Naslov
Uporaba srednjoročnih vremenskih prognoza za planiranje navodnjavanja
(Use of medium-range weather forecasts in planning irrigation)

Autori
Šimunić, Ivan ; Pandžić, Krešo ; Ivančan Picek, Branka ; Bogunović, Matko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
X. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem "Uloge tla u okolišu" : sažeci = X. Congress of Croatian Society of Soil Science wiith international participation "Soil functions in the environment : summaries / Kisić, Ivica - Zagreb : Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2006, 75-76

ISBN
953613554X

Skup
Mngres Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem (10 ; 2006)

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.06.2006. - 17.06.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
srednjoročne vremenske prognoze; navodnjavanje; kulture
(medium-range water forecast; irrigation; crops)

Sažetak
Pravovremeno dodavanje optimalne količine vode biljkama je preduvjet za uspješno okončanje tog razvoja. Ta količina vode prije svega ovisi o postojećem stanju vlage u tlu i o meteorološkim prilikama koje će prevladavati nakon navodnjavanja, npr.u nadolazećem 10-dnevnom razdoblju. U nedostatku mjerenja, postojeća količina vlage u tlu može se približno odrediti Palmerovom metodom, 1965 ., gdje je: P= količina oborine, L=gubitak vlage iz tla, ET= evapotranspiracija, R =proscjeđivanje vode u tlo i RO=količina vode koja otječe. Navedene komponente vodne bilance mogu se promatrati za različita razdoblja. Promjena količine vlage u tlu je implicitno sadržana u gornjoj jednažbi i može se odrediti ako je poznata količina oborine i evapotranspiracija. Dakle, poznavanjem prognostičkih vrijednosti količine oborine i evapotranspiracije moguće je uz primjenu Palmerove metode prognozirati ostale komponente vodne bilance uključujući i promjenu količine vlage u tlu. Mogući prognozirani deficit vlage u tlu može se anulirati navodnjavanjem. U radu se prikazuju rezultati primjene za područje Zagreba, uporabom 20-godišnjih nizova meteoroloških podataka, pedoloških podataka te indeksa faza razvoja biljnog pokrova. Uporabom navedenih podataka izrađen je rgresijski model za svođenje (downscaling) 10-dnevnih prognostičkih produkata modela Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF). Procjena pogodnosti tala izvršena je FAO metodom. U razmatranje su uzeta tla iz reda pogodnih i klase dobro obradivih tala (aluvijalna i semiglejna). U navodnjavanje su uzete značajnije uzgajane kulture podneblja. Od kultura razmatrane su: kupus, paprika, krastavci, salata, rajčica, silažni kukuruz i jabuka. Manjak vode za svaku kulturu izračunat je iz prosječnih mjesečnih podataka i vjerojatnosti pojave oborina u 75% slučajeva. Utvrđeni rezultati pokazuju da su potrebe kultura za vodom različite, a ukupni nedostatak vode ovisi o količini i rasporedu oborina i hidropedološkim značajkama tala. Može se zaključiti da je navodnjavanje potrebna mjera u uzgoju navedenih kultura na navedenim tipovima tala, a uporaba srednjoročnih vremenskih prognoza može pomoći u planiranju navodnjavanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA