Pregled bibliografske jedinice broj: 28501
Komunikacija kemijskim spojevima
Komunikacija kemijskim spojevima // Hrvatska pčela, 117 (1998), 10; 196-202 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 28501 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komunikacija kemijskim spojevima
(Comunication by chemical compounds)
Autori
Dražić, Marica Maja ; Kezić, Nikola
Izvornik
Hrvatska pčela (1330-3635) 117
(1998), 10;
196-202
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
medonosne pčele; komunikacija; feromoni
(honebee; comunication; pheromon)
Sažetak
U mjerilima cijelog životinjskog svijeta, vizualne i zvučne signale za sporazumijevanje koristi mali broj životinjskih vrsta, dok su kemijske poruke karakteristika većine organizama. Ovo je naročito izraženo kod insekata, na kojima je stečeno najviše znanja o kemijskoj komunikaciji. Većina specifičnih reakcija insekata, kao što su seksualno privlačenje, raspršivanje, agregacija, stimuliranje agresivnosti, signaliziranje opasnosti, regulirane su kemijskim tvarima. Razvojem i primarnim korištenjem drugih osjetila, životinje i dalje zadržavaju komunikaciju feromonima. Komunikacija feromonima je najvažnija za životinje koje žive u složenim društvima, kao što su npr. mravi, pčele ili kunići. Ova socijalna bića moraju komunicirati u sakupljanju hrane, održavanju zajednice i u obrani. Kroz odašiljanje kemijskih poruka, ove se životinje mogu nadopunjavati i/ili organizirati prema statusu i ulozi svake jedinke. Feromoni su jednako značajni za životinje koje žive pojedinačno, samo tada se kemijska komunikacija koristi rjeđe u specifičnim trenucima tijekom njihova života, npr. u vrijeme parenja. Zbog ekonomske važnosti, a jednako i zbog zanimanja za organizaciju socijalnog života, feromoni pčela su među najčešće istraživanima. Najčešće su istraživane medonosne pčele (Apis mellifera) porijeklom iz Europe, Afrike i Zapadne Azije, koje su kasnije proširene u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju i Centralnu i Istočnu Aziju. Daleko manje istraživanja je provedeno na autohtonim azijskim vrstama medonosne pčele (Apis dorsata, Apis florea i Apis cerana). Nema puno podataka o zaprekama u komunikaciji feromonima između različitih pčelinjih zajednica, premda sekret mandibularne žlijezde matica u različitih pasmina može imati donekle različite omjere istih komponenti.
Izvorni jezik
Ostalo
Znanstvena područja
Šumarstvo
