Naslov
Pljevice kao izvor inhibitora klijanja kod različitih kultivara pšenice (Triticum aestivum L.)
(Bracts as a source of germination inhibitors in different wheat cultivars (Triticum aestivum L.))

Autori
Smaić, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.02

Godina
2006

Stranica
37

Mentor
Šarčević, Hrvoje

Ključne riječi
pšenica; inhibitori klijanja; pljevice
(wheat; germination inhibitors; bracts)

Sažetak
Otpornost na priježetveno proklijavanje je svojstvo važno za kakvoću pšenice te kvalitetu brašna koje dobivamo iz pšenice, a prvenstveno ovisi o razini dormantnosti samog zrna. U istraživanjima, došlo se ponajprije do zaključka da je dormantnost uzrok prisutnosti inhibitornih tvari u sjemenoj ljusci, a važnu ulogu imaju i vremenski uvjeti prije žetve, sadržaj hidrolitičkog enzima α -amilaze i njegova aktivnost u sjemenu, smanjena apsorpcija vode te prisustvo inhibitora klijanja u pljevicama. Cilj ovog rada bio je utvrditi tjecaj inhibitora klijanja ekstrahiranih iz pljevica trideset kultivara različitog porijekla na klijanje zrna porijeklom od istog kultivara, utjecaj temperature klijanja na jačinu inhibicije te razliku u procijeni inhibicijskog učinka ovisno o kriteriju za proklijalo zrno. Pred usjev uzgojenim kultivarima je bila soja ; u osnovnoj gnojidbi je dodano 400 kg/ha NPK (8:26:26), a prihrani dva puta po 185 kg/ha KAN-a (27%). Kultivari su sijani u parcelice od dva reda duljine 230 cm, 20 cm između redova i 40 cm između parcelica. Uzorci klasova uzeti su u žetvenoj zriobi, po 50 klasova slučajnim odabirom, ovršeni ručno, a pljevice su samljevene na laboratorijskom mlinu. Za ispitivanje utjecaja inhibitora klijanja iz pljevica uzeto je nedormantno sjeme kultivara Banica. Zrna Banice stavljena su na klijanje u ekstrakte pljevica i destiliranu vodu. Ekstrakt pljevica je dobiven filtriranjem smjese dobivene prema omjeru 6 g mljevenih pljevica i 72 ml destilirane vode čija je inkubacija trajala 24 h na tamnom mjestu na temperaturi 200C. Petrijevke sa po 30 zrna Banice inkubirane su u tami, na temperaturi 200C odnosno 300C, prvo brojanje izvršeno je nakon 24 h, sljedeća brojanja svakih 12 h, a korištena su tri kriterija za proklijala zrna: probijen perikarp iznad embrija, barem 1 korijenčić > 3 mm i 3 korijenčića > 3 mm. Zrna s tri korijenčića > 3 mm su odstranivana nakon svakog brojanja. Za sva tri kriterija proklijalih zrna izračunat je konačni postotak proklijalih zrna (KLP, KL1, KL3) i indeks klijanja (GIP, GI1, GI3) te inhibicija klijanja ekstraktom pljevica za šest navedenih parametara. Kombinirana analiza varijance pokazala je postojanje visoko signifikantnih razlika između dviju temperatura klijanja kao i između kultivara za sve parametre klijavosti, dok je pojedinačna analiza varijance pokazala visoko signifikantne razlike između kultivara samo za indekse klijanja za zrna s 3 korjenčića > 3 mm i barem 1 korijenom > 3 mm na temperaturi od 200C. Kod temperature od 300C razlika između kultivara bile su visoko signifikantne za svih šest parametara klijavosti što ukazuje na prednost uzimanja u obzir i izduljivanja korjenčića kod određivanja kriterija za proklijalo zrno. Inhibicija klijanja ekstraktima pljevica bila je značajno veća na temperaturi od 300C, te jače izražena za indekse klijanja (GI3, GI1, GIP) nego za postotke klijavosti (KL3, KL1, KLP).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA