Pregled bibliografske jedinice broj: 28162
Ima li povijest smisao? Petrićeva povijesna razmatranja i filozofija povijesti
Ima li povijest smisao? Petrićeva povijesna razmatranja i filozofija povijesti // Dani Frane Petriša = The Days of Frane Petrić / Bekavac-Basić, Ivan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 1997. str. 45-46 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 28162 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ima li povijest smisao? Petrićeva povijesna razmatranja i filozofija povijesti
(Is There a Purpose of History? Petrić's Historical Thought and Philosophy of History)
Autori
Kukoč, Mislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Dani Frane Petriša = The Days of Frane Petrić
/ Bekavac-Basić, Ivan - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 1997, 45-46
Skup
Šesti međunarodni filozofski simpozij "Dani Frane Petriša"
Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 13.07.1997. - 17.07.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
povijest; humanizam; eshatologija; liberalizam; metafizika
(history; humanism; Eschatology; libaralism; metaphysics)
Sažetak
Traganje za smislom povijesti temeljna je nakana filozofije povijesti, koja se zasniva na kršćansko-metafizičkoj tradiciji zapadnoeuropske filozofije. Filozofijskopovijesni pristup svjetskoj povijesti kao smislenoj cjelini s početkom, progresivnim razvojem i eshatologijskim krajem ne susreće se, međutim, u temeljima zapadnoeuropske kulture. U antičkoj grčkoj i rimskoj filozofiji povijesna se zbivanja uglavnom vide, kako u filozofijskih klasika, tako i u povijesnika, kao kružno kretanje analogno prirodi, odnosno vječito vraćanje istoga.
Premda se intelektualno oblikuje u kulturnom milieuu kršćanske Europe, hrvatski renesansni filozof Frane Petrić svoj pristup povijesti izgrađuje prema antičkim uzorima, navlastito Platonu i Ciceronu, a ne, primjerice, prema kršćanskom neoplatonizmu filozofije ili teologije povijesti Aurelija Augustina. U Petrićevim povijesnim dijalozima naglašeno je prisutna i humanistička ideja čovjeka kao tvorca povijesti, koju će, u svojoj kritici eshatologizma filozofije povijesti, kasnije preuzeti noviji povijesnici i filozofi, poput Burckhardta, Toynbeea, Löwitha.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
01940107
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Mislav Kukoč
(autor)