Pregled bibliografske jedinice broj: 284758
Objektivno i subjektivno siromaštvo u Hrvatskoj
Objektivno i subjektivno siromaštvo u Hrvatskoj // Revija za socijalnu politiku, 13 (2006), 3; 237-255 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 284758 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Objektivno i subjektivno siromaštvo u Hrvatskoj
(Objective and subjective poverty in Croatia)
Autori
Šućur, Zoran
Izvornik
Revija za socijalnu politiku (1330-2965) 13
(2006), 3;
237-255
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
objektivno siromaštvo; subjektivno siromaštvo; profil siromaštva; Hrvatska
(objective poverty; subjective poverty; poverty profile; Croatia)
Sažetak
U ovom je radu namjera bila utvrditi raširenost siromaštva, sastav siromašnih, rizične skupine te životne uvjete siromašnih u Hrvatskoj. Početkom 2004. godine Hrvatski Caritas i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve proveli su istraživanje o siromaštvu u Hrvatskoj. Uzorkom je bilo obuhvaćeno 1216 kućanstava s područja cijele Hrvatske. Prema objektivnoj liniji siromaštva (60% medijana ekvivalentnog dohotka), u Hrvatskoj je 2004. godine 27% kućanstava živjelo u siromaštvu. Stope subjektivnog siromaštva bitno se razlikuju ovisno o načinu mjerenja i kreću se od 15-70%. Postoji nekonzistentnost kako među indikatorima subjektivnog siromaštva tako i između indikatora objektivnog i subjektivnog siromaštva. Subjektivne percepcije društvene situacije puno su čvršće povezane s obrascima imitacije referentnih grupa nego s realnim financijskim mogućnostima. Natprosječan rizik siromaštva imaju kućanstva koja vode osobe s osnovnom školom ili manje od toga, umirovljenici te nezaposlene ili neaktivne osobe. Općenito, natprosječan rizik siromaštva imaju kućanstva u kojima žive starije osobe bez drugih dobnih skupina, kao i kućanstva u kojima živi jedna odrasla osoba s ovisnom djecom. Siromašni imaju veću razinu deprivacije od ukupnoga stanovništva na većini pokazatelja, više zdravstvenih problema i slabije šanse da poboljšaju svoju financijsku situaciju. Analiza strukture primanja pokazuje da su plaće najvažniji izvor dohotka za siromašne i za ukupno stanovništvo. No siromašni znatno rjeđe ostvaruju svoj dohodak na tržištu, a više se oslanjaju na državne transfere nego građani općenito. Na kraju su predložene određene mjere ublažavanja siromaštva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- SocINDEX
- Directory of Open Access Journals
- SCOPUS