Naslov
Jöcherov "Allgemeines Gelehrten-Lexicon" o Petriću i ostalim hrvatskim renesansnim filozofima
(Jöcher's "Allgemeines Gelehrten-Lexicon" on Petrić and the other Croatian Renaissance philosophers)

Autori
Balić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
15. Dani Frane Petrića / 15th Days of Frane Petrić / Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2006, 153-155

ISBN
953-164-104-8

Skup
15. Dani Frane Petrića Petrić i renesansne filozofske tradicije

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 28.09.2006. - 30.09.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Allgemeines Gelehrten-Lexicon; hrvatski renesansni mislioci
(Allgemeines Gelehrten-Lexicon; Craotian Renaissance philosophers)

Sažetak
Christian Gottlieb Jöcher (1694-1758), koji je na Sveučilištu u Leipzigu uz filozofiju predavao i kolegij o povijesti učenjakā (Gelehrtengeschichte), objavio je tijekom 1750. i 1751. godine Allgemeines Gelehrten-Lexicon u četiri sveska, na 4754 stranice, s otprilike 76.000 natuknica. U njemu je obradio učenjake &raquo ; ; ; svih naroda od početka svijeta, kako muškarce tako i žene&laquo ; ; ; , a uz svaku je natuknicu zabilježio izvore kojima se poslužio. Ukupan popis od 318 izvora čini Jöcherov Lexicon ponajboljim djelom takve vrste do kraja 19. stoljeća, podjednako za njemačke i inozemne učenjake. U Jöcherovu leksikonu obrađeno je sedamnaest hrvatskih filozofa iz renesansnog razdoblja, od Stojkovića do de Dominisa. Njemački je leksikograf najopsežnije obradio trojicu filozofa iz protestantskog kruga: Matiju Vlačića, Andriju Dudića i Pavla Skalića, a u vrlo kratkim natuknicama ocrtao život i djelo Ivana Stojkovića, Jana Panonija, Klementa Ranjine, Augustina Nalješkovića i Ambroza Gučetića. Neki su hrvatski filozofi u Jöcherov abecedar očekivano uvršteni zbog svojih veza s njemačkom znanstvenom i kulturnom sredinom. Primjerice, Dragišić zbog obrane Reuchlina, Marulić zbog prijevoda Institucije na njemački, Fran Andreis i Matija Vlačić Mlađi kao profesori na njemačkim sveučilištima. Ali Jöchera valja pohvaliti jer se nije ograničio samo na takve primjere nego je dosljedno poštovao odredbe istaknute na naslovnici svoga monumentalnog leksikona. Zasebne je natuknice sastavio i o onim hrvatskim renesansnim filozofima, koji su djelovali i zračili samo u talijanskoj sredini, poput Ivana Polikarpa Severitana i Jurja Dubrovčanina, ili samo u Dubrovniku, kao Nikola Gučetić. Frani Petriću posvetio je Jöcher trideset redaka. Predstavio ga je kao profesora filozofije, pisca filozofskih djela i prevoditelja s grčkoga na latinski. Poimence je naveo devet Petrićevih izvornih djela i četiri prijevoda, pridodavši podatke o drugim izdanjima. Pritom se uz talijanske knjige i priručnike poslužio i francuskim, engleskim i belgijskim priručnicima o znamenitim ljudima. Jedini netočni podatak, onaj o Klisu ili Sieni kao mjestima Petrićeva rođenja, preuzeo je najvjerojatnije iz Bayleova Dictionnaire historique et critique. S

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
During 1750 and 1751 Christian Gottlieb Jöcher (1694-1758) - who lectured philosophy and the history of scholars (Gelehrtengeschichte) at the University of Leipzig - published Allgemeines Gelehrten-Lexicon in four volumes, on 4754 pages, containing approximately 76000 entries. In it he surveys the scholars "of all nations from the beginning of the world, both men and women", and each of his entries includes the sources he used. The total of 318 sources render Jöcher's Lexicon the best work of its kind up to the very end of the 19th century both in Germany and abroad. Jochcr's Lexicon deals with seventeen Croatian philosophers from the Renaissance era - from Stojković to de Dominis. The German lexicographer paid most attention to the following three philosophers from the Protestant circle: Matija Vlačić, Andrija Dudić and Pavao Skalić ; in brief entries he also outlined the life and work of Ivan Stojković, Jan Panonije, Klement Ranjina, Augustin Nalješković and Ambroz Gučetić. A number of Croatian philosophers were expectedly listed in Jöcher's alphabetic catalogue due to their connections with the German both scientific and cultural environment - for example, Dragišić due to his defence of Reuchlin, Marulić due to the translation of his Institutio into German. Fran Andreis and Matija Vlaćić Junior as professors at German universities. However, Jöcher must be commended because he did not limit himself to only such examples - he applied the principles highlighted on the title page of his monumental lexicon consistently. He comprised separate entries on those Croatian Renaissance philosophers who worked in and influenced only the Italian environment, such as Ivan Polikarp Severitan and Juraj Dubrovčanin, or only Dubrovnik, such as Nikola Gučetić. Jöcher dedicated 30 lines to Frane Petrić. He presents him as a professor of philosophy, an author of works of philosophy and a translator from Greek to Latin. Jöcher lists Petrić's nine original works and four translations, and supplements the same with the bibliographic notes of other editions. In addition to Italian books and books of reference, Jöcher also used French, English and Belgian books of reference on renowned people. The only inaccurate information on Petrić pertains to his place of birth - Klis or Siena - which Jöcher most probably took over from Bayle's Dictionnaire hisiorique et critique.

POVEZANOST RADA