Naslov
ALTERNATIVNE METODE SUZBIJANJA SIVE PLIJESNI (Botrytis cinerea Pers. Ex. Fr.) PRI SKLADIŠTENJU STOLNOG GROŽĐA
(Alternative control of postharvest gray mold (Botrytis cinerea Pers. Ex. Fr.)on table grapes)

Autori
Mlikota Gabler, Franka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.06

Godina
2001

Stranica
124

Mentor
Cvjetković, Bogdan

Ključne riječi
bikarbonati; karbonati; etanol; hipoklorit; ozon u vodi; biološka borba; klijanje spora; siva plijesan
(bicarbonates; carbonates; ethanol; hypochlorite; ozone in water; biological control; spore germination; gray mold;)

Sažetak
Mogućnost upotrebe ekološki kompatibilnih spojeva koji nisu klasični fungicidi, a imaju fungicidno ili fungistatično djelovanje, s niskom toksičnošću za sisavce je ispitana u svrhu smanjenja zaraze stolnog grožđa sivom plijesni pri uvjetima skladištenja. U laboratorijskim pokusima je ispitana djelotvornost različitih koncentracija otopina karbonata i bikarbonata u potato dextrose broth (PDB) i djelotvornost ozonirane vode na inhibiciju klijanja konidija Botrytis cinerea. Nakon inkubacije od 18 sati na +20oC, izračunt je postotak proklijalih konidija. Kada je pH vrijednost bila prirodna za ispitivane koncentracije, karbonati su bili djelotvorniji od bikarbonata. Utvrđene su slijedeće djelotvorne koncentracije: EC50 natrijevog karbonata = 11 mM, EC50 kalijevog karbonata =12 mM, EC50 amonijevog bikarbonata = 20 mM, EC50 natrijevog bikarbonata =26 mM, a EC50 kalijevog bikarbonata = 40 mM. Kada je pH-vrijednost bila kontrolirana pomoću fosfatnog pufera i iznosila 7.2, bile su potrebne više koncentracije bikarbonata da bi postigli prijašnju djelotvornost. Amonijev bikarbonat je bolje inhibirao klijanje konidija od natrijevog i kalijevog bikarbonata. Utvrđene su slijedeće djelotvorne koncentracije: EC50 amonijevog bikarbonata = 26 mM, EC50 natrijevog bikarbonata =48 mM, a EC50 kalijevog bikarbonata = 46 mM. Ozon u vodi (1.5 μ g/mL ) je prouzročio mortalitet konidija B. cinerea, nakon 35, 6 sekunda kontakta ostvaren je 95%-tni mortalitet konidija. Otopine karbonata, bikarbonata, hipoklorita, etanola, ozona u vodi i suspenzije biološkog antagonista Candida sake, te njihove međusobne kombinacije, su testirane na smanjenje zaraze na bobicama grožđa pri uvjetima skladištenja. Nakon 45 minuta od inokulacije bobice grožđa su primjenjeni različiti tretmani, nakon čega su bobice inkubirane u komorama na +15&ordm ; C, pri relativnoj zračnoj vlazi  98 %. Nakon 7 dana izbrojane su bobice sa simpomima sive plijesni, i izračunat je postotak zaraze. Kad je patogen bio inokuliran na površinu bobica, djelotvorne koncentracije karbonata iznosile su 100 mM, bikarbonata 500 mM, ozona u vodi 10 μ g/mL u trajanju od 1-4 minute. Karbonati su bili fitotoksični za grožđe. Uranjanje bobica grožđa u ozoniranu vodu je signifikantno suzbilo sivu plijesan, ali su rezultati varirali od pokusa do pokusa, a djelotvornost je zavisila od kvalitete tretiranog grožđa. Bikarbonati i ozon u vodi nisu bili djelotvorni kad je patogen bio inokuliran 20 sati prije tretiranja, odnosno kad je inokulacija bila “ u ranu” ili kad su bobice grožđa bile oštećene. Uranjanje inokuliranih bobica grožđa u otopine bikarbonata djelotvornije je suzbilo sivu plijesan nego kad su bobice bile poprskane otopinama bikarbonata. Među bikarbonatima, amonijev bikarbonat je bio najdjelotvorniji u suzbijanju sive plijesni. Dodatak 200 μ g/mL hipoklorita ili dodatak 0.01% okvašivača otopinama bikarbonata su signifikantno povećali njihovu djelotvornost. Etanol je vrlo pouzdano i djelotvorno suzbio sivu plijesan kad je primjenjen u koncentraciji od 60%. Biološki antagonist Candida sake je djelotvorno suzbio sivu plijesan samo u slučaju kad je suspenzija kvasca u potpunosti prekrila inokulacijsko mjesto B. cinerea. Prskanje suspenzijom antagonista bobica grožđa inokuliranih prskanjem konidija B. cinerea nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Za potrebe ispitivanja kvalitete grožđa nakon primjenjenih tretmana, kao jedinke u pokusu poslužili su dijelovi grozda (grozdići) sorte Crimson seedless. Značajan utjecaj na kvalitetu grožđa imali su kalijev i natrijev karbonat, koji su izazvali palež peteljkovine i bobica. Amonijev bikarbonat i etanol nisu negativno utjecali na izgled bobica i peteljkovine, a bobice su bile suhlje u odnosu na kontrolu i ostale tretmane. Korištenje amonijevog bikarbonata i etanola moglo bi biti prihvatljiva alternativna metoda za smanjenje inokuluma B. cinerea na grožđu, u svrhu smanjenja zaraze sivom plijesni u uvjetima skladištenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA