Pregled bibliografske jedinice broj: 280523
Uloga cost-benefit analize u ocjenjivanju prihvatljivosti eksploatacije ležišta mineralnih sirovina na okoliš
Uloga cost-benefit analize u ocjenjivanju prihvatljivosti eksploatacije ležišta mineralnih sirovina na okoliš // Zbornik Međunarodnog rudarskog simpozija "Istraživanje, eksploatacija i prerada čvrstih mineralnih sirovina" / Žunec, Nenad (ur.).
Zagreb: Springer Business Media Croatia, 2006. str. 372-381 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 280523 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga cost-benefit analize u ocjenjivanju prihvatljivosti eksploatacije ležišta mineralnih sirovina na okoliš
(Role of cost-benefit analyis in evaluation of acception the mineral raw materials eyploitation on the environment)
Autori
Rajković, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik Međunarodnog rudarskog simpozija "Istraživanje, eksploatacija i prerada čvrstih mineralnih sirovina"
/ Žunec, Nenad - Zagreb : Springer Business Media Croatia, 2006, 372-381
Skup
Međunarodni rudarski simpozij "Istraživanje, eksploatacije i prerada čvrstih mineralnih sirovina"
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 08.11.2006. - 10.11.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
koristi i troškovi; mineralne sirovine; zaštita okoliša
(cost and benefit; mineral sources; environment protection)
Sažetak
Analiza koristi i troškova (cost-benefit analiza) općenito je postupak kojim se prosuđuju društvene koristi i društvene štete, koje će se predvidivo pojaviti ostvarenjem nekog projekta. Za razliku od analitičkih metoda kojima se prosuđuje individualna efikasnost samog projekta, ova analiza razmatra ukupne društvene efekte projekta. Ova analiza smatra se objektivnom metodom za lakše donošenje odluke o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti određenog projekta te u odabiru između alternativnih projekata. Činjenica je da odluka o ulaganju u neki projekt bez obzira koliko se činila ispltivom na prvi pogled, može uzrokovati značajne gubitke društvenog bogatstva (štete za društvo) odnosno krajnji output poduzetog projekta može imati neočekivane i neželjeneposljedice koje mogu biti veće od koristi koje projekt svojom implementacijom donosi. Za razliku od klasične tržišne analize koja obuhvaća prihode, troškove te isplativost samog projekta i sastavni je dio svake investicjiske studije, analiza koristi i troškova u svom pristupu uključuje financijski mjerljive i nemjerljive elemente društvenih koristi i šteta. Na osnovi financijski mjerljivih koristi i šteta izračunava se neto sadašnja vrijednost projekta, koja uz ocjenu financijski nemjerljivih koristi i šteta služi za ukupnu ocjenu projekta.Njena primjena koristila se prije svega kod ulaganja u javne i infrastrukturne objekate, ali se sve češće koristi i kod ostalih projekata u slučaju postojanja znatnije društvene koristi i štete. Filozofiju cost-benefit analize možda najbolje definira tzv. "Paretov napredak"nazvan prema talijanskom ekonomistu Vilfredu Paretu. Načelo Paretovog napretka zasniva se na pretpostavci da u današnjem suvremenom društvu nije moguće realizirati bilo kakav projekt koji nikome neće nanjeti štetu. Stoga su ekonomisti za projekte koji su bili predmet cost-benefit analize, a uglavnom ih je provodila vlada, uveli pojam potencijalnog Paretovog napretka prema kojem se isplati ulagati u svaki projekt kod kojeg su koristi onima koji ih uživaju veće od troškova onih kojima su ti troškovi prouzrokovani. Za projekte koji ostvaruje koristi i kompenziraju troškove koje uzrokuju može se reći da su ostvarili potpuni Paretov napredak. To se može smatrati prvom definicijom tzv."Održivog razvitka". Ti se troškovi i koristi mogu opisati kao ona vrsta koristi i troškova koje ne terete nositelja zahvata već širu ili užu društvenu zajednicu, pa i buduće generacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
0195037
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Profili:
Damir Rajković
(autor)