Naslov
Subjektivni doživljaj kvalitete življenja osoba u programu prevencije institucionalizacije
(Subjective quality of life of persons in the programme for the prevention of institutionalisation)

Autori
Kocur-Lovrović, Vanda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.06

Godina
2006

Stranica
51

Mentor
Bratković, Daniela

Ključne riječi
intelektualne teškoće; kvaliteta življenja
(intellectual disabilities; quality of life)

Sažetak
U uvodnom dijelu rada opisane su značajke odraslih osoba s intelektualnim teškoćama te programa prevencije institucionalizacije. Također je dat pregled dosadašnjih spoznaja o istraživanjima kvalitete življenja ovih osoba. Cilj rada bio je procjena subjektivnog doživlja kvalitete življenja 33 odrasle osobe s intelektualnim teškoćama koje su uključene u programe prevencije institucionalizacije u Bjelovaru i Slavonskom Brodu. Primijenjen je mjerni instrument pod nazivom: "Upitnik za utvrđivanje subjektivne percepcije kvalitete življenja" (Schalock i Keith, 1993., prevela i prilagodila Bilić, 2003.). Upitnik sadrži 40 varijabli koje obuhvaćaju četiri područja: 1. kompetentnost/produktivnost ; 2. zadovoljstvo životom ; 3. samostalnost/nezavisnost ; 4. socijalna interakcija/uključenost u zajednicu. Deskriptivna analiza distribucije rezultata u dvije vremenske točke pokazala je da svi ispitanici smatraju svoj život vrijednim življenja. Pokazalo se i da je visok postotak ispitanika zadovoljan svojim životom, te smatra da ga provode jednako kao i svi drugi ljudi. Sukladno tome vidi se da su ispitanici zadovoljni zajednicom u kojoj žive, jer činjenica je da im obitelj pruža emocionalnu sigurnost i podršku koju trebaju jednako kao i svi drugi ljudi. Kada se govori o samostalnosti osoba u programu prevencije, većina ih je samostalna u odlučivanju koje će dnevne poslove obavljati, kada će provoditi vrijeme s prijateljima te o sadržajima slobodnog vremena. Međutim, stupanj samostalnosti puno je manji kada se radi o donošenju važnijih odluka, kao što su odlučivanje o tome kako će potrošiti vlastiti novac, te kada se radi o korištenju usluga liječnika, stomatologa i sl. U prilog tome ide činjenica da je mali broj ispitanika samostalan što se tiče pratnje/njegovatelja. Činjenica je i da ispitanici smatraju, u dosta velikom broju, kako ne planiraju svoj život dovoljno samostalno i slobodno, te izražavaju nezadovoljstvo što se tiče te varijable. Isto tako činjenica je da je osobama u programu prevencije potreban veći stupanj podrške u donošenju važnijih odluka, ali isto tako i da roditelji često prezaštićuju svoju djecu s intelektualnim teškoćama, što je dokazano brojnim istraživanjima, te isto tako podcjenjuju njihove mogućnosti. Rezultati nadalje pokazuju da se dosta ispitanika ponekad osjeća usamljeno i isključeno iz socijalnih situacija, iako su svi uključeni bar u neke organizirane oblike provođenja slobodnog vremena u zajednici, te su uglavnom zadovoljni takvim aktivnostima. Mali broj ispitanika aktivno sudjeluje u rekreativnim aktivnostima zajednice.Gotovo svi ispitanici kontaktiraju sa svojim susjedima manje ili više intenzivno, a u drugoj vremenskoj točci istraživanja može se primijetiti da se intenzivnije druže s prijateljima. U zaključku rada navodi se da se općenito može zaključiti da provođenje programa prevencije institucionalizacije pozitivno utječe ne samo na kvalitetu življenja samih osoba u programu, već i na njihove obitelji, te na širu zajednicu. Obitelji primjećuju veću samostalnost a samim time i veće zadovoljstvo svojih članova, a isto tako i njihova šira socijalna zajednica koja sve više premošćuje negativne stavove prema njima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA