Naslov
Gen-tehnologija: rješenje ili problem?
(Gen-Technology: A Solution or a Problem?)

Autori
Kufrin, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva / Cifrić, Ivan - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo ; Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 167-199

Skup
Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.10.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
genska tehnologija; izvori informiranja o genskoj tehnologiji; odnos prema genskoj tehnologiji; povjerenje u autoritete; prihvatljivost genske tehnologije; rizici genske tehnologije
(coping strategies; gen-technology; gen-technology risks; sources of information on gen-technology; trust in authorities)

Sažetak
U radu se iznosi dio rezultata istraživanja stavova prema genskom inženjerstvu (GI), provedenoga 1997. godine na uzorku (N=685) studenata Sveučilišta u Zagrebu. Važnost GI procjenjuje se umjerenom (važnija područja znanstvena istraživanja: zaštita okoliša, liječenja SIDA-e; podjednako važna: računalna tehnologija, nuklearna energija, genska terapija; manje važna: oplodnja in vitro, biotehnologija, pesticidi) U odnosu na opasnosti negativnih učinaka i zlouporabe, GI se percipira kao visokorizična tehnologija; samo nuklearna tehnologija procjenjuje se rizičnijom. Primjena GI na ljudima prihvatljiva je jedino zbog otkrivanja i liječenja genetskih poremećaja i bolesti, dok se eugenika odbacuje. Transfer ljudskih gena na životinje neprihvatljiv je za veliku većinu ispitanika. Transfer gena sa životinja na biljke također se percipira uglavnom negativno, dok je transfer životinja-životinja i biljka-biljka nešto prihvatljiviji - više je pristalica no protivnika takve intervencije. U odnosu na osobno prihvaćanje GI proizvoda utvrđeno je sljedeće: kada je riječ o prehrambenim proizvodima životinjskoga i biljnoga podrijetla te o lijekovima, veći je udio onih koji ih ne bi koristili ni po koju cijenu no udio onih koji bi te proizvode koristili bez bojazni. Još je veći udio onih koji načelno ne odbijaju uporabu tih proizvoda, ali uz njih vežu određene bojazni. Što se tiče povjerenja u informacije iz različitih izvora, najveće povjerenje iskazuje se liječnicima, sveučilišnim profesorima ne environmentalističkim udrugama, a najmanje ministru trgovine gen-tech kompanijama te premijeru. Ispitanici iskazuju aktivna odnos prema rizicima genske tehnologije i ukazuju na potrebu boljega informiranja o toj problematici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA