Pregled bibliografske jedinice broj: 281286
Antimikrobni učinak primorskog smilja - Helichrysum italicum (Roth) G. Don
Antimikrobni učinak primorskog smilja - Helichrysum italicum (Roth) G. Don // Zdravstvena ekologija u praksi / Haberle, Saša (ur.).
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2006. str. 221-222 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 281286 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Antimikrobni učinak primorskog smilja - Helichrysum italicum (Roth) G. Don
(Antimicrobial effect of Helichrysum italicum (Roth) G. Don)
Autori
Blažeković, Biljana ; Pepeljnjak, Stjepan ; Stanić, Gordana ; Vladimir-Knežević, Sanda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zdravstvena ekologija u praksi
/ Haberle, Saša - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2006, 221-222
Skup
31. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u praksi
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 10.05.2006. - 12.05.2006
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Helichrysum italicum; primorsko smilje; antimikrobni učinak; metoda difuzije
(Helichrysum italicum; antimicrobial effect; diffusion method)
Sažetak
Helichrysum italicum (Roth) G. Don (primorsko smilje) višegodišnji je aromatični polugrm iz porodice Asteraceae, rasprostranjen na kamenjarima i kamenjarskim travnjacima Mediteranskog područja. Poput nekih srodnih vrsta roda Helichrysum, cvjetne glavice tradicionalno se koriste kao spazmolitici i koleretici, te u liječenju infekcija, upala i alergija. U ovom radu istraženo je antimikrobno djelovanje tekućih etanolnih ekstrakata cvata te stabljike s listovima primorskog smilja hrvatskog podrijetla, u kojima je dokazana prisutnost flavonoida, sterola i terpenskih sastavnica. Primjenom metode difuzije testiran je antimikrobni učinak na dvadeset i jednu vrstu bakterija, kvasnica i dermatofita. Pokazujući vrlo slično djelovanje, ispitivani ekstrakti inhibirali su rast većine mikroorganizama. Zabilježene zone inhibicije (ZI) kretale su se u granicama od 7 mm do 31 mm. Najveće zone inhibicije dobivene su za gram-pozitivne bakterijske vrste i dermatofite (18-31 mm), dok su kvasnice i gram-negativne bakterije pokazale manju osjetljivost (ZI: 7-10 mm). Ustanovljen je najsnažniji učinak na bakterijsku vrstu Sarcina lutea te dermatofit Microsporum canis. Dobiveni rezultati ukazuju da su nadzemni dijelovi primorskog smilja potencijalni izvor novih bioaktivnih tvari antibakterijskih i antifungalnih svojstava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Farmacija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Profili:
Stjepan Pepeljnjak
(autor)
Sanda Vladimir-Knežević
(autor)
Gordana Stanić
(autor)
Biljana Blažeković
(autor)