Naslov
Relacije između nekih morfoloških karakteristika, motoričkih sposobnosti i stupnja usvojenosti motoričkih struktura iz sportske gimnastike u 6. razredu osnovne škole
(Relations between some morphological characteristics, motorical abilities and level of knowledge of motorical structures from the field of sports gymnastics in sixth grade of elementary school)

Autori
Delaš, Sunčica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.12

Godina
2005

Stranica
286

Mentor
Babin, Josip

Ključne riječi
motoričke strukture iz sportske gimnastike; premet strance; stoj na rukama; vaga i sunožni okret za 180º; sklopka s povišenja s lopatica; zgrčka; uzmah jednonožni; morfološke karakteristike; motoričke sposobnosti
(motorical structure from the field of sports gymnastics; cartwheel; handstand; front scale and double leg pirouette for 180°; forward shoulderkip from increase; squat vault; backward pullover mount; morphological characteristics; motorical abilities)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi i objasniti relacije između nekih morfoloških karakteristika, motoričkih sposobnosti i stupnja usvojenosti motoričkih struktura iz sportske gimnastike u šestom razredu osnove škole, a ostvaren je kroz veći broj parcijalnih ciljeva. Neselekcionirani uzorak ispitanika činilo je 126 učenica i 110 učenika šestog razreda, kod kojih je izmjereno 16 morfoloških i 19 motoričkih varijabli, te su dane ocjene za izvedbu kriterijskih varijabli od strane šest sudaca. Za testiranje postavljenih ciljeva koristio se program RTT za utvrđivanje metrijskih karakteristika, deskriptivna statistika, faktorska analiza, diskriminacijska analiza i t- test za nezavisne uzorke. Rezultati istraživanja utvrdili su dobre metrijske karakteristike svih morfoloških varijabli i motoričkih varijabli, izuzev varijabli koje hipotetski procjenjuju ravnotežu (kod učenica) te dobre metrijske karakteristike sudaca. Deskriptivna analiza utvrdila je normalne distribucije svih varijabli, postojanje većih količina potkožnog masnog tkiva kod manjeg broja učenica i učenika te kako je učenicama nešto teže izvođenje kriterijske varijable vaga i sunožni okret za 180&ordm ; . Učenicima je nešto teža izvedba stoja na rukama i sklopke s povišenja s lopatica od izvedbe ostalih kriterijskih varijabli. Faktorskom analizom, kod učenica, u morfološkom prostoru utvrđena je egzistencija triju faktora: faktora adipozne voluminoznosti tijela, faktora longitudinalnosti tijela i faktora transverzalnosti gornjih ekstremiteta. U motoričkom prostoru utvrđena su četiri faktora: generalni motorički faktor, faktor fleksibilnosti tijela, faktor frekvencije pokreta i faktor eksplozivne snage ruku i ramenog pojasa s pripadajućom koordinacijom. Kod učenika su faktorskom analizom u morfološkom prostoru utvrđena dva faktora: faktor dimenzionalnosti skeleta i faktor apsolutne voluminoznosti, a u motoričkom prostoru pet faktora: faktor koordinacije i eksplozivne snage nogu, faktor snage gornjeg dijela tijela, faktor supresor, faktor fleksibilnosti tijela i faktor frekvencije pokreta. Regresijskim analizama u manifestnom prostoru kod učenica i učenika utvrđeno je kako će bolju izvedbu svih motoričkih struktura imati oni čije su morfološke karakteristike u većem skladu s modelnim karakteristikama vrhunskih gimnastičara: manja tjelesna težina, manja tjelesna visina, manja količina potkožnog masnog tkiva, veći dijametri zglobova gornjih ekstremiteta te veća širina ramena koja je posljedica veće količine mišićne mase ruku i ramenog pojasa. U motoričkom prostoru kao bitne izdvajaju se pojedine motoričke sposobnosti ovisno o motoričkoj strukturi koja se izvodi, ali se uočava i potreba za visokom razinom čitavog spektra motoričkih sposobnosti. Regresijske analize u morfološkom i motoričkom latentnom prostoru kod učenica potvrđuju rezultate dobivene u manifestnom prostoru, dok kod učenika u većini analiza nisu utvrđene statistički značajne latentne strukture odgovorne za bolju izvedbu motoričkih struktura. T – testom za nezavisne uzorke utvrđena je statistički značajna razlika između učenica i učenika u stupnju usvojenosti motoričkih struktura iz sportske gimnastike ; učenice bolje izvode programom propisane motoričke strukture iz sportske gimnastike. Diskriminacijskom analizom utvrđene su statistički značajne razlike u morfološkim karakteristikama i motoričkim sposobnostima između biološki zrelih i nezrelih učenica ; biološki zrele učenice imaju numerički veće vrijednosti svih primijenjenih varijabli iz morfološkog i motoričkog prostora.T – testom za nezavisne uzorke utvrđena je statistički značajna razlika između biološki zrelih i nezrelih učenica u izvođenju kriterijskih varijabli ; biološki zrele učenice bolje izvode premet strance, stoj na rukama i vagu i sunožni okret za 180&ordm ; , dok razlika nije utvrđena u izvođenju zgrčke i uzmaha jednonožnog. Diskriminacijskom analizom nisu utvrđene statistički značajne razlike u morfološkim karakteristikama i motoričkim sposobnostima između učenica koje sudjeluju i onih koje ne sudjeluju u izvannastavnim sportskim aktivnostima. T – testom za nezavisne uzorke utvrđena je statistički značajna razlika u izvođenju premeta strance između učenica koje sudjeluju i onih koje ne sudjeluju u izvannastavnim sportskim aktivnostima, dok u ostalim kriterijskim varijablama razlika nije bila statistički značajna. Učenice koje sudjeluju u izvannastavnim sportskim aktivnostima bolje izvode premet strance od onih koje ne sudjeluju. Diskriminacijskom analizom utvrđena je statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama između učenika koji sudjeluju i onih koji ne sudjeluju u izvannastavnim sportskim aktivnostima ; učenici koje sudjeluju u izvannastavnim sportskim aktivnostima imaju više numeričke vrijednosti svih primijenjenih morfoloških varijabli od učenika koji u njima ne sudjeluju. Diskriminacijskom analizom nije utvrđena statistički značajna razlika u motoričkim sposobnostima između učenika koji sudjeluju i onih koji ne sudjeluju u izvannastavnim sportskim aktivnostima. T – testom za nezavisne uzorke nije utvrđena statistički značajna razlika u izvođenju motoričkih struktura iz sportske gimnastike između učenika koji sudjeluju i onih koji ne sudjeluju u izvannastavnim sportskim aktivnostima. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja kod ovog dobnog uzrasta zaključeno je da, s obzirom na brojne čimbenike ograničenja učenja gimnastičkih elemenata na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, nije realno očekivati višu razinu usvojenosti motoričkih struktura iz sportske gimnastike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA