Naslov
Utjecaj fiskalne politike na razvoj turističke ponude- primjer turističke destinacije Dubrovnik
(The impact of fiscal policy on tourism supply development- the case of Dubrovnik)

Autori
Šuman Tolić, Meri

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu

Mjesto
Dubrovnik

Datum
17.10

Godina
2005

Stranica
189

Mentor
Dr.sc. Đuro Benić

Ključne riječi
fiskalna politika; konkurentnost turističke destinacije; oporezivanje turizma
(fiscal policy; tourist destination's competitiveness; tourism taxation)

Sažetak
SAŽETAK Turizam je za mnoge zemlje sektor od strateške važnosti jer doprinosi rastu nacionalnog dohotka, gospodarskom razvoju, pokriva deficit platne bilance, smanjuje inozemnu zaduženost, povećava investicijska ulaganja, zaposlenost i proizvodnju ne samo u sektoru turizma, nego i u drugim djelatnostima s kojima je povezan u poslovanju. Četrdeset godina unazad inozemni turizam je bio oslobođen oporezivanja, a danas je uočljiv trend porasta broja poreza koji se javljaju u turističkoj djelatnosti kao i njihovih poreznih stopa. Osim toga, otvaraju se nova područja oporezivanja poput sve češće naplate poreza za očuvanje okoliša. U oporezivanju turizma su, u posljednje vrijeme, države prepoznale potencijalni izvor dodatnih poreznih prihoda iz kojeg, na jednostavan i jeftin način, mogu prikupiti dodatna novčana sredstva bez političkih posljedica budući da turisti nisu glasači na izborima. U radu se analiziraju različiti porezni oblici koje plaćaju turisti i turistički poslovni subjekti. Treba naglasiti da je utjecaj poreza različit na strani turističke ponude i potražnje. Ovisno o stupnju elastičnosti ponude i potražnje razlikuje se i visina poreznog opterećenja koje snose turisti i nositelji turističke ponude. Kako bi se sagledao njihov utjecaj na strani potražnje rađeno je istraživanje udjela poreznog opterećenja u cijeni petodnevnog turističkog aranžmana. Istraživanjem je utvrđeno da je stopa poreza na dodanu vrijednost od 22%, koja se primjenjuje u Hrvatskoj, previsoka u odnosu na konkurentske destinacije i značajno poskupljuje cijenu turističkih usluga jer ukupni porezi čine gotovo 20% ukupne cijene hipotetskog turističkog aranžmana. Situacija je povoljnija ako se uzme u obzir da se u Dubrovniku, odnosno Hrvatskoj, primjenjuje nulta stopa poreza na dodanu vrijednost na usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva ili u efektivnom stranom novcu. Međutim, ta porezna povlastica dovela je u nepovoljniji položaj domaće goste i inozemne individualne goste. Osim toga, ta odredba nije u skladu s odlukama iz Šeste smjernice EU o PDV-u te je Hrvatska, kao zemlja kandidat za ulazak u EU morala svoje porezno zakonodavstvo uskladiti sa zakonodavstvom EU. U cilju poticanja turističkog razvoja donesena je odluka o ukidanju nulte stope i primjeni diferencirane stope PDV-a od 10% za turističke usluge prehrane, smještaja i agencijske provizije. Time su u poreznom tretmanu izjednačeni svi turisti, bez obzira ne zemlju podrijetla i sredstvo plaćanja. Analiza utjecaja fiskalne politike na poslovanje turističkih poslovnih subjekata izvršena je na podacima društva Dubrovnik Babin kuk. Analizom se došlo do zaključka da porezi nisu značajnije utjecali na stvaranje negativnog poslovnog rezultata tog poduzeća. Najveće porezno opterećenje se odnosi na poreze i doprinose na plaću djelatnika. Obzirom da je turizam radno intenzivna djelatnost značajan je udio ovog poreza u strukturi troškova društva. Hrvatska ima najnižu stopu poreza na dobit među konkurentskim turističkim zemljama na Sredozemlju. U okviru tog poreza se daju i različiti investicijski poticaji, mogućnost korištenja stope ubrzane amortizacije radi smanjenja osnovice poreza na dobit te mogućnost prenošenja poreznog gubitka pet godina unaprijed. Od uvođenja PDV-a do danas došlo je do značajnih izmjena. Najznačajniji poticaj bilo je uvođenje nulte stope, međutim može se reći da je taj poticaj bio učinkovit u poratno vrijeme, kada je hrvatskom turizmu, za povratak na međunarodno turističko tržište, bila potrebna pomoć inozemnih touroperatora. Usklađivanjem hrvatskog poreznog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU od 1. siječnja 2006. ukida se nulta stopa, ali se na turizam i dalje gleda kao na djelatnost od strateškog značaja te se njezin razvoj potiče uvođenjem diferencirane stope PDV-a od 10%.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA