Naslov
Stambena arhitektura dvadesetih godina 20. stoljeća u Osijeku
(The Housing Architecture in Osijek in the 20s of the 20th Century)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Osječka arhitektura 1918.-1945.

Urednik/ci
Martinčić, Julijo ; Hackenberger, Dubravka

Izdavač
Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku

Grad
Zagreb : Osijek

Godina
2006

Raspon stranica
75-122

ISBN
953-154-713-0

Ključne riječi
Osijek, modernistički klasicizam, art-deco, moderna, stambena arhitektura,
(Osijek, modernist classicism, art-déco, modern architecture, residential architecture)

Sažetak
Osijek u dvadesetim godinama 20. stoljeća doživljava snažan gospodarski i urbani razvitak. Stare jezgre grada Gornji grad, Donji grad, Tvrđa i Novi grad proširuju se i po prvi puta u povijesti počinju fizički srastati. Pojas bedema i glacisa (Klasija) oko Tvrđe, koji zbog zakona vojnih vlasti nije smio ranije biti izgrađivan postaje centralnim prostorom urbanog razvitka međuratnog Osijeka. Poput kakve lokalne varijante Ringa oko Tvrđe je zamišljen pojas s reprezentativnim parkovima i javnim zgradama. Na rubu parkova i trgova trebale su se podići reprezentativne stambene zgrade. One su uglavnom jedine bile realizirane. Nedostatak sredstava onemogućio je podizanje javnih objekata. Najsnažnije se razvijaju obodi Gornjeg grada, gospodarskog, političkog i kulturnog centra Osijeka. Završavaju se ili popunjavaju stare predratne ulice s novim zgradama (kolodvorska, Aleksandrova, Reisnerova ulica), te nastaju neke potpuno nove (Mažuranićev vijenac, Krežmina i Zagrebačka ulica). Uglavnom se grade ugrađene stambene namjene ili stambeno – poslovne zgrade, te u pojedinim četvrtima i vile. Prema istoku i jugu Gornji grad se širi mnogo skromnijom arhitekturom – prizemnicama radničkih obitelji s jednom ili dvije prostorije namijenjene stanovanju. Od ostalih povijesnih jezgri Osijeka najsnažniji razvoj doživljavaju zapadni rubovi novog grada zahvaljujući bliskosti s novim razvojnim centrom Osijeka, dok se Donji grad i Retfala razvijaju neusporedivo sporije. Stilski, arhitekturu obilježava velika raznolikost pristupa – od prevladavajućeg klasicizma, preko art – decoa, do prvih začetaka moderne arhitekture. Najveći dio predratnih arhitektonskih biroa nastavlja djelovati i u međuraću (Aksmanovićev, sada u suradnji s inženjerima Malinom i Rožićem, Ivana Domesa, Ante Slavičeka, Pavla Wranke). S druge strane sa školovanja se vraća i cijeli niz mladih majstora graditelji i inženjera – Otto Struppi, Ljudevit Freundlich, Hoffmann, Schwabenitz, Andrija Erdeš, Franjo Dlouhy (i mnogi drugi).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA