasma badava, ato viae nijesam je ni htio pod svojim imenom atampati, ali nijesam uspio. Da hrv. narod i u eni svijet ipak neato pouzdano i istinita o hrv. glagolskoj knjizi doznade, atampao sam ovu knjigu sasma o svom troaku i opremi, kakovoj sam najbolje mogao. Mnogo toga morao sam ispustiti baa radi toga kao cijeli lanak o dosadanjoj literaturi, koje je radilo o hrv. glagolskoj knjizi, koato i kartu o mjestima, iz kojih imademo glagolske spomenike. Takove knjige uope pojedinci ne atampaju, ali mene je na to prisilila prijeka potreba ove knjige koato i neumoljive prilike. Velika je ateta da u knjizi nije naveden popis vrela koja je Strohal rabio. O tome problemu i o poteakoama s objavljivanjem knjige on sam govori u citiranim redcima na str. 225. Razumije se da je za pripremu svoje knjige Strohal crpio podatke ne samo iz svojih istra~ivanja, nego i iz postojee literature, osobito iz knjige Ivana Mil etia Hrvatska glagolska bibliografija, Zagreb 1911., zatim iz ACTA CROATICA Ivana Kukuljevia Sakcinskog (prvo izdanje 1863.) i ure `urmina (drugo izdanje 1889.). Pri kraju ovog lanka stavio sam popis raznih Strohalovih radova koji se spominju u njegovoj knjizi, kao i radova citiranih do danas u mnogobrojnim knjigama i lancima. Strohalovih radova ( lanaka i knjiga) objavljenih samo na temu glagoljaatva, ima po mojim sadaanjim saznanjima osamdesetak. Vrlo je vjerojatno Branko Fu i (1920.-1999.) naaao poticaj za pisanje svoje znamenite knjige Glagoljski natpisi (1982.) i u Strohalovoj knjizi, osobito za zemljovide koji prikazuju rasprostranjenost hrvatskih glagoljskih natpisa tijekom stoljea ("morao sam ispustiti... kartu o mjestima, iz kojih imademo glagolske spomenike", str. 225). Branko Fu i citira Strohala i njegovu knjigu barem sedam puta (na str. 255, 332, 339 dvaput, 342, 345, 351). Fu ieva knjiga posveena je evidentiranju glagoljskih natpisa, tj. samo onih na kamenim spomenicima i tzv. glagoljskih grafitija. Cijela knjiga mo~e se shvatiti kao proairenje Strohalove skri~aljke br. 1 na str. 61-65. U njoj nam Strohal daje popis 134 tada poznata glagoljska natpisa iz 72 mjesta (uglavnom iz Istre), za koje je imao prireene karte, ali ih na ~alost nije mogao objaviti. Sedamdesetak godina kasnije, tj. 1982., Fu i nam u svojoj monografiji daje popis 1200 glagoljskih natpisa na 219 mjesta. Prema informaciji koju sam dobio dobrotom g. ure De~elia, Rudolf Strohal je jedan svoj  zemljovid hrvatskog glagoljskog pismenstva objavio u lanku  Nekoliko rije i o hrvatskom glagolskom pismu i knjizi Pobratim, 21/1911, 13, 205-207; 14, 221-223. O tom zemljovidu on piae  Moja otisnuta geografska karta pokazuje nam ona mjesta, za koja sam ja na temelju svjetskih isprava (listina), napisa i bilje~aka nedvojbeno ustanovio, da se je u tim mjestima glagolica upotrebljavala. Znadem vrlo dobro, da u te ajem vremena novih mjesta nai, kuda se je glagolsko pismo upotrebljavalo. Onda u prirediti potpuniju kartu. Isti je zemljovid objavljen je i u njegovu lanku  Narodni blagdan i hrvatska glagolska knjiga, Pu ka prosvjeta, 7, 1911., 97-99. Evo njegova kratkog opisa iz tog lanka:  ...Kako su se mnogi glagolski hrvatski spomenici izgubili [pod spomenicima Strohal vjerojatno podrazumijeva i razne glagoljske knjige i rukopise] i kako mnogi le~e joa neprou eni, pokuaao sam ja na prilo~enoj karti ustanoviti ona mjesta, za koja sam se na temelju sa uvanih i do sada prou enih hrvatskih glagolskih spomenika osvjedo io, da se je u njima glagolsko pismo upotrebljavalo... Dakako da je broj tih mjesta za sada po meni ustanovljenih vrlo malen, ali sam uvjeren, da e se taj broj sve viae i viae umna~ati, im marljivije budemo prou avali hrvatsku glagolsku knjigu. Dapa e, ja sam i sam ve neka nova mjesta naaao poslije ovoga moga prvoga izratka re ene karte... Zemljovid mo~ete pogledate na internetskoj adresi www.hr/darko/etf/stroh, gdje je dostupna i cijela Strohalova knjiga. Mo~e se pretpostaviti da je upravo taj Strohalov zemljovid inspirirao Fu ia da izradi sli ne karate rasprostranjenosti glagoljskih natpisa za svoju spomenutu monografiju. U zadnjih oko dvadeset pet godina, od objavljivanja Fu ieve monografije 1982., broj novootkrivenih glagoljskih natpisa porastao je po mojoj slobodnoj procjeni za joa osamdesetak, najviae na zadarskom podru ju, uklju ujui i otoke (uglavnom zahvaljujui istra~ivanjima Nede Grbina, pogledajte njegov rad  Glagoljski spomenici na zadarskom podru ju , u Iskoni b slovo, Zbornik radova o glagoljici i glagoljaatvu zadarskog kraja i crkvi sv. Ivana Krstitelja, Zagreb 2001.), a neki i u Slavoniji (pogledajte lanak na adresi www.hr/darko/etf/dren.html), pa ak i u Konavlima. Na ~alost, veina tih novootkrivenih glagoljskih natpisa nije nigdje cjelovito evidentirana. Moj skromni poticaj iz 1996. da se izda novo, dopunjeno izdanje Fu ieve monografije nije uspio. Branko Fu i je imao dobru volju za rad na novom izdanju, i to pod naslovom Hrvatski glagoljski natpisi koji nije bio dopuaten godine 1982. u izdanju JAZU. Prema osobnoj informaciji Branka Fu ia, bila je ak ideja da se knjiga iz 1982. objavi pod naslovom  Jugoslavenski glagoljski natpisi ! Ova raritetna i veoma tra~ena knjiga objavljena je u maloj nakladi od samo 1200 primjeraka, mada je Fu ieva sugestija upravi JAZU bila naklada od 3000 primjeraka. O nakladi svoje Hrvatske glagolske knjige govori i Strohal na zadnjim koricama:  Ova knjiga se poradi malene naklade ne prodaje u nijednoj knji~arnici. Dobiti se mo~e samo kod pisca u Zagrebu u Fijanovoj ulici br. 5., ako se unapred novac poaalje. Kod istoga pisca mo~e se dobiti njegova knjiga Kratki osvrt na hrvatsku glagolsku knjigu za 80 filira. Doskora e izai njegova knjiga Moja borba za hrvatsku glagolsku knjigu. ini se da Strohalovo djelo Moja borba za hrvatsku glagolsku knjigu nije nikada bila objavljena. Bilo bi od interesa doznati je li sa uvan barem rukopis te knjige. Naslov planirane knjige je po mojem mialjenju nadahnut djelom don Ive Prodana vrlo sli nog naslova, Borba za glagolicu, Zadar 1900. S obzirom da je Strohalova knjiga ve u njegovo vrijeme bila velika rijetkost, autor ovih redaka potrudio se 2006. godine, unato  primijeenih pogrjeaaka, pripremiti njeno cjelovito internetsko izdanje. Ono je dostupno na adresi www.hr/darko/etf/stroh, a vjerujem da e zajedno s mnoatvom drugih sadr~aja dostupnih putem Interneta doprinijeti joa boljem poznavanju hrvatske glagoljske baatine. Sadr~aj knjige Prijeimo sada na kratak prikaz sadr~aja knjige (brojke ozna avaju odgovarajue stranice): I. Pristup: O slavenskom bogoslu~ju kod Hrvata, 3 II. O ~ivotu i naobrazbi naaih popova glagoljaaa, 18 III. O jeziku, pismu i pravopisu, 29 IV. Crkvene knjige, 35 1. Misali, 36, 2. Brevijari, 40 , 3. Psaltiri, 44, 4. Djela apoatolska ili u kratko apostolar, 45, 5. Evanelistari, 46, 6. Obrednici ili rituali, 47, 7. Oficij ili slu~be za svetkovine raznih svetaca, 53, 8. Razna zaklinjanja i blagoslivljanja, 55 9. Molitvenici, 58 V. Poslovna ili dnevna proza, 60 1. Napisi, 60 2. Isprave ili listine, 66 3. Notarske knjige, 78 4. Kvadirnice ili knji~ice, 91 5. Zakoni ili statuti, 91 6. Odreenje mea u Istri, 95 7. Sudbeni zapisnici, 96 8. Bravarski zakon, 101 9. Pravila bratovatina, 102 10. Pravila ili uredbe raznih redova, 103 11. Kvadirne ili protokoli, zapisnici ra uni raznih samostana, crkvi i bratovatina, 104 12. Papinske bule, 112 13. Neke pripomone knjige raznih crkvi, 114 14. Razne biljeake, 116 VI. Umjetna knjiga, 120 A. Zabavna ili pjesni ka knjiga, 122 B. Pou na ili bogoslovna knjiga, 139 C. Neka manje poznata ili manja bogoslovna udoredna djela, 193 D. a ki ud~benici ili a ke akolske bilje~nice, 199 E. Zbirke propovjedi, 206 F. Po eci historiografije, 220 VII. Hrvatske glagolske tiskare, str. 222 VIII. Dodaci i neki ispravci, 224 IX. Imenik ljudi, koji se u ovoj knjizi spominju, 226 X. Imenik mjesta, iz kojih su nam se sa uvali hrv. glagolski spomenici ili za koja imademo dokaza, da se je u njima pisalo glagolskim pismom, 240 Kao ato vidimo, najvee je poglavlje VI. o umjetnoj knjizi (tj. o umjetni koj neliturgijskoj knjizi), na viae od 100 stranica, o raznim glagoljskim knji~evnim tekstovima, a unutar njega odjeljak o pou noj ili bogoslovnoj knjizi zauzimlje 44 stranice. Na kraju knjige je detaljan imenik ljudi, na ak 14 str.! Imenik mjesta zauzimlje 3 str. Samo priprema kazala golem je posao za ono vrijeme kad joa nema ra unala. Vrlo dragocjen  in~enjerski pristup Strohala o ituje se u pripremljenim popisima, sistematizacijama, i tablicama, tj. skri~aljkama. U knjizi nalazimo pet skri~aljka s golemom koli nom podataka: 1. Skri~aljka glagoljskih natpisa, 2. Skri~aljka glagoljskih listina, 3. Skri~aljka 134 imena glagoljskih bilje~nika (notara), 4. Skri~aljka raznih marginalnih bilje~aka, 5. Skri~aljka glagoljskih tiskara. U tako obimnom poslu ato ga je Strohal sam morao obaviti bez ikakve potpore, teako je bilo izbjei pogrjeake. Na pr. u prvoj skri~aljci na str. 62 (pod rednim brojem 25), za Kosinj gornji u Lici Strohal navodi da su tri glagoljska natpisa iz tog mjesta iz godine 1503., dok Branko Fu i u svom djelu Glagoljski natpisi iz 1982. to ispravlja u godinu 1517. S fotografije koju nam prila~e Fu i u svojem djelu jasan je i razlog Strohalove pogrjeake. Druga skri~aljka je iznimno vrijedna. Ona nam daje popis glagoljskih listina, njih 405 tada poznatih, pisanih na 137 razli itih mjesta. Najstarija izvorna listina je iz godine 1309., do im je u kasnijem prijepisu poznata joa starija, dobrinjska listina (tzv. Darovnica slavnoga Dragoslava) pisana 1. sije nja 1100. (tisuu stote godine!). Tih 405 listina ini znamenitu zbirku ACTA CROATICA, koju su s neato manjim brojem listina prije Strohala detaljno opisali Ivan Kukuljevi Sakcinski (Acta Croatica, 1863., otisnuta glagoljicom!) i uro `urmin (Hrvatski spomenici, 1899., tiskana irilicom!). Danas je poznato oko 800 hrvatskih listina nastalih u vremenskom razdoblju od godine 1100. do konca 16. st. (osobna informacija Eduarda Hercigonje). Zanimljivo je da od 1899. do danas (2006.), dakle u razdoblju od viae od sto godina, nije objavljeno niti jedno novo izdanje ove preva~ne zbirke. Joa je udnije da Hrvatski leksikografski zavod niti u kojem svojem izdanju, pa niti u Hrvatskoj enciklopediji, ne daje natuknicu ACTA CROATICA, ato dr~im da zaslu~uje najoatriju osudu. Meu navedenih 137 mjesta odakle potje u glagoljske isprave u Strohalovoj knjizi su i neka mjesta iz aire okolice Karlovca (vidi str. 66-77): Ozalj (7 isprava: 1433., 1437., 1437., 1459., 1479, 1541., 1563.), Dragani (9: 1433., 1437., 1436., 1459., 1507., 1513., 1519., 1519., 1533., 1550.), Tr~i (3: 1450., 1484., 1492.), Bosiljevo (1461.), Sv. Mikula na Gvozdu (1464., 1475.), Slunj (1492.), Orlica kraj Karlovca (1496.), Pod Okiem (1505.), Gradac kraj Karlovca (1527.), Jaska (1534., 1535.), Pokupsko (1534., 1566.), Topusko (1535., 1550.), Gaza kod Karlovca (1535., 1560.), Otok (danas Mekuaje) kod Karlovca (1537.), Karlova ki kotar bez mjesta (1543.), Dubovac kod Karlovca (1550., 1563.), Kup ina (1552., 1564.), Samobor (1555.), Fuk (danas Vukmani, 1558.), Ogulin (3: 1560., 1560, 1566.), Mahi no (1563.), Metlika (u Sloveniji, 1563., 1563.), Novigrad na Dobri (1565.), Pokuplje (bez oznake mjesta i vremena), i vjerojatno joa neka na popisu. U svezi s ovim vrijedi spomenuti Strohalov lanak "Jedan prilog za povijest sveenstva arciakonata gori koga iz god. 1596.", objavljen godine 1928. u Vjesniku kr. dr~avnog arkiva u Zagrebu, gdje se navodi mnoatvo imena glagoljaaa iz Karlovca i okolice, koja je pronaaao u starim glagoljskim ispravama: iz `ipka (domin Paval Bili i 1533., ~upnik Ivan Nedili 1596.), iz Mahni na (pop Jakov `arac 1529., Mihael Hranilovi 1596., Bartol Tonkovi 1650. i Mikula Lackovi 1662.), iz Hrnetia (pop Petar `krlac 1529.-1555., pop Grgur Jankovi 1583., ~upnik Petar Gosti 1596.), iz Dubovca (pop Mihalj 1562., pop `imun Mareai 1641.), iz Gaze (danas dio Karlovca, pop Juraj Mikanovi od 1527.-1560., pop Paval Kupusovi 1553.-1561., pop Petar }alkovi 1562.-1588., don `imun Stani 1653.), iz Novigrada na Dobri (pop Mate Pridojevi, pop Lukaa Fabi 1596.), iz Zavraja (sv. Kri~a, pop Ivan Koloni 1559., pop Mikula Karga i 1596., Mihovil Pavan 1652., Mikula `erai 1653., Ivan Jakovac 1665.), iz Bosiljeva (pop Lovre 1501., pop Radi 1574., pop Stjepan Luka i 1577., pop Vincenc ioli 1596., pop Ivan Herendi 1680., pop Ivan Mureti, pop Jure Krizmani 1692.), iz Ribnika (pop Ivan 1465., pop Mikula Vu i 1569., pop Stipan Mataai 1584., pop Petar Mikuli i 1612.-1622., pop Gaapar Mikuli i 1630., pop Martin u i i pop Petar `imonovi 1644.-1659.), iz Ozlja (pop Ivan i ~akan Luka 1459., pop Stipan Stipani 1559., ~upnik Gaapar Grohovac 1596., pop Viako Pleai, pop Matko Rajkovi 1647., pop Mikula `erbi 1653.), iz Trga (pop Benko Jakov i 1501.-1516., ~upnik Matej 1596., pop Petar Tovunac 1636.), iz Kraaia (pop Luka Novakovi 1532.-1542., ~upnik Pavao Mavrovi 1596., pop Grgur }i~ani oko 1619.-1631., pop Lukaa }alac 1636.-1638., pop Juraj Tkal i 1645.), iz Pribia (~upnik Laurent Djakovi 1596., pop Andrej Dujmi 1657., pop Mikula Lackovi 1668.), iz Prigorja (~upnik Ivan Uricij), iz Prilipja (danas Sv. Jana, pop Vid 1596.), itd. Strohal je po mojim saznanjima prvi koji je kao metodoloako sredstvo u prikazu obima hrvatske glagoljske baatine rabio skri~aljke. Nije mi poznato da je do danas itko tako neato radio. Vjerujem da bi imalo smisla, slijedei Strohalovu vrlo jednostavnu i efikasnu metodologiju, nadograditi njegove skri~aljke od prije blizu jednog stoljea s novim spoznajama, da bi danaanji mlai naraataji, osobito u enici i studenti, stekli uvid u zna enje i razmjere hrvatske glagoljske kulture. Velika je ateta da ovu vrlo jednostavnu metodologiju ne rabi baa nitko od suvremenih autora, niti u znanosti niti u naobrazbi. Prvo poglavlje knjige bavi se ranom povijeau glagoljaatva kod Hrvata. Po etke hrvatske knji~evnosti (umjetne knjige) Strohal ve~e uz benediktince glagoljaae. Kolijevkom hrvatske umjetne glagoljske knjige dr~i otok Krk i kr ku biskupiju, a ne Dalmaciju. Temeljem istra~ivanja Marije s. Agnezije Panteli, danas prevladava obratno mialjenje, da su upravo Zadar i zadarsko podru je, uklju ujui i li ko-krbavsko podru je, glavna jezgra hrvatskoga glagoljaatva. Strohal obrauje i poznato pismo pismo pape Inocenta IV. iz 1252. upueno senjskome biskupu Filipu, o dopuatenju uporabe glagoljske mise u liturgiji. Od polovice 15. st. nalazimo tragove glagoljskog bogoslu~ja i u raznim naseljima Zagreba ke biskupije, razumije se, dobrim dijelom i kao rezultat rasapa Hrvata uslijed prodora Turaka. Na str. 8-12 Strohal nabraja abecednim poretkom ak 63 takva naselja: Bednja, Belec, Bosiljevo, Brckovljani, Brezovica, Dragalin, Dubovac, Gojmerje, Graneaina, Hrneti, Hrtkovci kod Sten njaka, Hutina, Jakuaevec, Jamnica, Jaska, Kamenica, Karlovac, Kraai, Kravarsko, Kup ina, Kupinec, Lipnik (Ribnik), Lovre ina, Mahi no, Maruaevec, Mekuaje, Morav e, Nart, Novi Grad na Dobri, Odra, Ozalj, Peaenica, Petrijanec, Petrovina, Pleaevica, Pribi, Prilipje, Prigorje, Radoboj, Re ica, Resnik, Samobor, Stari i , Sv. Ivan }abno, Sv. Martin pod Okiem, Svi Sveti kod Ozlja, `ipek, Trg kod Ozlja, Veliki Bukovac, Velika Gorica, Velika Mlaka, Visoko, Vrbovec, Vrhovec, Vukmani, Vukovina, Zaprue (Sv. Klara), Zavraje (Sv. Kri~), Zelina, Zlat (Zlatna gora). Spominje da su glagoljski misali, brevijari, matice kratenih, vjena nih i umrlih pronaeni u mnogim mjestima, kao ato su Odra, Stubica gornja, Velika Gorica, Peaenica, Brckovljani, `itarjevo, Sv. Marija ispod Okia, Trg, Dubovec, Vrhovec, Mre~nica, Hrneti, itd. U knjizi je na str. 13 vrlo lijepo opisano kako je pu anstvo u Rijeci prisilio puljskoga biskupa Klaudija Sozomena da opozove svoju odluku iz 1593. o zabrani glagoljskog bogoslu~ja u Rijeci iz godine 1593. Rijeka je u to vrijeme jaka urbana glagoljaaka sredina. Znanstvenim istra~ivanjima na planu glagoljice i glagoljanja u gradu Rijeci bavi se vrlo uspjeano Darko Dekovi, koji je Strohalove spoznaje znatno produbio i proairio u svojoj opse~noj monografiji Zapisnik misni kaptola rie koga: istra~ivanja o rije kome glagoljaakome krugu, Matica hrvatska Rijeka, 2005., Na str. 16 Strohal spominje biskupski sabor odr~an u Splitu godine 1686. pod nadbiskupom Stjepanom Kozmom, gdje je ustanovljeno da je od 36 ~upa samo njih osam latinskih, a ostale su s glagoljaakim bogoslu~jem (uklju ujui i hrvatsko-irilskim, kao na pr. u Poljicima i u zaleu Makarske). Meu glavne nositelje hrvatskoga glagoljaatva Strohal svrstava benediktince, pavline i franjevce treeg reda. Na str. 18, u iznimno zanimljivom poglavlju o ~ivotu i naobrazbi naaih popova glagoljaaa, Strohal tvrdi da su "popovi glagoljaai bili malone jedini hrvatski glagoljski knji~evnici." Na str. 27 opisuje razloge zaato su hrvatski glagoljaai od tolike va~nosti u povijesti Hrvata:  Ja ne poznam iz historije veih rodoljuba, koji bi bili viae za hrvatski narod u inili nego baa popovi glagolaai. Dok su junaci hrvatski na bojnim poljanama branili hrvatski narod od Turaka i drugih neprijatelja, odgajali su popovi glagolaai hrvatski narod najsavjesnije. Oni su u inili svojim odgojem hrvatski narod pitomim i krotkim, premda ga je divlja tvo, koje mu je prijetilo od neprijatelja nekoliko vijekova, sililo, da i on podivlja i da se uz neprijateljsko divlja tvo po~ivin i. Spomenimo ovdje monografiju fra Petra Runje, `kolovanje glagoljaaa, Matica hrvatska Ogulin, 2003., koja se bavi upravo ovom problematikom. Na str. 28 Strohal govori neato podrobnije o pregnuima glagoljaaa:  Da uzmognu probuditi u narodu jaka vjerska uvstva, pratili su popovi glagolaai razvoj crkvene latinske i talijanske literature, te prevodili ili preraivali znamenita latinska i talijanska crvena djela na hrvatski jezik, da se ovakvim prijevodima i preradbama poslu~e i ona njihova braa sveenici, koji nijesu bili vjeati latinskomu ili talijanskomu jeziku. Oboru~ani teoloakim znanjem, koliko se u ono vrijeme tra~ilo, pratili su popovi glagolaai hrvatski narod od kolijevke do groba. Oni su se pribli~ili duai narodnoj i narodu samomu kao nijedna druga vrsta hrvatske inteligencije. Nikli su u narodu i ~ivjeli su u narodu sa narodom podjednako. Dijelili su s njime sve dobro i zlo. Na str. 29, u poglavlju o jeziku, pismu i pravopisu, Strohal isti e da su  strogo crkvene knjige, kao misali, brevijari, psaltiri, katkada lekcionari i rituali, napisani starim slovenskim jezikom, dotjeranim prema hrvatskomu izgovoru, do im su ostali proizvodi hrvatske glagolske knjige napisani sa dosta rijetkim izuzecima hrvatskim jezikom. `to se ti e problema preslovljavanja (tzv. transliteracije) i objavljivanja glagoljskih tekstova, na str. 34 i 35 spominje da bi se za brzopisnu glagoljicu trebala lijevati slova, te predla~e se za tisak odaberu brzopisna glagoljska slova kao iz Vinodolskog zakona. Strohal naime dr~i da je ona nekako u sredini meu vrlo raznovrsnim brzopisnim glagoljskim tekstovima koji su se sa uvali. Za tisak glagoljskih tekstova svjetovnog sadr~aja preporu uje latinicu. `to se ti e lijevanja brzopisnih glagoljskih slova koje spominje Strohal, ta je zadaa ostvarena tek godine 2002. Naime, te je godine Eugen Divjak, tada joa pu koakolac (!), napravio izvrstan brzopisni glagoljski ra unalni font prema Vinodolskom zakonu, dostupan na adresi www.hr/darko/etf/gl-font.html, a izradio je i kr ku kurzivu. O ekujem da e u iduih nekoliko godina i vrlo obimna brzopisna glagoljska baatina zadarskoga podru ja biti pokrivena s jednim ili viae tipi nih fontova. O problematici brzopisne glagoljice mnogo viae podataka dostupno je na internetskoj adresi www.hr/darko/etf/kurziv.html, gdje je mogue vidjeti i mnogobrojne faksimile. Govorei o crkvenim knjigama, Strohal na str. 36 nabraja i ukratko opisuje 12 razmjerno cjelovito sa uvanih glagoljskih misala (prenosi podatak od Mil etia). Danas je poznato 16 cjelovito sa uvanih hrvatskih glagoljskih misala, prema popisu koji daje ameri ki stru njak za hrvatsku glagoljicu Andrew Corin (sada prevoditelj na Tribunalu u Haagu) u svojoj doktorskoj disertaciji The New York Missal: A Palaeographic and Phonetic Analysis, 272 p., Slavica Publishers, 1991, UCLA, Los Angeles, SAD. Njujoraki misal je hrvatskoglagoljski misal s po etka 15. st., pisan u Lici ili okolici Zadra, a uva se u The Pierpont Morgan Library, najveoj knji~nici u New Yorku; pretisak je objavljen 1977. u Mnchenu. Bolje sa uvanih glagoljskih brevijara Strohal nabraja ukupno 23 (citirajui Mil etia), dok ih je danas poznato neznatno viae. S druge strane, ra unajui i odlomke, ukupan broj poznatih glagoljskih misala i brevijara je znatno vei. Na pr. samo znamenita Ber ieva zbirka, koja se danas uva u Ruskoj nacionalnoj knji~nici u Petrovgradu, sadr~i ostatke ak 55 hrvatskoglagoljskih misala i 77 brevijara. Za viae pojedinosti o Ber ievoj zbirci i golemoj hrvatskoglagoljskoj baatini izvan domovine (prema mojoj osobnoj, viaegodianjoj evidenciji, u 25 zemalja, u aezdesetak gradova, uglavnom u nacionalnim knji~nicama i dr~avnim muzejima, pogledajte www.hr/darko/etf/novih.html). Spomenuti Njujoraki misal nije bio poznat u Strohalovo vrijeme, kada se nalazio u privatnom vlasniatvu u Velikoj Britaniji kao vrhunska bibliofilska dragocjenost svjetskih razmjera. Sir Thomas Phillips iz 19. st., najvei kolekcionar starih knjiga i rukopisa u povijesti, dr~ao ju je u svojoj pala i u posebnom staklenom ormariu "za divljenje gostiju" - "for admiration of visitors". Knjiga je sadaanjem vlasniku u New Yorku prodana godine 1966. na jednoj dra~bi u Londonu, a u Hrvatskoj, gdje je nastala prije blizu aest stoljea, i danas je skoro sasvim nepoznata. Zanimljiva je Strohalova primjedba da je iz opisa pisca rukopisnog Brevijara Vida Omialjanina iz godine 1396. ( uva se u Nacionalnoj knji~nici u Be u u Austriji), vidljivo da je Vid pisao svojom rukom tu golemu knjigu pune tri godine, vidi str. 40. Na str. 44 nabraja mnogobrojne odlomke raznih, nesa uvanih glagoljskih brevijara, zavraavajui rije ima  itd., itd. Ne propuata navesti i zanimljivosti iz povijesti pojedinih hrvatskih glagoljskih knjiga, na pr. znamenitog Reimskog evanelistara pisanog 1395. u Pragu, koji se danas nalazi u Reimsu u Francuskoj. U nekadaanjem benediktinskom samostanu Sazava pored Praga, danas spomeniku nulte kategorije, etvrta prostorija po redu posveena je isklju ivo djelatnosti hrvatskih glagoljaaa u Pragu, po evai od 1437. g. na poziv eakoga kralja Karla IV. Pored jedne od reprodukcija iz Reimskog evanelistara (ili Krunidbene knjige) u spomenutom samostanu Sazava, eaki su stru njaci uz nju prilo~ili ovakvo pojaanjenje posjetiteljima: "Na tu su knjigu francuski kraljevi prisezali prilikom krundibe". Meu tih pet kraljeva bio je navodno i Luj XIV. Na str. 53 (i na mnogim drugim mjestima) Strohal navodi se kovanica "slaveno-hrvatski jezik" za koju se danas rabi naziv "crkveno-slavenski jezik hrvatske redakcije". ini se da kovanica "slaveno-hrvatski" jezik potje e upravo od Strahala. O evidno je da nije bila prihvaena, mada je vrlo prirodna. Strohal spominje i malo poznati podatak o 17 pergamentnih listova koji se uvaju u ertkovskoj knji~nici u Moskvi (str. 53). Danas se ti fragmenti hrvatskoglagoljskog misala iz 15. st., pisanog na podru ju Senja, nalaze u Dr~avnom povijesnom muzeju u Moskvi (zbirka A.D. ertkova br. 387). Na str. 80 u iznimno vrijednom odjeljku o glagoljskim notarskim (bilje~ni kim) knjigama, citirajmo jedan odjeljak: "Notarske knjige bile su za hrvatski narod tim znamenitije, ato mi nijesmo imali do 19. vijeka ureenih gruntovnih knjiga i ato su pojedinci mogli dokazati pravo vlasniatva samo na temelju notarskih knjiga ili na tememlju isprava, ato su ih notari narodu izdavali, i to opet iz svojih knjiga." Isti ovaj pasus nalazimo i u Strohalovu ranijem djelu Glagolska notarska knjiga vrbni koga notara Ivana Staaia iz 1911., na str. 5. Na str. 102., u odjeljku o pravilima bratovatina, kratko se spominju Pravila Bratovatine sv. Duha u Baaki, za koju ka~e da se  uvaju kod ~upnika Vinka Premude na Vrhu na otoku Krku . ini se da Strohal nije znao za lanak Ivana Mil etia: Prilozi za literaturu hrvatskih glagoljskih spomenika: II. Zakon braaine svetoga duha u Baaki, Starine XXV (1892.), 138-151, gdje je opisano pet od ukupno sedam listova pergamene tih pravila. Naziv "Braaine sv. Duha" spominje se u samim pravilima. U meuvremenu, u zadnjih osamdeset godina, rukopis je nestao zbog nebrige za nacionalnu baatinu. Vrijednost tih pravila je meu inim u tome ato su njeni lanovi bile obitelji Kr kih knezova (od godine 1432. uzeli su naziv Frankapani). Te su obitelji spadale meu hrvatsku politi ku elitu u to vrijeme, i u pravilima se poimenice spominju meu mnogim lanovima bratovatine. Meu njima je na pr. knez Mikula, neato kasnije hrvatski ban, i ~ena njegova "gospa kneginja Dorotija". Knez Mikula je "kneza An~a sin", a spominju se i knez Ivan, "bana Mikule sin", i "kneginja gospa Elizabeta". Spomenuti knez Ivan, "bana Mikule sin", ije ime je zapisano u ovim glagoljskim listovima, boravio je na dvoru `vedskoga kralja Erica, s kojim je bio osobni prijatelj. Knez Ivan (Frankapan) bio je i visoki slu~benik na dvoru Erika VII. Pomeranskog (od 1427? do 1433), kralja Danske, `vedske i Norveake. U Norveakoj toga kralja zovu Erik III., ato sam doznao prigodom susreta u Jurandvoru s Njegovom Ekselencijom dr. Knutom Torasenom, veleposlanikom Kraljevine Norveake u Hrvatskoj. U prekrasnoj knjigi Ingrid }ic, U potrazi za frankopanskim kaatelima, Kr ki zbornik sv. 36, Rijeka, 1996., nalaze se podatci iz kojih mi se najprije u inilo da ovi listovi pripadaju Bratovatini sv. Marije od Gorice (Batomalj kod Jurandvora) na otoku Krku. Naime, ban Mikula i njegova kneginja Dorotija, te njegov sin knez Ivan i kneginja Elizabeta, bili su prema spomenutoj knjizi Ingrid }ic lanovi spomenute bratovatine. To je bio prvi trag o izvoru ovih glagoljskih listova na koji sam naiaao. Nije mi meutim poznato je li Bratovatina sv. Marije od Gorice isto ato i Bratovatina sv. Duha u Baaki. U to vrijeme opstoji velik broj bratovatina, pa je mogue da se ne radi o istim bratovatinama. Moj zanimanje za spomenuta pravila braaine sv. Duha iz Baake zapo elo je u svibnju 2002., kada sam putem Interneta otkrio da Nacionalna knji~nica u Oslu meu svojom reprezentativnom graom nudi kratak opis i vrlo lijepu fotografiju jednog hrvatskoglagoljskog lista pergamene koji se uva u zbirci Martina Schoyena u Norveakoj pod signaturom MS 1391. U pismenom dopisu koji sam iste 2002. godine poslao Nacionalnoj knji~nici u Oslu doznao sam da se radi o dva glagoljska lista iz fonda tzv. Schoyenove zbirke, pisana po etkom XV. stoljea na otoku Krku, negdje prije godine 1424.. To nije, radi se upravo o spomenutim pravilima naae svjetovne Bratovatine sv. Duha, pisanim prije skoro 600 godina mjeaavinom hrvatskog akavskog i hrvatskog crkvenoslavenskog jezika, s prekrasnim glagoljskim slovima i divnim inicijalima. Spomenuti Norve~anin Martin Schoyen u svojoj golemoj zbirci, vrijednost koje se procjenjuje na oko 105 milijuna dolara, a to je ujedno i najvea privatna zbirka starih rukopisa u svijetu, posjeduje i dva glagoljska lista koja su iz Hrvatske otiali nebrigom. Prije stotinjak godina, koncem 19. st., pet listova te bratovatine bilo je joa sa uvano kao dio izvorne cjeline od ukupno sedam listova. Barem jedan od preostalih listova je danas kod privatnog kolekcionara u Beogradu, ukoliko i on nije u meuvremenu prodan na dra~bama u Zapadnoj Europi, kao i spomenuta dva lista prije petnaestak godina. Za viae pojedinosti pogledajte moj prikaz na adresi www.hr/darko/etf/norway.html na Internetu. Va~na bi zadaa bila istra~iti i objaviti gdje se danas nalaze svi poznati od sedam listova. Ponovimo: dva su u Oslu, a joa barem jedan je u Beogradu, kod kolekcionara Predraga Milovanovia, koji samo jedan glagoljski list nudi na prodaju po cijeni od aest i pol tisua Eura. Na str. 114 za Kvadernu kapitula lovranskoga Strohal ka~e da je "spomenik zanimiv ne samo radi jezika ve i za kanonsko pravo, pa bi zaslu~io da se izbli~e prou i." Knjigu je pod naslovom Quaderna caputilu lovranensis s popratnom studijom priredio Damir Viakani iz Rijeke, a objavljena je nakon njegove prerane smrti, u izdanju poduzea Adami i Katedre akavskog sabora Opatija, godine 2002. Imao sam ast prigodom njena izdavanja biti jednim od sudionika na predstavljanju te va~ne i vrlo zanimljive knjige u Lovranu, s predavanjem o hrvatskoj glagoljskoj baatini. Glagoljska kvaderna je u vrijeme izdavanja Strohalove knjige 1915. bila joa u arhivu ~upnog ureda u Lovranu, da bi ju uskoro nakon toga, u vrijeme talijanske okupacije, spasio lovranski sveenik, Slovenac, koji ju je odnio u Ljubljanu. Naime, na taj je na in ova vrijedna hrvatskoglagoljska knjiga spaaena od sigurnog uniatenja, a u Nacionalnoj i sveu ilianoj knji~nici (NUK) u Ljubljani uva se i danas. Na str. 120 Strohalove knjige nalazimo podatak za koji mi se ini da je ak i danas novost: postojanje posve privatnih glagoljskih bilje~nica. Meni osobno novost je i podatak na str. 130, o Jurju Barakoviu kao autoru glagoljskog rukopisa Jarule iz 17. st. Bilo bi od interesa objaviti barem nekoliko stranica tog rukopisa, ukoliko je ostao sa uvan. Govorei o umjetni koj ("umjetnoj") glagoljskoj knjizi, na str. 120 Strohal piae da "pored strogo crkvenih knjiga (misla, brevijara, psaltira, evanelistara, raznih molitvenika itd.), koje su prepisivali naai revni popovi glagolaai za crkvenu ili obrednu porabu, bavili su se oni i lijepom kao ato i pou nom knjigom. ... Knjige namijenjene airoj publici po eli su ve dosta rano pisati narodnim hrvatskim jezikom i time udarili temelj ne samo lijepoj i pou noj hrvatskoj knjizi ve i hrvatskoj prosvjeti." U Strohalovoj knjizi velika je pa~nja posveena glagoljicom pisanim legendama, mirakulima ( udesima), e~emplima (primjerima), pri ama i pripovjetkama, vidi str. 131. Oni po Strohalu zamjenjuju ono ato su danas novela i roman. Zainteresiranom itatelju preporu ujemo predivnu knjigu o knji~evnim pregnuima hrvatskih glagoljaaa u Srednjem vijeku, autorice Marice un i (sada ravnateljice Staroslavenskog instituta u Zagrebu), O i od slnca, misal od oblaka: izvori hrvatske pisane rije i, `kolska knjiga Zagreb, 2003. Na str. 138 Strohalove knjige zapo inje veliki odjeljak o pou nim i bogoslovnim glagoljskim knjigama. Na prvo mjesto stavljeno je djelo Cvt vsake mudrosti iz barem 14. st., za koje Strohal navodi da je najstarije njemu poznato hrvatsko knji~evno (ili kako Strohal ka~e - "umjetno") djelo, a opisuje ga na ukupno aest stranica. Za rukopisni prijepis tog djela iz druge polovice 15. st., koji je pisan u okolici Karlovca (u Crikvenom selu ili Pod Novim gradom na Dobri), ka~e da se nalazi u Ljubljani u Studijskoj biblioteci pod signaturom "Slavische Sammlung", futrola 3, br. 368, listovi 5-10. Osobito je za ranu povijest hrvatske knji~evnosti va~an Petrisov zbornik, opisan vrlo kratko na str. 155. Pisan je najvjerojatnije u Ozaljskom knji~evnom krugu (pavlinski samostan Svetice kod Ozlja) godine 1468. na ak 698 str. Tu je glagoljsku knjiu, pisanu lijepom kurzivnom (brzopisnom) glagoljicom, detaljno prou io Eduard Hercigonja u svojoj doktorskoj disertaciji, koja e, nadam se, biti objavljena kao monografska knjiga. Godine 2001., prigodom Izlo~be hrvatske glagoljice u Trinity Collegeu u Dublinu, bilo je za Irce veliko iznenaenje da se njihova vrlo stara legenda, tzv. Tundalova vizija nastala u 12. st., pojavljuje u Hrvatskoj, na drugom kraju Europe, objavljena glagoljicom. Objavljena je upravo u spomenutom Petrisovu zborniku. Tekst Tundalove vizije iz Petrisova zbornika uglazbila je Katarina Livljani, profesorica na pariakoj Sorboni, i voditeljica meunarodnog ~enskog okteta Dialogos, specijaliziranog za srednjovjekovnu crvkenu glazbu. Petrisov zbornik je nazvan po kr kom kanoniku Petru Petrisu, jednom od vlasnika knjige. Na str. 172 i 173 Strohal je za Petrisov zbornik predviao "da e spadati u najzanimivije hrv. glagolske spomenike", ato su kasnija istra~ivanja Eudarda Hercigonje i potvrdila. Na str. 160 Strohalove knjige raspravljen je ukratko i poznati fenomen usporedne uporabe rije i a, Kaj i `to kod nekih hrvatskih glagoljaaa, kao ato je na pr. Matija Zadranin, kojega Strohal dr~i jednim od prvih glagoljskih knji~evnika (umro je 1525. na otoku Rabu navraivai preko sto24fhjl   ( * , < H p  H J j l n p  " > | ۱۩۝ەۑۑۑۑہہhho%hVXhpkhFhFhtN6hMhflhhlhB|6hO8h%h%h%5h,h,5 htN5 hR5htNhtN5htNh'|4OJQJ^JhtNhtNOJQJ^JhtNOJQJ^J2jlNNPz|>|~$$$$$a$gdxt$a$gdF$a$gd,$a$gdp"gdtN    &  & * 8 h l 8v:<>NP\ @BHnpr̴̴̼Ĵ̴褼hhs hd{ShCabhDhYh.hYhLSh-h(mhbhzQh}hh/h--h|`?hh\lAh[hFhFhtN@rFHJLr4H$&@LNPlx&t*L0x|hyhThmmh hChvhu.h-hphqRh:h}h1rthxthyKh_.hYh#E,h)hhFhLShs h(mhF=.Zz|~.04BTV`~ 6PT2p8<p&, H ####`$$$ÿ˻hxh\h] hVhVhVhFh-hU<2h_.h^)hRhq9h(mh(mh46 h)66h}h4hahIxhyKhF@$$$$$$%8%:%'''(( (0(X(Z(\(n(())F)J)))****L000&1f1111 2J223:3<3|3333z4444ѱѭѩh\h?}h?}6h?}h hTJhChCabhhuhBLUUF[H[\^^^|^~^4_6__`N`|`` $`a$gdO$a$gdO$a$gda$a$gd$a$gd!$a$gdK$44@5T555555666.686:6<6b6d6l66666667"7B777777888 88l9n99999l::::;&;>;@;P;r;;<<<<X=P>ļииȴȰԬԬhthE"h3h s~h[hb73hUphULhh|h|6h|hgh\hs h-h"Dh@`hV2h hh"'hbEhV2hshBR>>>??Z?\??F@H@|@B$C&CfCCDD,D.DDDDDEhGGII6JbJJJKKLL,L4LLLZLLLL^MfMzMHN;ͳ|h"Dh-phE"h ![h s~h=hxhxmHsHhtEhtEmHsHhtEmHsHhhmHsHh$ h[h >h > h9h9h9h 0HNvNxNzNNNNNNNOOOPPPPPPPQ2QNQPQVQdQfQQQ RRRRR SS&SFSXTvTTTTUUUÿ÷ï{hhc6hGh%h+mh]|hRnhh6hhFhch)oh+hbPhH7 hAhih-hUThE"hIhIh;.6hD hD 6B*ph hD 6hhmHsHh;.h<-UUVV(V@VWDXXXXXX,Y.Y|Y(Z.Z]D]d]]ÿÿöڪ~h hiehP h3$h4hahW;h l;h}hKEWh)OMhM]hh6 h6hhGdhh"h!6h h!h!h! hxt6h"hxt6hxthGh-phhG61]Z^\^^^|^^^^^^6_ggh hThVhhhj kkXkvkkkkk lJlLllllllm(mfmmmmmmmmn2n4nDnnnnnnn&oѻܷܧܣܳܳܓh-2h4ChqhhU0LhFh.h:hK`h 2hCXhj]3h.CJaJhj]3hCXCJaJhj]3hOCJaJhOh)OMh0h4h%h%5h%h3$hie8```Jaxaa&b|bbbc8cfcccdFdvddeeehph\h,}h[-h[J"nb"f̓ΓXZ46VXpr\^ $a$gd>$a$gd$a$gdp"t|ΐ"0thvz Γ̗J .0 *2TVXZ`rН֝ڝ̸̸̰̰h=h]'hr1hy[hlhtChPKhTBh fh{h4hW^huhoW/hb@h{mhWh9|%hhhhDhj0h3Oh6P6h6Ph <ƞО(*28DRTV"$Nbdp lnNXʨ4prЩҩVh ".246pмЧh4Eh h!nh:fhXhG h 9 6h 9 h 9 6hh}EhAh 9 hThfhshXrhCSPhI@#h{hq9h]'huh=>ƫ:@bHLPvx:RTVX8RTXb¯د*,VX޴npr*,0@Z^ ZdrHRмԼԼȩh.;hwhGgmhs h =h =h =hz9h>hWhW6hWh8"hh hgAWh}Y+hnthsLhjihU h\ hFhUhq9h4EJLnx Ll.r0HvDXZ\bnļĴĴİĬh"4h>hnVhiehq/h_6hB6hBhp[h_6h6y5h_6hkh6yhR-h;hoh6yhj_ 6hj_ h6xIhh@wh h,hhhmh$84JNPr, 0,:@Jvnv\>P>@BR~hJHhJH6 h 6h>[+hJHh]h!6:hU1h ijh:YhUph^)h@}phO$hARhOchd{Shd{S6hUhd{Shd{Shm6hzh>hhh"4hm9 @B~"$"$~tv,.''>o@op$a$gd$a$gdp" $&0:BRT*`TJlV:<:BDvxjÿÐÔÅh.Y h.ph.ph.phW(hq,hhh{;hiDhy yhG,h3h/ ] hF6]hFh{h!6:hy yhPK6hy yh'z6hy yhgN6hy yhpH6 hrO6h hpHhgNh'z4j,8B\jtxh&^b "$h JTƲێhm`hy yhpHhKhF hTPhFh3hTP h.p6hy yh.p6 h.p\ h.p6\hpH hh.ph.p6\ h26\h2h|1*h.ph.p6 h\,6h\,h"h.ph.Yh[3*,.<xt*,@Rd&LTzb @`rv0"6:"4vȼȸh{h+hmmh?h hh0hrh/hy yhc"vh'h!6:h3hm`6hFhh3hpH6hpHh]hm`hH@ $,<>BR|~"hjl    0 D           2 4 `    " 0 \ ^ j     l ÿÿ˻û䪻˻hd6=hdxchqhc"vhNLhl0h/hO" hO"6hgNhgN6hgNh`hPhmmh-BhbIh%zhbI6 h%z6h%zhKhthmh]h?h h)7l |    .b hx&8BDFXDxz|~tv$>N6(HXZdܼhxhB!h2 hp hth{ hmkhah_h#h#6h#hCah`hU1hZuhmh-hh hO"h!:@@B:H*.2      B!X!!!!!"""""####$$$^$r$x$6%F%û÷÷ïãßßÛ×ÏÇhuh6huhWHhxhB8h?Lh0$ph<h#h:Bhhhh6hhhx6h$,h$,h$,6h{ hc"vhxhp hpyhpy6\ hpy6\hpy5F%%%%%"&^&H'h''''((f((((((($)*lllXljlllzl~lllllllDmVmXmxmzm~mmTnnnnnnno@oooo֪hKQhh"9hhKhK6hKhF0ho6hF0h$96hF0h3\6hoho6hohmmh<Uh3\h3\6h8e|h1Mhvxhhp h3\h8 godina). Danaanja znanost smatra da je takva uporaba rije i a, Kaj i `to posljedak svjesnog pokuaaju jezi nog zbli~avanja Hrvata, u prvom redu kroz djelatnost Ozaljskoga knji~evnog kruga. O tome piae Eduard Hercigonja na pr. u svojoj Tropismenoj i trojezi noj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2006. (2. izd.). Taj pokuaaj nije uspio, ali njegovi su tragovi i danas ~ivi u govoru Gradiaanskih Hrvata. Na str. 166 i 167 Strohal opisuje golemi Grdoviev glagoljski zbornik, te~ak skoro 20 kg. (to nije, 19 kg. i 95 dkg.), pisan u 17. st. na ukupno 1569 str. Imao sam ast vidjeti tu ogromnu knjigu u Arhivu HAZU u Zagrebu. Na str. 180 nalazimo na ovu Strohalovu misao: "Uope, vidimo usku duaevnu vezu izmeu bosanskih franjevaca i naaih popova glagolaaa napose franjevaca glagolaaa. Knji~evni rad bosanskih franjevaca bio je samo posebni ogranak hrv. glagolske knjige." Na str. 193-206 Strohal opisuje razne glagoljske bilje~nice. Na str. 195 opisana je bilje~nica koja se danas nalazi u Pragu (knji~nica Narodnog muzeja, najveeg i najva~nijeg u eakoj, smjeatenom na sredianjem Vaclavskome trgu), pisana kurzivnom glagoljicom u 17. i 18. st. Dosta je oateena, a sadr~i biljeake, molitve, zaklinjanja, blagoslov broda itd. Ovu sam bilje~nicu imao u rukama tijekom mog boravka u Pragu godine 2001., i opisao sam ju u lanku D.}.: O jednoj kurzivnoj glagoljskoj bilje~nici u Pragu, objavljenom u zborniku Muka kao nepresuano nadahnue kulture 3, Vrbnik- Krk, udruga Pasionska Baatina, Zagreb 2003., 211-218. }ao mi je ato u to vrijeme nisam znao da je i Strohal tu bilje~nicu opisao u svojoj knjizi. Za Bukvar, tj. glagoljsku po etnicu tiskanu godine 1527. u Veneciji, a to je ujedno i najstarija poznata hrvatska po etnica za djecu, Strohal na str. 199 u zanimljivom odjeljku o a kim ud~benicima i a kim akolskim bilje~nicama pogreano navodi 1528. kao godinu njena tiska. Poznato su ukupno etiri primjerka te knjige, a niti jedan nije u domovini. Tijekom 2006. doznao sam putem Interneta i za postojanje petog primjerka, koji se pojavio na jednoj dra~bi u SADu. U Strohalovo vrijeme joa nije bila poznata glagoljska po etnica Jurja iz Slavonije (ili Jurja Slovinca, u Francuskoj poznatog kao Georges d'Esclavonie), glagoljaaa i profesora na pariakoj Sorboni prije neato viae od 600 godina (od 1400. do 1404.). Po etnica je pisana u Parizu koncem 14. st., a danas se uva u Gradskoj knji~nici u Toursu u Francuskoj. Nedavno je Kraanska sadaanjost u Zagrebu izdala knjigu Juraj Slovinac: Tvrava djevi anstva, s kojom je Juraj uaao i u povijest francuske knji~evnosti, a u kojem izdanju je objavljena i ta glagoljska po etnica. Lika je, ato se glagoljice ti e, do dolaska Turaka bila iznenaujue jaka kulturna sredina. Pogledajte moj prikaz na Internetu na adresi www.hr/darko/etf/likka.html, a u Strohalovoj knjizi na pr. str. 207, 210 i 211, te njegove skri~aljke. Na str. 211 Strohal na pr. opisuje Koluniev zbornik iz 1468., te iz njega citira ovu molbu li kog glagoljaaa Broza Kolunia itatelju: "...i joae vas molim, gospodo redovnici i ~akni, da se spomente na prit u ovu, da je knjigam teako priti, i gdo knjige po tuje, da je knjigami po tovan..." Na str. 212 doznajemo za jednu rukopisnu glagoljsku knjigu koja se nalazi u Portu u Portugalu. Na str. 224 Strohal navodi neke ispravke. Spominje i primjerak rukopisnog hrvatskoglagoljskog brevijara iz godine 1493. koji se uva u Moskvi. Vjerojatno se misli na Moskovski brevijar (u dva dijela) iz 1442-1443. Na istoj stranici navodi da je najstarija hrvatska tiskana knjiga iz godine 1483., a ne iz 1482., kao ato je naveo ranije u svojoj knjizi. Takoer spominje da je propustio spomenuti Baromiev brevijar tiskan 1493. u Veneciji, kao i Senjski misal tiskan godine 1509. (meutim godina 1509. je pogreana, treba biti 1494.). Strohalovi radovi, objavljeni i neki tek najavljeni, spomenuti su na raznim mjestima u njegovoj knjizi. Budui da je Strohal za mnoge od njih naveo samo godinu publiciranja i asopis, a ne i naslov (mada se tema lanka mo~e naslutiti iz konteksta), na takva sam mjesta stavio upitnik (?). Ni~e dajemo popis svih tih radova, koji zainteresiranom itatelju mogu biti putokaz za daljnja istra~ivanja Strohalovih pregnua oko hrvatske glagoljske baatine. Neki od naslova su razrijeaeni i u popisu Strohalovih radova na temu glagoljice pri kraju ovog lanka. 1. Rudolf Strohal: Mirakuli ili uda (?), `kolski vjesnik, Sarajevo, 1910. (vidi Strohalovu knjigu na str. 135) 2. Rudolf Strohal: Anali ili kronika boljunskoga plovana Frljania (?), Kraanska akola, 1910./11., br. 1. i 2. (vidi Strohalovu knjigu na str. 106) 3. Rudolf Strohal: Kronika popa Vincenca Frljania i popa Ivana Kri~mania (?), Kraanska akola, 1911., 23-28 (vidi Strohalovu knjigu na str. 222) 4. Rudolf Strohal: Glagoljski napis u crkvi sv. Lucije kod Baake na otoku Krku, Vjesnik hrv.-arheol. druatva N. S., 12, Zagreb 1912, 8-12. 5. Rudolf Strohal: Konstitucioni fratrov tretoga reda iz 1734... preneseni na hervaski po ocu fra. Ivan Gri~ostomu Kreaiu Cresaninu (?), Serafinski Perivoj, Sarajevo 1913. (vidi Strohalovu knjigu na str. 104) 6. Bojni i Kninski, Rudolf Strohal: Hrvatske glagoljske listine (?), Vjesnik kr. zemaljskoga arkiva, 1914. (vidi Strohalovu knjigu na str. 78 i 119) 7. Rudolf Strohal: Glagoljska isprava iz Hrnetia kraj Karlovca iz 1563. (?), Vjesnik kr. zemljaskog arhiva, najkasnije 1915. (vidi Strohalovu knjigu na str. 143) 8. Rudolf Strohal: Stativsko narje je (?), Izvjeataji rakova ke realne gimnazije, najkasnije 1915. (vidi Strohalovu knjigu na str. 143) 9. Rudolf Strohal: Glagoljski dramski moraliteti (?), prireeno za tisak (vidi Strohalovu knjigu na str. 143) 10. Rudolf Strohal: Cvt vsake mudrosti, rukopis predan za tisak Jugosl. akademiji (vidi Strohalovu knjigu na str. 139), izdan u Zagrebu 1916. 11. Rudolf Strohal u svojoj knjizi na str. 78 ka~e da je za tisak priredio svu silu glagoljskih listina iz 17. i 18. vijeka s otoka Krka, iz sj. Dalmacije i poneato iz Istre, na koje se malo osvrtao u svojoj knjizi. 12. Rudolf Strohal: Popis mrtva kih misa kaptola rije koga od 1545 do 1555, Starine br. 34 (izdaje Jugosl. Akademija, vidi Strohalovu knjigu na str. 114) 13. Rudolf Strohal: Glagoljske aekvencije (?), Pu ka prosvjeta (vidi Strohalovu knjigu na str. 129) 14. Rudolf Strohal: Narodne legende i pripovjetke (?), Narodne Novine (vidi Strohalovu knjigu na str. 136) 15. Rudolf Strohal: Narodne legende i pripovjetke (?), Sdslavische Revue (vidi Strohalovu knjigu na str. 136) 16. Rudolf Strohal: Narodne legende i pripovjetke (?), Hrvatska Prosvjeta (vidi Strohalovu knjigu na str. 136) 17. Rudolf Strohal: Blagdanar popa Filipa (?), prireeno za tisak (vidi Strohalovu knjigu na str. 134) 18. Rudolf Strohal: Kronika fra `imuna Klimantovia (?), Vjesnik zem. Arhiva god. XIII, str. 211-219 (vidi Strohalovu knjigu, str. 221) 19. Rudolf Strohal: Hrvatska glagoljska lijepa knjiga u primjerima, predao Jugosl. akademiji za tisak (vidi Strohalovu knjigu na str. 123) Poznati glagoljaaki knji~evnik fra `imun Klimantovi, rodom iz Lukorana na otoku Ugljanu oko 1460. (umro je na nepoznatom mjestu oko 1520.) spominje se u Strohalovoj knjizi na str. 49, 103, 112, 113, 129, 221. Autor spominje na str. 49 jedan od Klimantovievih obrednika koji je prou avao u Zadru. Danas se oni nalaze u glagoljaakome samostanu Sv. Ksavera u Zagrebu. Preneseni su u Zagreb u vrijeme surove talijanske okupacije otoka Krka, u kojem se nemilosrdno uniatavala hrvatska kulturna baatina, osobito glagoljaaka, a kr ki biskup Josip Mahni  bio je kidnapiran i silom odveden u Italiju. Ovaj primjer pokazuje da su i Strohalovi podatci o smjeataju pojedinih rukopisa i knjiga zastarijeli. To ne iznenauje, jer od vremena nastanka njegove knjige godine 1915. do danas, mnogi su glagoljski rukopisi i knjige premjeateni ili nestali. Knji~nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu je jedna od naaih institucija koje posjeduju ovei broj Strohalovih radova (neke i u viae primjeraka, ukupno 38), a dostupni su na internetskoj adresi: knjiznice.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=Strohal%20Rudolf Navedimo najprije Strohalove knjige u tom popisu, koje se ti u hrvatske glagoljice, a objavljene prije 1915. Prva knji~ica, nema sumnje, predstavlja skicu za njegovu kasniju Hrvatsku glagolsku knjigu: Rudolf Strohal: Kratki osvrt na hrvatsku glagolsku knjigu, Zagreb, 1912. (55 str.) Naime, na samom kraju te knjige Strohal ka~e:  Ovaj kratki osvrt je podjedno prospekt moje historije hrvatske glagolske knjige, koju u izdati god. 1912., ako nakladnika nadjem. Kao ato vidimo, potraga za nakladnikom njegove Hrvatske glagolske knjige trajala je pune tri godine, da bi ju na koncu izdao sam, u vlastitoj nakladi. Evo ato nam Strohal ka~e na posljednjoj stranici ove knji~ice:  Ovaj sam krati osvrt napisao, da upozorim hrvatski narod na hrvatsku glagolsku knjigu, koja je bila dosele prikazivana ne samo posve manjkavo, ve i pogrjeano i neistinito. Ja sam lanjske godine (1910.) pokazao u  Kraanskoj akoli , kako su dr. Bosnac i dr. `urmin prikazali hrvatsku glagolsku knjigu u akolskoj knjizi  itanci iz knji~evnosti starina starih slovenskih, hrvatskih i srpskih , nu nisam na taj prikaz dobio nikakva odgovora. Ova se knjiga joa uviek upotrebljava kao akolska knjiga u istom nevaljanom pogrjeanom i neistinitom obliku, pa se stoga usudjujem javno preporu iti kr. Zemaljskoj vladi, da tu knjigu odmah povu e iz akolske porabe, jer je po mom mnienju bolje da se hrvatska glagolska knjiga nikako ne u i, nego li onako manjkavo, pogrjeano i neistinito, kako je prikazana u re enoj knjizi dra. Bosanca i dra. `urmina. Na prvoj stranici spomenute knji~ice Strohal piae:  Nema naroda na svietu, koji se ne bi ponosio sa svojim starinama i koji ne bi nalazio u svojim starinama poticaja za danaanji svoj rad, samo mi Hrvati odnemarili smo naau staru hrvatsku glagolsku knjigu. Ona je bila sve do danas [1911.] nekako kisela jabuka, u koju nijesu nikako htjeli naai nau enjaci zagristi. I kada su zagrizli, zagrizli su sa slabim i nikakvim uspjehom. Pa ipak je ta stara hrvatska glagolska knjiga znameniti dio naae hrvatske prosvjete, ato viae dr~im, da onaj, koji ne poznaje hrvatske glagolske knjige, ne mo~e nikako razumjeti starije hrvatske literature, osobito dubrova ko  dalmatinske ni bosanske, jer su se ta dva ogranka hrvatske knjige upravo razvila iz stare hrvatske glagolske knjige. Joa jedna knjiga u posjedu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objavljena prije 1915., jest ova: Rudolf Strohal: Glagolska notarska knjiga vrbni koga notara Ivana Staaia / priredio za atampu i s uvodom i potrebitim biljeakama popratio Rudolf Strohal, izdanje Staroslavenske akademije na Krku, Zagreb, 1911. (211 str.) [u ovoj su knjizi primijeene su i neke pogreaake u Strohalovu preslovljavanju (transliteraciji) s brzopisne glagoljice u latinicu; autor daje vrlo vrijednu raspravu "o ~ivotu, upravi i pravnim obi ajima naroda hrvatskoga u Vrbniku u prvoj polovici 17. vijeka"] Evo naslova Strohalovih knjiga sa spomenutog popisa Knji~nice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objavljenih nakon 1915., kada je Strohal ve prevalio aezdesetu godina ~ivota: Rudolf Strohal: Cvt vsake mudrosti : najstarije hrvatsko umjetno sa uvano knji~evno djelo iz 14. vijeka / na svijet izdao Rudolf Strohal, Zagreb, 1916. (48 str.) Rudolf Strohal: Zbirka starih hrvatskih crkvenih pjesama / sabrao iz starih hrvatskih glagolskih rukopisa od 14-18. vijeka Rudolf Strohal, Zagreb, 1916. (64 str.) Rudolf Strohal: Mirakuli ili udesa : svezak 1. / sabrao iz hrvatskih glagolskih spomenika od 14-18 vijeka Rudolf Strohal, Zagreb 1917. (91 str.) Rudolf Strohal: Stare hrvatske apokrifne pri e i legende / sabrao iz starih hrv. glagol. rukopisa od 14.-18. vijeka Rudolf Strohal, Bjelovar, 1917. (120 str.) Prema tome, zaklju ujemo da je samo tijekom dvije godine nakon 1915. Strohal u svezi s glagoljskom problematikom objavio joa etiri knjige na ukupno viae od 300 str.! Dodajmo tome i knjigu koja sadr~i i primjere iz hrvatske glagoljske baatine: Rudolf Strohal: itanka iz knji~evnih djela starih bugarskih, hrvatskih, srpskih i slovena kih u I. periodu / sa knji~evnim uvodom priredio R. Strohal, Zagreb, Kralj. Zemaljska tiskara, 1921. (256 str.) Citiranost Strohalovih knjiga i drugih radova Strohalova Hrvatska glagolska knjiga je vrlo citirana, jedna od najcitiranijih kad je rije  o povijesti hrvatskoga glagoljaatva. Pokuaajmo to ilustrirati s nekoliko primjera. U opse~noj monografiji Vjekoslava `tefania Glagoljski rukopisi otoka Krka, JAZU, Zagreb, 1960., Strohalovi radovi, kao i njegova knjiga o kojoj govorimo, citiraju se na str. 20, 67, 94,145, 147, 156, 246, 250, 268, 269, 283, 361, 382, 391, 393, 397, 404, 433 (prema kazalu na kraju `tefanieve knjige). Prema tome, Strohalovi radovi predstavljaju za `tefania va~ne reference. U joa jednom monumentalnom, vrlo opse~nom i va~nom djelu Vjekoslava `tefania, pod naslovom Glagoljski rukopisi JAZU, I i II, JAZU, Zagreb 1970., Strohalova se knjiga vjerojatno najviae citira, kao i njegovi mnogobrojni radovi na temu glagoljaatva. U prvom dijelu, prema prilo~enom kazalu imena, `tefani citira Strohala na str. 8, 9, 24, 48, 51, 70, 152, 153, 155, 158, 159, 161, 164, 168-171, 177, 179, 180, 183, 184, 188, 189, 193, 195, 198, 206, 218, 219, 223-238, 241, 244, 246, 248, 253, 260-262, 267, 270, 277-280, 290, 293, 294, 297, 298, a u drugom dijelu na str. 5, 8-10, 15, 18-23, 26-37, 40, 46-48, 53-59, 62, 65, 69, 76-79, 90, 93, 95, 99, 102, 105, 107, 109, 111, 118, 122-124, 128, 170, 176, 180, 181, 191, 201, 202, 204. Doista impresivno, ak i kad se uzme u obzir da na pojedinim mjestima `tefani zapravo samo ispravlja neka Strohalova pogrjeana itanja ili tuma enja. Ivanka Petrovi u svojem opse~nom radu, Bogorodi ina udesa u Ivan ievu zborniku, hrvatskoglagoljskom spomeniku 14/15. st., Radovi Staroslavenskog instituta 7, Zagreb 1972, 123-210, citira Strohala na str. 133, 134 (triput), 142, 206 ( etiri puta), meu njima dakako i njegovu Hrvatsku glagolsku knjigu. Ista znanstvenica u svojoj knjizi Marijini Mirakuli i zapadnoevropski Srednji vijek, Radovi Staroslavenskog instituta 8, Zagreb 1977, navodi etiri Strohalove reference na str. 151, a iste etiri reference i u popisu literature na str. 210-211, Meu njima je i Hrvatsa glagolska knjiga. U sada ve klasi noj monografiji Eduarda Hercigonje, Povijest hrvatske knji~evnosti II, Zagreb 1977., Strohalova Hrvatska glagolska knjiga i njegovi drugi radovi na temu glagoljice citiraju se na str. 211, 277, 415, 435, a u popisu literature njegovi se radovi nalaze na str. 439, 445, 446, 447 (dva rada), 455 (dva rada), 457 (dva rada) i 462. U djelu Baaanska plo a, I i II, JAZU, 1988. (ur. Andre Mohorovi i i Petar Str i), koja predstavlja udnu kompilaciju fotokopija velikog broja lanaka i lan ia o Baaanskoj plo i objavljenih do 1988., nalazi se na str. 104-108 i fotokopija ve prije spomenutog lanka Rudolfa Strohala,  Glagolski napis u crkvi sv. Lucije kod Baake na otoku Krku , P.O. Vjesnik Hrvatskog arheoloakog druatva. N.S. sv. 12, Zagreb, 1912, 1-4. U knjizi poznatog istra~iva a Leonarda Tandaria, Hrvatski glagolizam, liturgija i knji~evnost, Zagreb 1993., Strohal je citiran triput na str. 295. Rudolf Strohal bavio se i istra~ivanjem Vinodolskog zakona: Rudolf Strohal: Zakon vinodolski. Uvod, tekst i tuma . Preatampano iz  Mjese nika Pravni kog druatva u Zagrebu , Zagreb 1912, str. 1-23. Pogledajmo opairniji pasus o tom Strohalovu radu iz pera Josipa Bratulia, objavljenom 1988. u monografiji Vinodolski zakon 1288. u povodou 700. obljetnice Zakona (priredio Josip Bratuli, vidi str. 15): [po etak citata] ... U sredianjem pravnom asopisu Hrvatske, "Mjese niku pravni kog druatva", izdao je 1912. Rudolf Strohal Vinodolski zakon, latinicom. Tekst je izaaao i kao posebno izdanje. U kraem uvodu Strohal piae da je "izdanje priredio za hrvatske pravnike i sve prijatelje hrvatske starine, a to zato da zainteresira hrvatske pravnike za ovaj svakako zanimljivi spomenik iz starijeg pravnog ~ivota hrvatskoga naroda". Nakon samog teksta, koji je prepisan s originala, Strohal donosi Tuma  u kojem iznosi i svoje mialjenje o kurzivnom pismu, tj. "da imade svako selo svoj posebni na in u pisanju glagolskih isprava", ato je teako prihvatiti kao znanstveno pouzdanu tvrdnju. On je prijepis Vinodolskog zakona datirao godinom 1565. ustvrdivai da je rukopis Zakona najsli niji glagoljskoj ispravi iz Arhiva JAZU (II c 77) koju je pisao Juraj Arbanasi. On, doduae, ne inzistira previae na toj tvrdnji, te nastavlja o prepisiva u: "Bio tko mu drago tko je taj sa uvani primjerak Vinodolskog zakona prepisao, to stoji da prepisivatelj nije bio ni to an ni savjestan u svom poslu." Slijedi 150 bilje~aka uz tekst, u kojima je Strohal pokuaao dati neka nova tuma enja tamnih mjesta u Zakonu. Vratio se na Ma~uranievu dataciju Vinodolskog zakona, tj . na godinu 1280. Nakon Strohalova objavljivanja Vinodolskog zakona razvila se polemika oko izdanja izmeu Rudolfa Strohala i Marka Kostren ia... [kraj citata] Strohal se na str. 17. svoje Hrvatske glagolske knjige osvre na Vatroslava Jagia, u svezi njegova negiranja tvrdnje I. Tkal ia o glagoljaaima u Zagreba koj biskupij (Jagi to navodi u Vodnikovoj Povijesti hrvatske knji~evnosti na str. 24). Strohal tvrdi da su glagoljaai ipak imali u Zagreba koj biskupiji svoje ~akne ili dijake, i to potkrjepljuje sljedeim podatcima: ~akan Luka spominje se 1456. u Trgu kod Ozlja i 1459. u Ozlju, dijak Klari pod Novim gradom na Dobri kod Karlovca, Perica Migal u Vrhovcu kraj Kraaia godine 1679., a viae takovih dijaka naveo je Radoslav Lopaai, koji spominje da je u rnomlju u Kranjskoj namjeaten u 16. st. posebni u itelj za glagoljsko pismo, latinsko i irilicu, imenom Bartol Mavrin, kojega je namjestio knez Nikola Frankapan. Kao ato smo vidjeli, Strohal na po etku svoje knjige navodi i popis od ak 63 mjesta Zagreba ke biskupije gdje su po evai od polovice 15. st. evidentirani glagoljaai. Na str. 77 svoje knjige, pri kraju odjeljka o ispravama ili listinama, Strohal piae ovo:  V. Jagi napisao je na str 33. Vodnikove Povijesti hrv. knji~evnosti i ovu neispravnu tvrdnju o hrvatskim glagolskim listinama:  Glagolske listine nemaju dakako onog zna enja za hrvatsku historiju, kao irilske za srpsku ili bosansku, jer se ponajviae ti u malih stvari, kao darova crkvama ili manastirima, kupoprodajnih ustanova, sudskih presuda, oporuka i razvoda mea . O emu radi onaj manji dio hrv. glagolskih listina, toga Jagi nije naveo. Odatle bi mogao itatelj zaklju iti, a ini se, da je toga mnijenja zaista i V. Jagi, da hrv. glagolske listine imaju vrlo malog ili nikakvog zna enja za hrvatsku historiju. Ali tomu nije tako. Da je V. Jagi pogledao Lopaaievu knjigu Biha i bihaka krajina, Dodatak str. 295., 301., 305. i 306., ne bi toga napisao, a po gotovo ne bi toga napisao, da je poznavao hrv. glagolske listine, koje se uvaju u studijskoj biblioteci u Ljubljani pod signaturom  Slavische Sammlung futorl 2. br. 368. i koje se uvaju u zemaljskom kranjskom muzeju Rudolphinumu u Ljubljani. Ove sam listine sa Drom Bojni iem Kninskim izdao u Vjesniku kr. Zemaljskog arkiva za god. 1914. U ostalom nije V. Jagi iscrpio ni svojih rije i,  jer se ti u ponajviae malih stvari , jer imade i hrv. glagolskih listina, koje govore o darovima vlastele (Frankopana) privatnicima, o uzvisivanju pojedinih ljudi na ast vlastele po hrv. odli nicima itd. Moram istaknuti joate, da su [se] i hrv. protestanti dopisivali glagolskim pismenima, pa da su nekoje takove listine i atampom ve izdane. Kao ato smo ve vidjeli, Strohal je sedam puta citiran u kapitalnom djelu Branka Fu ia, Glagoljski natpisi, 1982. U opse~nom katalogu izlo~be  Sakralna tiskana knjiga odr~ane 1995. u Pinakoteci Gospe od Zdravlja u Splitu, odr~ane u ast Bernardinu Splianinu, nalazi se jedan pasus, dostupan i putem Interneta na adresi www.svkst.hr/izlozba15.htm, koji glasi: [po etak citata] Premda je naaa najstarija "hrvatska knjiga zastrta joa uvijek tamnom koprenom" neki naai jezikoznanci dr~e da su Hrvati ve u XIV. i XV. st. imali svoju umjetnu knjigu "i svoj knji~evni jezik - akavsko narje je" *(24. Rudolf Strohal, u: E. Hercigonja, Povijest hrvatske knji~evnosti, knjiga 2., Liber, Mladost, Zagreb l975., str. l07.) [kraj citata] Strohalovo djelo je i danas aktualno. O tome govori sljedei znanstveni rad, objavljen godine 2000. u jednom medicinskom asopisu, a prila~emo i sa~etak rada (preneseno s interenetskih stranica bibliografije znanstvenih radova, bib.irb.hr): Marija-Ana Drrigl (Staroslavenski institut), Stella Fatovi-Feren i (HAZU): Rudolf Strohal kao istra~iva  glagoljskih medicinskih tekstova, Acta Facultatis Medicae Fluminensis (0065-1206) 25 (2000), 1-2; 51-55 Sa~etak: R. Strohal (1856-1936) posvetio je dio svog znanstvenog interesa prou avanju hrvatske glagoljske baatine. U ovom radu dan je osvrt na njegovo izdanje hrvatskoglagoljske ljekaruae iz 15. stoljea. Mlai naraataji znanstvenika nadovezuju se na Strohalove rezultate, produbljujui ih ili ispravljajui vlastitim spoznajama. Spomenuti znanstveni rad vjerojatno je prvi do sada u ijem naslovu nalazimo ime Rudolfa Strohala. Zanimljivo je da je rad interdisciplinarnog karaktera, na dodiru filologije i medicine. To su naime odgovarajue u~e struke dviju uglednih znanstvenica. Povjesni ar knji~evnost akademik Nikica Kolumbi spominje Rudolfa Strohala u svojem lanku  Konstitucije franjevaca treoredaca kao knji~evnojezi ni hrvatski spomenik , str. 194-198, u Iskoni b slovo, Zbornik radova o glagoljici i glagoljaaima zadarskog kraja i crkvi sv. Ivana Krstitelja, Zagreb 2001. Popis Strohalovih radova o hrvatskom glagoljaatvu (pored gore spomenutih) Kao ato smo vidjeli, Strohalove radove citiraju i suvremene znanstvene monografije i studije. Na taj je na in nastao sljedei kronoloaki popis nema pretenzija na potpunost, ali dovoljno sam za sebe govori o erudiciji i radnoj energiji autora. Naknadno sam dodao joa i radove na temu glagoljice iz Bibliografije Strohalovih rasprava i lanaka, koju sam dobio ljubaznoau g. ure De~elia i ozna io oznakom (B) u popisu koji slijedi. Rudolf Strohal: Blagdanar popa Andrija iz Novoga, Kraanska akola XVI, Zagreb 1906., 124-127 Rudolf Strohal: Nekoliko starih listina iz Karlova kog kotara, Vjesnik kr. hrv.-slav.-dalm. arhiva, 1907. Rudolf Strohal: Razli iti zapisi i aranja, Zbornik za narodni ~ivot i obi aje, knj. XV, Zagreb 1910., 120-132 Rudolf Strohal: Exorcismi contra aeris tempestates, Zbornik za narodni ~ivot i obi aje, XV, Zagreb 1910., 140-153 Rudolf Strohal: Zaklinjanja i zapisi popa Antona Barsa (?), Zbornik za narodni ~ivot i obi aje, XV, Zagreb 1910.?, 154-160 Rudolf Strohal: Zapisnici notara dobrinjskih od god. 1603-1641, Vjesnik Zemaljskog arhiva XII, Zagreb 1910., 107-121 Rudolf Strohal: Zapisnici vrbni koga notara iz godine 1644. i 1645., Vjesnik Hrv. dalm. Zem. Arkiva 1910., 147-162 Rudolf Strohal: Sudovanje u Veprincu u 16. vijeku, Mjes nik Pravni kog druatva, Zagreb 1910., str. ? Rudolf Strohal: Nekoliko neatampanih glagoljskih listina, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, urednik dr. Ivan Bojni i pl. Kninski, Godina XII., Zagreb 1910., str. ? Rudolf Strohal: Glagolski spomenici u kralj. zemaljskom arhivu u Zagrebu, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, urednik dr. Ivan Bojni i pl. Kninski, Godina XII., Zagreb 1910., str. ? Rudolf Strohal: Nekoliko rije i o hrvatskom glagolskom pismu i knjizi. Pobratim, 21/1910., 11, 13, 205-207; 14, 221-223 (B) Rudolf Strohal: Jedna bilje~nica ili kvadirnica ~akna glagoljaaa, Kraanska akola, Zagreb, 1910.-1911., str. ? Rudolf Strohal: Anali ili kronika boljunskoga plovana Vincenca Frlania i njegova nastavlja a Ivana Kri~mania, Kraanska akola, Zagreb 1910/11., 23-28 Rudolf Strohal: Starohrvatska glagolska crkvena prikazanja. Nastavni vjesnik, 19/1910-11., 5, 348-352. Prijevod: Agramer Zeitung, 86/1911, 9, 2-4 (got) Obzor, 52/1911., 10, II (B) * U Agramer Zeitungu odlomak pod naslovom Alt-kroatische geistliche Schauspiele - U Obzoru naslov: Starohrvatska glagolska prikazivanja. Rudolf Strohal: Hrv. glagolski knji~evnik Rafael Levakovi. Hrvatska, 1911, 45, Pr. II (B) Rudolf Strohal: Jedna potpuna hrvatska glagolska postila. Katoli ki list, 62/1911., 21, 162-164 (B) *O glagolji kom rukopisu iz godine 1637. Rudolf Strohal: Dvije glagolske knjige tako zvanih dialoga svetoga Grgura pape. Katoli ki list, 62/1911., 46, 362-365 (B) Rudolf Strohal: Knjige sv. Bernardina u hrv. glagolskoj literaturi. Kraanska akola, 14/15/1911., 22, 344-346; 23, 261-265; 24, 283-388 (B) Rudolf Strohal: Hrvatska glagolska knjiga (Neki rezultati moga prou avanja), Narodne novine, 77/1911., 242-243 (B) Rudolf Strohal: Hrvatski glagolski knji~evnik fra Petar Milutini. Obzor, 52/1911., 306, I (B) Rudolf Strohal: Jedan glagolski misal. Prosvjeta (Zagreb), 19/1911., 12, 391 (B) Rudolf Strohal: Tri glagolske hrvatske notarske knjige. Prosvjeta (Zagreb), 19/1911., 12, 391. (B) *O glagolji kim knjigama Gr~ana Valjkovia, Ivana Sormilia st. i Ivana Sormilia ml. Rudolf Strohal: Hrvatski glagolski knji~evnik fra `imun Klimantovi. Prosvjeta (Zagreb), 9/1911., 22, 711-712 (B) Rudolf Strohal: Hrvatski glagolski knji~evnik fra Antun Jurani. Prosvjeta (Zagreb), 19/1911, 23, 743 (B) Rudolf Strohal: Jedna malena glagolska kronika popa Andrije iz Ko~laka u Istri. Prosvjeta (Zagreb), 19/1911, 24, 775-776 (B) Rudolf Strohal: Joa jedan glagolski rukopis knjige Dialozi svetoga Grgura pape, Prosvjeta (Zagreb), 19/1911, 24, 776 (B) Rudolf Strohal: Narodni blagdan i hrvatska glagolska knjiga, Pu ka prosvjeta, 7, Zagreb 1911., 97-99 (B) Rudolf Strohal: U kakvoj bi se formi imali izdavati glagolski spomenici?, Obzor br. 279, 1911. (B) Rudolf Strohal: Dujam Grego, hrvatski glagolski knji~evnik. Vienac, 2/1911, I 22-23 (B) Rudolf Strohal: Najstarija hrvatska umjetna proza. Vienac, 2/1911. 9, 277-280, 10, 314. *O glagolji kom rukopisu iz XIII. ili XIV. st. kome je kasnije dan naslov: Explicatio liturgiae romani vitus ac quidam morales articuli S. XV - Uz to dva odlomka iz djela pod naslovom: Pri a o kralju i kraljici; Ot mudrosti kapitul. Rudolf Strohal: Rajska ptica u istarskog popa glagolaaa Mihovila Buria, Prosvjeta XIX, Zagreb 1911., str. ? Rudolf Strohal: Starohrvatska glagolska crkvena prikazanja, Nastavni vjesnik XIX, Zagreb 1911., str. ? Rudolf Strohal: Notarske isprave Petra Zazaria u Moaenicama g. 1621.-1641., Mjese nik za g. 1911., 782-784 (1 isprava) Rudolf Strohal: Neato o pravnom ~ivotu hrv. naroda u austrij. Istri u 16. i 17. vijeku, Mjese nik pravni kog druatva, Zagreb 1911., str. ? Rudolf Strohal: Dvije glagolske hrvatske knjige o ranim papinskim bulama, Prosvjeta XIX, Zagreb 1911., str. ? Rudolf Strohal: Stare hrvatske apokrifne pri e i legende, nije jasno gdje i kada je objavljeno (citira `tefani u u svojim Glagoljskim rukopisima Arhiva JAZU, Zagreb 1960.) Rudolf Strohal, Jedna glagolska knjiga o raskolu isto ne i zapadne crkve, Prosvjeta, XIX, 1911., 84-85. Rudolf Strohal: Notarski protokol Gr~ana Valkovia (?), Vjesnik Dr~. Arhiva u Zagrebu, XIV, Zagreb 1912., 178-185 Rudolf Strohal: Najstariji hrvatski pisac. Prosvjeta (Zagreb), 20/1912., 1/2, 20-28 (B) *O Matiji Zadraninu. Rudolf Strohal: Fra Dumenigo Zec, hrv. glagolski pisac. Prosvjeta (Zagreb), 20/1912., 11/12, 477-480 *Uz to od D. Zeca: Biografske crtice o sv. Spiridonu (B) Rudolf Strohal: Einiges ber die kroatische glagolitische Literatur, Sdslawische Revue 1/1912, 31, 803-807 (B) Rudolf Strohal: Nekoliko openitih rije i o poeziji u hrvatskoj glagolskoj knjizi. Vienac, 3/ 1912., 2, 47-48 (B) Rudolf Strohal: Hrvatski glagolski knji~evnik fra Simun Glavi. Vienac, 3/1912., 4, 123 (B) Rudolf Strohal: Hrvatski glagolski knji~evnik Benedikt Koa i. Vienac, 3/1912., 9, 278-279 (B) Rudolf Strohal: Hrvatski glagolski knji~evnik pop Filip iz Novoga u Vinodolu. Nastavni vjesnik, 21/1912., 13, 3, 234-236 (B) Rudolf Strohal: Hrvatski glagolski knji~evnik pop Ivan Vrani Bakranin. Prosvjeta (Zagreb). 21/1913., 7, 520-523 (B) Rudolf Strohal: Popovi glagolaai odgojitelji i prosvjetitelji hrv. naroda. Obzor, 53/1912. 47, 3. Rudolf Strohal: Biljeake kaptola rije koga iz 16. vijeka, Starine 1913., 379-409 (B) Rudolf Strohal: Konstitucije franjevaca III reda (?), Serafinski perivoj, Sarajevo 1913., str. ? Rudolf Strohal: O ~ivotu i naobrazbi naaih popova glagolaaa. Prosvjeta (Zagreb), 21/1913., 10, 31 (703)-36 (708); II, 5 (741)-9(745) (B) Rudolf Strohal: Kad su bili t.z.  Dialozi pape Grgura prvi put u hrv. jeziku napisani, Nastavni vjesnik XXII, Zagreb 1914., 60-62 Rudolf Strohal: Odluke veprina kog suda od god. 1586-1591, Vjesnik zemaljskog arkiva XVI, Zagreb 1914., 117-154 Rudolf Strohal: Hrvatska glagolska umjetna knjiga. Hrvatska prosvjeta, 1/1914., 6/7, 332- 337 (B) Rudolf Strohal: Kada su bili tzv. "Dialozi pape Grgura" prvi put u hrv. jeziku napisani? Nastavni vjesnik, 23/1914-15., 1, 60-62 (B) Rudolf Strohal: Gdje se njegovala hrvatska umjetna knjiga? Vjerni drug, 19/1915., 16, 7/8, 117-119 (B) Rudolf Strohal: Patareni i hrvatska glagolska knjiga, Vjesnik Zemaljskog arhiva XVII, Zagreb 1915., str. ? Rudolf Strohal: Grad Senj, prvo kulturno ognjiate hrv. naroda. Hrvatska prosvjeta, 2/1915. I/4, 116-117 (B) Rudolf Strohal: Istina o hrv. glagolskom pismu u Zagreba koj biskupiji. Nastavni vjesnik, 24/1915-16. 396-399 (B) Rudolf Strohal: Zbirka starih hrvatskih crkvenih pjesama, Zagreb 1916. Rudolf Strohal: Mjesto Boljun u Istri, Zbornik za narodni ~ivot XIII, Zagreb 1918., 215-231 Rudolf Strohal:  Prilike iz stare hrvatske glagolske knjige, Zbornik za narodni ~ivot i obi aje Ju~nih Slavena, XXI-XXIII, Zagreb 1917.-1918., 64-124 Rudolf Strohal: Iz starine. Ro ., Zbornik za narodni ~ivot i obi aje 24, Zagreb 1919., 295-307 Rudolf Strohal: Nekoliko rije i o naaim popovima glagolaaima. Katoli ki list, 61/1919. 24, 187-191 (B) Rudolf Strohal: Pregled tiskara u kojima su se atampale hrvatske knjige od najstarijih vremena do osnutka Jugosl. akademije. Nastavni vjesnik, 30/1921-22., 19-26 (B) Rudolf Strohal: Slavensko bogoslu~je kod Hrvata. Kalendar Srca Isusova i Marijina, 20/1925, 20/1925., 86-89 (B) Rudolf Strohal: Neka djela stare hrvatske glagolske knjige. Kalendar Srca lsusova i Marijina, 20/1925., 89-92 (B) Rudolf Strohal: Notarske isprave Petra Zazaria u Moaenicama g. 1621-1641, Vjesnik Kr. Dr~. Arkiva u Zagrebu II, 1926., 188-191 (6 isprava) Rudolf Strohal: Zasluge hrvatskog sveenstva za hrvatski narod. Omladina, II/1927-28. VII, 148/149 (B) Rudolf Strohal: Mali prilog k crkvenoj starohrvatskoj knjizi. Nastavni vjesnik, 36/1927-28., 386,387 (B) Rudolf Strohal: Priru na knjiga  Duhovna obrana u hrv. glagoljskoj knjii, Zbornik za nar. }ivot i obi aje, knj XXVI, Zagreb 1928., str. ? Rudolf Strohal: Jedan odlomak iz matice vjen anih iz grada Rijeke, Vjesnik kr. dr~avnog arkiva, Zagreb 1928., 195-196 Rudolf Strohal: Jedan prilog za povijest sveenstva arcigjakonata gori kog iz god. 1592., Vjesnik kr. dr~avnog arkiva, Zagreb 1928., 196-198 Rudolf Strohal: O koljevci hrvatske knjige. Obzor, 70/1929., 42, 2 (B) Rudolf Strohal: Po eci hrvatske umjetne knjige. Obzor, 70/1929., 86, 2-3 (B) Rudolf Strohal: Veprinac u XVI vijeku, Zbornik za narodni ~ivot i obi aje, XXII, Zagreb1930., 137-150 Rudolf Strohal: Iz povijesti grada Bakra. Obzor, 71/1930., 175, 2-3 (B) Rudolf Strohal: Moaenica (Biljeaka iz XV, XVI i XVII vijeka), Zbornik za narodni ~ivot i obi aje Ju~nih Slavena, 1934., XXIX/2, 148-160 (B) Ovaj popis vrlo vjerojatno nije potpun. Najstariji Strohalov rad koji sam naaao na temu glagoljaatva je iz godine 1906., kad je Strohal imao ve 50 godina. Pisan je dakle prije to no 100 godina. Kao ato vidimo iz popisa, Strohalova pregnua su doista golema. Strohal je upravo u to vrijeme, godine 1908., prisilno penzioniran iz politi kih razloga, te sa svojom brojnom obitelji ~ivi u teakim prilikama (pogledajte lanak ure De~elia:  }ivot Rudolfa Strohala - obitelj i djelovanje ). Nakon etiri godine priprema, tj. etiri godine nakon prvog lanka, godine 1910. je objavio je na temu glagoljaatva desetak radova, a godine 1911. dolazi do prave eksplozije - viae od dvadeset radova! Nisam stigao detaljnije pregledati lanke objavljene u znanstvenom asopisu SLOVO koji izdaje Staroslavenski institut, meu kojima vjerujem da ima onih koji se oslanjaju na Strohala. Jedan od njih je znanstveni rad Josipa Kolanovia:  Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske (sada Hrvatski dr~avni arhiv), SLOVO, 32-33 (1982.-1983.), 131-187. Ve u prvoj re enici ovog rada autor isti e: "Prvi je R. Strohal u radu Glagolski spomenici u kr. zemaljskom arhivu u Zagrebu [Vjesnik kr. Zemaljskog arhiva, XII (1910), 197-204] donio popis glagoljskih rukopisa i isprava ato se uvaju u Arhivu Hrvatske u Zagrebu." Strohalova Hrvatska glagolska knjiga citira se na str. 133, gdje je rije  o popisima glagoljskih rukopisa. Na temelju gornjega popisa mo~emo rei da je Rudolf Strohal samo na temu hrvatske glagoljske baatine objavio barem osamdesetak bibliografskih jedinica ( lanaka i knjiga), te da u vezi s tom problematikom spada meu najcitiranije autore uope. U ovom lanku nismo se upuatali u polemike glede pojedinih pitanja oko hrvatske glagoljske baatine, jer to prelazi okvire ovoga lanka. Ipak, uputio bih itatelja na pr. na vrlo sadr~ajan i akribi no pisan lanak fra Stjepana Ivan ia (Franjevc treoredac glagolaa):  Neato o hrvatsko-glagolskim piscima samostanskih Treoredaca , Zadar 1911., 1-18 (preatampano iz Hrv. Krune brzotiskom  Katoli ke hrvatske tiskarne ), o raznim zaklju cima  veleu enog gospodina R. Strohala glede starih hrvatskoglagolskih rukopisa, koji se odnaaaju na pisce samostanskih Treoredaca, a jedino da se u predmetu zadosta zanemarene glagolice, sve viae pojmovi razbistre. Upisavai ime  Rudolf Strohal u tra~ilicu Google na Internetu, dobit ete popis od 473 dokumenta koji spominju ovo ime. Neki podatci su za ovaj lanak pronaeni upravo na taj na in. Njegova Hrvatska slovnica, Bjelovar 1893., spominje se i na internetskim stranicama izvan domovine, meu temeljnim gramatikatma u povijesti hrvatskoga jezika. Na koncu, jedna zanimljivost: jeste li znali da u naselju Utrine u Novom Zagrebu postoji ulica koja se zove Strohalov prilaz, u ast Rudolfu Strohalu? Zahvala. Ovim putem zahvaljujem gg. uri De~eliu i Alojzu Jembrihu na ljubaznom pozivu za sudjelovanjem na konferenciji posveenoj djelu Rudolfa Strohala, u organizaciji Zmajskoga stola i Matice hrvatske u Karlovcu. Njegovu Hrvatsku glagolsku knjigu prvi sam puta itao godine 1993., pa me je veoma zanimalo kako u tu knjigu do~ivjeti nakon ponovnog itanja trinaest godina kasnije, tj. 2006. U meuvremenu sam se naime dosta bavio popularizacijom glagoljske baatine unutar Druatva prijatelja glagoljice iz Zagreba, odr~avai meu inim i stotinjak javnih predavanja airom Hrvatske. Dojam je sljedei: osjeaj posramljenosti pred koli inom podataka u Strohalovoj knjizi koji mi joa nisu  sjeli . Naravno, zapremina mnogih drugih, iznimno va~nih podataka o hrvatskoj glagoljskoj baatini koje sam u meuvremenu prikupio, a kojih nema u Strohalovoj knjizi, viaestruko je vea od zapremine njegove knjige. U tom smislu osjeam se zapravo u enikom Rudolfa Strohala i na svoj na in nastavlja em njegova djela. Njegova Hrvatska glagolska knjiga le~i na samim po etcima mojega zanimanja za glagoljicu, a u poteakoama koje je on sam imao oko njena objavljivanja i zauzetosti za popularizacijom naae goleme glagoljske baaine, prepoznao sam i samoga sebe. Stoga i njemu osobno, sedamdeset godina nakon njegove smrti, izra~avam svoju nadublju zahvalnost za sve dobro ato je u inio. Literatura (pored referenca spomenutih u tekstu) Darko }ubrini: Mala enciklopedija hrvatske glagoljice, www.hr/darko/etf/lex.html Sa~etak. Rudolf Strohal (1856.-1936.) jedan je od pionira u istra~ivanju hrvatske glagoljske baatine u ranijem razdoblju. Njegova Hrvatska glagolska knjiga, objavljena godine 1915. u Zagrebu u vlastitoj nakladi, uz velike materijalne poteakoe i nerazumijevanje institucija, predstavlja jedan od prvih ambicioznijih pokuaaja cjelovite sistematizacije goleme kulturno-povijesne grae u obliku zaokru~ene, pristupa no pisane monografije o hrvatskoj glagoljskoj kulturi. Velik dio te grae i do danas je ostao nepoznat i teako dostupan airoj javnosti, pa i znanstvenoj. Zajedno s pozamaanim brojem od barem osamdesetak drugih objavljenih radova na temu glagoljaatva, Strohalov opus ostaje, unato  primijeenim nedostatcima, od trajne vrijednosti. Njegovi radovi spadaju meu najcitiranije u povijesti istra~ivanja hrvatske glagoljske baatine uope, a citiraju se, uz ispravke i nadopune, i danas. Strohalova knjiga dostupna je svakome putem Interneta na adresi www.hr/darko/etf/stroh, kao i mnoatvo drugih podataka temeljenih na novijim istra~ivanjima. oooooopp(p*p,p:pNpRp`ptpppppXqrrrr s8sbstsvsss tt,tHt^tttzttttttttuu u4uFuuuuuvvvwhww@xDxxxxxxÿûûïhXUh-he~he~6he~hhthgmDh 6vhvxh d=hT*h!hh<hKQhh<hKQ6h<h6CpprrxxF|H|ބʉ̉ ".0VXnpB$a$gd #$a$gd$$a$gdp"xxyy0ylyyyy,zjzlz~zzz|D|p||||^}`}t}z€Ā<,NVj؂ڂ>J΄܄ބrȻ죷hphu6hphhV(h4h(8huh-h-6 h$16 h-6h-mH sH  h-h-hqTh-6hqThqT6h-h$1hXUhqTh;2XZjlnrt,Jԇ ^Јڈ4ȉʉ̉46JLPx P^~P "h_Wyhmmh8hZ<hYUh^)h2hhhzhuZhphEh0h!h!6h!hl!G6h!hXhz:h,?Dhnh2 hIZhuh3hF0hl!G7"(.02 ,.06VX^dfhnpv|~xȓԓ2>BDԾɝԝ|qfh,h #CJaJh,h`CJaJh,hl CJaJh,hb@CJaJh,hCJaJh,h'zCJaJh,h_WyCJaJh,h8CJaJh,h#-CJaJh,h2CJaJh,hoPCJaJh,hweCJaJh,hFCJaJh,h3CJaJ(BD~PRPR(* ʡ̡$a$gdF$a$gd$$a$gd #DJj~n2@PRTVZx߾tiih,hIn/CJaJh,h`CJaJh,h^)CJaJh,h?CJaJh,hCJaJh,h-2CJaJh,hg*CJaJh& CJaJh,hfNCJaJh,hCJaJh,h8CJaJh,hvq?CJaJh,h #CJaJh,h3CJaJ$PRTVZҝ(*.2\ D|  (̡СԡڡܡޡԾԾԾߝߒԒ||qmhGh,h^)CJaJh,hZCJaJh,hoMCJaJh,hT CJaJh,hweCJaJh,h CJaJh,h+CJaJh,hFCJaJh,hCJaJh,h3CJaJh,hCaCJaJh,hIn/CJaJh,h|CJaJ*rt46ܭޭtvXZ"$68$a$gd"x$a$gd$(Τ ̦ PƨprtƩ 6\jnīƫܫJNbļļȩȩȥhTh"xhya,hT:h= h*h*h h*hwhi/hihXhGhhz)ht*VhCh Wh h*hJXhDehjuQhE<06Vحڭܭޭԯrv*,rtƷ*,.¹ҹ޹  &(46:<>@FHTVfû÷󧷧hm~mH sH  hm~hm~h9|%hm~h4Z'h8Ich3h~yhThT6hThih=CJaJhih"xCJaJhihU-CJaJhih}NCJaJh"xh"xh"x6:fhjlnrvx|~ºҺԺlVZz$&ɼɩɡəh"B*mH phsH h"h"B*phh"B*phhU-B*phh,*&B*phh#h#B*phhh#6B*phh#B*phh"xhNh0w"h)hm~h8IcmH sH hm~mH sH  hm~hm~h8Ic0&*,8:HN\fxbd "$~`|̼̼赱paVh,hGCJaJh,hjrB*CJaJphh,hGB*CJaJphh& B*CJaJphh,h=B*CJaJphh0h) hf{ hf{ h=hf{ hG h"h#h8IcB*phhF[B*phhB*phh"B*phh"B*mH phsH h"h"B*phh8IcB*mH phsH  46^tvx8~ b<JXZpһqgZPZH@h}NB*phh!B*phhF5B*phh%h%5B*phhCKd5B*phhRhRB*CJaJphhCKdB*CJaJphh,hB*CJaJphh\JB*phhT}?B*phh#:!B*phhmB*phhB*phh,h#B*CJaJphh,hB*CJaJphh,hGk7B*CJaJphh,hGB*CJaJph8vx`bXZDFTV$a$gd $a$gd$p<>XPjptvöîÞÎÆ~ˆqdq\Th6B*phhnTB*phhOh)>6B*phhOhF6B*phhOB*phhFB*phh;QB*phh=pmB*phh"PB*phh?B*phh$&B*phhUBhg6B*phhgB*phhNHB*phh&B*phh13B*phh#B*phh}NB*phh13h}N6B*ph "4 *>(J4t 2>@DPǿ篢}}}}sshc)6B*phhc)B*phh(d*B*phh&hB6B*phh&B*phhBhB6B*phhBB*phhx1B*phh9|%B*phhWzB*phhH&DB*phh2B*phhgB*phh)>B*phh6B*phh2_B*ph-P*P\br,>D :j(*:>@BPRTV`h"Dxxxph{ B*phhUBB*phhFB*phh~B*phhdB*phhPhPB*phh8B*phh+FbB*phh8h86B*phh8B*phh,;B*phhUBh}N6B*phhUBhUB6B*phh}Nh}N6B*phh}NB*ph,DTVd~>L "$h,VXZĹυ}y}qmieiihj6lhO(hShAh h!6hA"hhQh+hZh,h 6CJ]aJh,h%'CJaJh,h)6CJaJh,h 6CJaJh,h CJaJh,hwCJaJh h!h_>>B*phhShAB*phhdB*phh{ B*phhUBB*ph%rtT V 8 : xzrt$a$gdp"$ 2( Px 4 #\'*.25@9a$gd $a$gd$$a$gd"9)$a$gd!f4tP(&(*8`bhj Hjlpлhh9 hjh"9)6hjh56h5h"9)hBrdmH sH  hZ xhBrdheh/h!6]h!h4h!6 h`Zh! h4h!hN h/h!hBrd hBrdhBrd:N\rFT<zdh&T$&Pt"촰hpB*phhNB*phh B*phh|h|h#6h<hjhN h#h@'mH sH h@'hjh }6hjh&dZhNhjhX6h }h>hXh"9)h(hh|h,0"Vprtv         0 6 8 R T V      X       4 6 8 : P ºҳ٫ʘʘ|ujhL\ohL\oB*ph h{E`h{E`hwhGhhR-h{hlhU{h{E`hbhjh mH sH hjmH sH  h`ZhWih{h 6h{h 6h{hh h`Zh hj hjhjh B*phhpB*phh(h B*ph(P h       RVvx>8Bnprtv*,ܾܶܮ~vvkkhU~hU~B*phhU~B*phh B*phhD B*phheB*phhUOB*phhbwB*phh&=B*phh4'B*phhpB*phhL\ohL\o5B*\phh{E`B*phhB*phhL\ohL\oB*phhDB*phhvB*phhL\oB*ph(  :jl$6Hh~NTV^lpĺβukc[Shl\B*phh|B*phh4B*phh6B*phhh4a6B*phh4`B*phhB*phh4aB*phh2DB*phhvB*phh/h B*phhBB*phhHky5B*phh-5B*phh%h%5B*phh%B*phhCB*phhD B*phhD hD 6B*phtjl^`>@$&   F"H"##$a$gdN5$a$gd?{ $a$gdY$a$gdpptfh\^<>$ ȼȭȡwhYJ;Jh,hnB*CJaJphh,huQB*CJaJphh,hzB*CJaJphh,hB*CJaJphh,hN5B*CJaJphh,h,<B*CJaJphh,<B*CJaJphhYB*CJaJphh,h B*CJaJphh(B*CJaJphh,hYB*CJaJphhYB*phhBB*phhB*phh4aB*phh\jB*ph    .!h"z"|""##$$$$$ôqf[OC[h,h =fCJ]aJh,h =f6CJaJh,h =fCJaJh,hw/CJaJh,h =fB*CJaJphh,hN55CJ\aJh,hN5CJaJh,hN5CJ\aJh,hN5B*CJaJphh,h B*CJaJphh,hD\B*CJaJphh,hnB*CJaJphh,hnB*CJaJphh,hzB*CJaJph$$$t%v%%%%%&&'v'''''''(.(8(<(J(L(n(() )|)))**4*T********P+p++,,",$,J,j,,,,- -d---..,...L.l..굩굩굩굩굩굩굩굩h,h =fCJ]aJh,h =f6CJaJh,hw/CJaJh,hnB*CJaJphh,h =fB*CJaJphh,h =fCJaJh,hnCJaJB#$$%%&&f(z)|)2*4*N+P+H,J,b-d-J.L. / ///"1$12 22$a$gd?{ ..... /,/Z/l/n///// 02040V0X0t0v0$1D111111 2*2222233333344444555l6n6p666667"7B7777绳h,h:HCJaJh:HCJaJhs jCJaJh =fCJaJh,hl5CJaJh,hw/CJaJh,hnCJaJh,h =fCJaJh,h =fCJ]aJh,h =f6CJaJ<22334455n6p6 7"7799::P;R;D<F<\=^=:><>??h@j@$a$gd?{ 788$8&89:P;;;;;D<F<r<<^=(>8>:>r>t>>?v?̽rccTEh,h]B*CJaJphh,h7sB*CJaJphh,h7KB*CJaJphh,hmB*CJaJphh,h+PB*CJaJphh,hgB*CJaJphh,h":B*CJaJphh,hnB*CJaJphh,hkB*CJaJphh,h?<B*CJaJphh,h$B*CJaJphh,hnCJaJh,h =fCJaJv????????(@*@T@V@h@NAPApAAAAAAB.BNBBBBBBBøyncWKnncncWKcnh,hl5CJ]aJh,hl56CJaJh,hl5CJaJh,hw/CJaJh,h1>CJaJh,h&tB*CJaJphh,hnCJaJh,hc%~6CJ]aJh,hc%~CJ]aJh,hc%~CJaJh,hc%~B*CJaJphh,h7KB*CJaJphh,h7sB*CJaJphh,h B*CJaJphj@NAPAB,B.BjClCLDND2E4EEEFFGGHHZI\IJJJJKKL$a$gd?{ BB\ChClCCCCCDNDnDDDDEEEE4ETEEEEEEEFlFxF|FFFFFJGnG|G~GGG:HLHNHpHrHHH,I꫟꫟꫟꫟~h,h1>CJaJh,h4aCJaJh,hnCJaJh,hl5CJ]aJh,hl56CJaJh,h:$CJaJh,hl56CJ]aJh,hl5CJaJmHsHh,h?{ CJaJh,hl5CJaJh,hw/CJaJ0,I6I:IZI\IIJJJJFKXKZK|K~KKLLLMM;{oc{X{I:h,h4nB*CJaJphh,hnB*CJaJphh,hnCJaJh,h4aCJ]aJh,h4a6CJaJh,h4aCJaJh,h4aB*CJaJphh,hB*CJaJphh,hYCJaJh,h1>B*CJaJphh,hYB*CJaJphh,hl5B*CJaJphh,h1>CJaJh,h1>CJ]aJh,h1>6CJaJLLMMNNOOjPlPBQDQRRSSSSLTNT|U~UV WW\X^X>Y$a$gd?{ MM0NTNXNdNfNNNNNBObOfOzO|OOOOP(P,P:PVVVV WX(X𾯠sh\PhE9h,hU6CJaJh,hUCJaJh,h1>CJ]aJh,h1>6CJaJh,h1>CJaJh,h1>B*CJaJphh,hwB*CJaJphh,hnB*CJaJphh,h/B*CJaJphh,htLB*CJaJphh,hGZbB*CJaJphh,hCJ]aJh,h6CJaJh,hCJaJh,hB*CJaJph(X,X@XBXXXXYY$Y&Y(Y*Y>Y@Y`YYYY Z Z$Z[[>[B[[[ƺүݯ}n}_THh,hHM6CJaJh,hHMCJaJh,hHMB*CJaJphh,hnB*CJaJphh,hZ,B*CJaJphh,h#eCJ]aJh,h#e6CJaJh,hw/CJaJh,h#eCJaJh,hQNnCJ]aJh,hQNn6CJaJh,hQNnCJaJh,hnCJaJh,hUCJaJh,hUCJ]aJ>Y@Y$Z&Z@[B[\\\\]^^^` ```4a6abbbbccnn$a$gdp$a$gd?{ [[\\\4\\\\\\\\]^R^^^_`` `b`l`p`~`һǤҕwhhYMAh,hw/CJ]aJh,hw/6CJaJh,hw/B*CJaJphh,h;|B*CJaJphh,hs2B*CJaJphh,h8B*CJaJphh,hnB*CJaJphh,hnCJaJh,h#eCJ]aJh,h#e6CJaJh,hw/CJaJh,h#eCJaJh,hHMCJaJh,h;|CJaJh,hHMCJ]aJ~```aaaa4abbZbdbhbvbxbcxc|ccccccdTd|d~dddddô~vnf^nVNVhd'B*phh B*phh&@GB*phhsMB*phhTB*phh^zB*phh B*phh,h CJaJh,h =fCJ]aJh,h =f6CJaJh,h =fCJaJh,hFNB*CJaJphh,h4nB*CJaJphh,hw/CJ]aJh,hw/6CJaJh,hw/CJaJh,hnCJaJddd"e6e8e:eVejeefgg gzg|gggg h"h(hVhhi.iDi~iij:jfjjjjHkJk*ldllll6mº¯¯ʧҧڟڗڟwlh,h,B*phh,h,6B*phh,B*phh;h;B*phhoorB*phhF[B*phh >B*phh_h_B*phh_B*phh~B*phh(B*phh)B*phh^zB*phhI{hT5B*phh B*phhTB*ph*6m:mmm0nnnn8oBoPooooooopppppr4r6rDrFrrrrr:sBln~܃"XZ^„.fhjzޅDnĈh_4hT[h~h $h~5 hH`hH`hH`h`hH`6 hW6 hWhW hH`5hEh}hQhWkhYh"hY4hhh}h\z6h}h}6h h\zh8Qh&7hF \0nȆ҆Ԇ؆PćƇ&fΈ6<BNT`̉Ήԉ։":FLNPVjlĊۿۛh8QhDh?h$uFhWYhiqhFhchhq whwHh$hp!Qh h%h)Sh}0hl7h14h $h~h=hih;Shph`OhNh^!h~66ĊƊ VXbfh :Rdʌ֌، "02@PR|~̼ h"h~h14h_hVdhyhhlhNhA4h0Lh2h(h%hZhh)Sh~hDh$hC*h5Ih9uh8Qh`Z&,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z tN Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List6U@6 `! Hyperlink >*B*phe@ HTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9B* CJOJQJ^JaJphHH ;B Balloon TextCJOJQJ^JaJB^@"B c Normal (Web)dd[$\$*W@1* 9Strong5\!56STYZ|}C=> > ? a b STpqGHcd) "&&)).+/+>+?++++,',>,N,b,t,,,,->-R-s------ .#.;.X..../6/N/s///0*0J0t000^1_12244P6Q6::t?u??%@@@YAA&BBC7DD1EEEEEJHKHJJ^O_OQQ+S,SVVYYe_f_ggthuhQkRkmmooxx_`ˆ|}uvPQ#$YZop78 FGЦѦ?@ϧЧCD\]qr|}аѰ:;Ƕȶ,-de ;<01,-XY"#}~*+VW9:qr56DE ^_#$uv~3$%%&opij78@A"#45&'VWJKefstGH56&'./  s t   v w   L M     K L   _`TU9:./`a!00000000000000000000000p0000000000p000 0000000p0p0p00p000000000000 000 0 000 00 0 00(0 0p0 0 0 0 00(00 0 00800 0000000000000000000000000000000H0p00P0P000000X000000h0000h00x000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00  > ? a b THcd "&KHJJ^O_O$YZop,-X!O900  dIM900M900O900M900O900O900x M900M900Oy00O900O90 0 aM90 0M90 00M900M900 ^M900M9000M900O900M90 M90M900M900O900O900x  r$4P>HNU]&ovRjl F%ox"Df&pPD"P p $.7v?B,IMR(X[~`d6mbstxnĊGIJKMNPQRSTVWXY[\]^_abceghjkmnoqrstvwxyz$`g pB8t#2j@L>YnHLOUZ`dfilpu8@0(  B S  ?36LMRTYZ_`vw$%59HIQRyz  UV;=[\^_y} !79$*+78ACUV:;NOab <>jk > ? t u     ( ) O P \ ] u w 8 9 H I V W ` b   L M Q T JQT]^_pq,.uw)*FH%&@Ajk}~  1367TU`d  Z]67CDegtuQSeg()st#%>?AE{}  1!3!_!`!!!!! " "&"'"-"/"T"U"Z"\"$#&#;#=#g#h#j#k#l#r#u#v#{#}#####H$J$S$U$$$$$%%@%B%o%p%%%%%%%%%,&-&a&b&&&&& '#'"(#(x({((((())C)L)M)U)V)\)l)m)))))))**2*3*=*?*m*o*******-+/+>+?+H+I+n+p+v+w+++v,w,//00*0+0y0z0^1_1v1w111111111B2C2L2M2Y2Z222222233"3#3b3d3o3q3t3u33333333333333>4@444444444'5(5.5/585;5D5E5g5h5~55555555-6.60616O6Q6a6b6u6w6666677q7s7y7z77777778888M8P8e8g8u8v888888888%9&9;:=:\:^:::::;;;;';);W;Z;;;;;C>D>u>w>>> ? ?*?+?A?B?R?S?t?u?}????????0@2@h@j@@@@@@@@@@@WAYAnApAAAAAAAAA#B&B2B4BBBCCCC>D@D_D`DsDtDDD;E=EEEEEEE%H'HGHKHxHyHHHHHHHIIJJJJQJRJWJXJyJzJJJJJJJJJTKUK\K]KcKeKqKrKKKKKLLLLuMvMRNTNtNvNNN^O_OuOvOOO,P-PCPDPPPPPPPPPPP Q QJQLQxQzQQQQQQQQQQQQQRR R!RDRFRRRRRRRRRSS)S,SSSSSSSSSSSUU+V-V?GIQRTUWX^_`aijrt67̹ι+-vyƺȺ $<=EFpqde /1:<01,-QRbd(* WY;<PR`byzLMijvwMOVX #y{}~\] (+pr!&'np +-RXfl ^_02 hi'(./UV]^qr*+eg45nonp]c:<AB]_+-8;IKno PQfhnoxz,.HJlm)+]_pr  `c56qr|}HIQ[\^_l 45CE y|UW]_#$=>lnHJQTuv~%(35bdkn} $%xz %&npwz+.:<OQopIKhj68z| @A"#|~*-45XZjm|} &'<>DGVW&(8;JKefjmst*,25FH  46 gi&'km #,/    X Z d g r t   u w   6 8 ? B L M         2 4 ; > K L         > ? Q S { | ~         34tu gi^`z{  QU"#?A`a _`mnrsyz7:klln\]^_ {|23GH'(STst,/`aPRij34gh    # $ 6 7 K M [ \ b d w x           !!!!!!!! !(!*!2!3!k!l!!!!!!!!!!!46RTXZ{}BC<>  = ? ` b RToqFHbd() " "&&))-+/+=+?+++++,,&,',=,>,M,N,a,b,s,t,,,,,,,--=->-Q-R-r-s----------- . .".#.:.;.W.X.......//5/6/M/N/r/s/////00)0+0I0J0s0t00000]1_12244O6Q6::s?u???$@%@@@@@XAYAAA%B&BBBCC6D7DDD0E1EEEEEEEIHKHJJ]O_OQQ*S,SVVYYd_f_ggshuhPkRkmmooxx^`ˆ{}tvOQ"$XZnp68 EGϦѦ>@ΧЧBD[]pr{}ϰѰ9;ƶȶUWt+-ce :</1+-WY!#|~)+UW8:pr46CE ^_#$tv}23#%$&nphj68@A!#35%'UWIKefrtFH46 %'-/  r t   u w   K M     J L   ^`SU8:-/_a!!3336T/+?+../00*0+0J02233 4C4o44779;9EEYY9D ! -!$@i738z6W1Kuv/ H t 1 M !!Darko Zubrinic11T! /aD&0~}|^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(/aDT! 10~} 9ҚP Gx4)Gx*d.GxmjGxuGx#Gx13Gx]Gx-Gx2+GxTGxwGxL[GxGQGx GxXGx Gx4 Gx( Gx(J Gxt) Gx1pGxGxoGxQGxx Gxr)GxGx0GxKZGxndGxNGxOg'GxUBUGxuGx%GxtGxL|Gx^;GxaGx;GxS$Gx R Gx GxI%!Gx|b(#GxD4#Gxk #GxtG$Gx'Gxkp3(Gx(GxMA(GxK0)Gx2)Gxb*,Gx8,Gx,k.Gx`<0Gxd1Gx 1Gx'5GxAK5GxO 6Gxrb7GxO7Gxyf7Gx8Gxe9Gx.$9GxlG9Gx-n9Gx@:Gx+%.;Gx ;Gxx;Gx;Gx';Gx!iZGx4Z7'[Gx}0[GxzR[Gx[[Gx[Gx'$^Gx_Gx(aGx(aGx:@bGxY9 dGx>J eGxz9eGx%SVeGxJeGxReGxseGxeGxtXgGx 8agGx{gGx.WhGxShGxw{aiGxGjGx9jGx jGx[jGx%D/kGx)ZkGx?lik,JYbkxlGxWSmGxXmGxQmGxMxoGxpGxbqGx=XqGxhrGxO4sGx0=sGx{LPuGx-wGx?txGxGxGHyGx4[+ ,\,,8,#E,G,ya,q,---#---U-[-[-6/oW/rk/In/F0l0}0{P1r1x1^2 2 2U<2V2 313b73j]31444"4;4A4Y4'|42*555N5l56B|6Gk7l78(8!H8O8Dy8z9q9:5:!6:8:T:N;.; l;){;,<&==d6=<= d=e= >>)>_>>YV>W>|`?`?vq?T}?O@AShA\lA#B-B;BUBCCH&D,?DgmDEbE4EAE}E$uFl!G,G&@G:HB\'szO"8b4_D:'81>i//]lntz *q/[](C*,Wp':Y,,WqkGh;s :$%sM{Wg@w.@'(FXTBPcm-)6F?LvF ("P+P (w/ =Fckov.V2PKM2^k}H ~) >DK`e"n #W(N)/8vhDX3\G=cJU&0`Z2$z:)hFF%PT*S@G #%nXNr9u[zRFanp[81+fWkz%*;.tL&7d\zZ-p[Tfg~@#T*j0>DC7KZl**6F w02)SUph/pHYiu.3_44_6drOVFoxaUx cjrwO`;Z<op#}ls*K_cU1FAUT c)y~\jjwpy^z~$4CwH W_:f&t}<"3o;~[v~GEx+Zw8 !/ 7 3Zt}UB!/}NxI{m bIzQ2_my+?:Bh&{:u"%>Tua$,iDgULRnop=ai T0[w`p 9P$Ocs(?Mt%z3OO$DuZ"NJiZ,ARU{U~#hOu%?< ?C2DW!:b@KKd" W,PQ$MtE8QQzNBH`{my]Ofl( $,mk]|h \(m +3lz{s 2yi| }-55B8;AtCR_Z4=HM-{ @d !"%&'(*+,-.123589:;>?HIJQRS[]^_abdegijlopqruvwxyz{|}~!@@ @@@@@@@ @$@(@0@2@6@8@<@>@@@D@J@L@R@T@V@X@\@^@`@b@d@j@l@n@r@x@z@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@@@@@ @"@$@&@(@lUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New5& zaTahoma;Wingdings"1xF3fA+ A+ !24d;!;! 3QHX)?i(Sa~etakDarko ZubrinicDarko Zubrinic    Oh+'0x  4 @ LX`hpSaetakaeDarko ZubrinicarkarkNormaluDarko Zubrinic948Microsoft Word 10.0@h]8@w@\_oA+՜.+,0 hp|  FER ;!A Saetak Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{}~Root Entry F@Zaz1Table|WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q