ࡱ> z5@vRbjbj22XX&pP4H h8<H wj,>"```;;;sssssss$xRz9s ;; 9s``v_-_-_- |E``s_- s_-&_--:h;` jJ*;e| v0w#;{I){ ; NPdN;$%{ a;n_-edD;;;9s9sH H ],jYI-H H ,jTrgovinska liberalizacija i troakovi prilagodbe Europskom tr~iatu: slu aj Hrvatske SA}ETAK Sve viae trgovinskih sporazuma i ja anje integracijskih procesa doveli su do ja anja procesa liberalizacije i do poveanja trgovine izmeu zemalja, ali se pritom ne smiju zanemariti troakovi prilagodbe koji nastaju u tome procesu. Naime, nesumnjivo dolazi do odumiranja jednih industrija i do pojave novih, do prebacivanja iz jednog proizvodnog programa u drugi, ato rezultira razli itim troakovima prilagodbe (razli itom razinom uvoznih i izvoznih tijekova). Iz ekonomske teorije proizlazi da je za nacionalnu ekonomiju povoljnije da njezin model trgovinske razmjene bude usmjeren prema intraindustrijskoj trgovini, osobito sa zemljama trgovinskim partnerima koje su u integraciji u koju ta nacionalna ekonomija ~eli ui. Svaka transformacija trgovinskog modela, pa i ova izazvana procesom prilagodbe povezana je sa stanovitim troakovima koji pogaaju odreene industrijske sektore, ali i nacionalnu ekonomiju u cjelini. U ovome se radu odreenim brojem pokazatelja ocjenjuje postoje li pozitivni ili negativni u inci dosadaanjeg pribli~avanja Hrvatske EU, odnosno je li proces liberalizacije utjecao na porast ili na smanjenje troakova prilagodbe. Rezultati su pokazali iznimno dominantan model interindustrijske trgovine Hrvatske sa zemljama EU i posebino naglaaen zaokret odreenoga dijela intraindustrijske prema interindustrijskoj trgovini nakon godine 2000., koja je uzeta kao po etak sna~nijeg pribli~avanja Hrvatske EU. Proizlazi da Hrvatsku o ekuju visoki troakovi prilagodbe zbog o ite dominacije interindustrijskog modela trgovine, osobito na tr~iatu rada, i to zbog dominacije radno intenzivnih proizvodnji. Key words: troakovi prilagodbe, integracijski proces, Hrvatska, Europska Unija *L. `kufli, dr.sc., docentica na Ekonomskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu. lanak primljen u uredniatvo 15.06.2005. 1. Uvod U ekonomskoj literaturi prevladava mialjenje da je za svaku zemlju, a osobito malu, uklju ivanje u meunarodne trgovinske tijekove pozitivno, jer se na taj na in poveava ~ivotni standard graana i ukupno blagostanje druatva. Smatra se da je zemlja uklju ena u meunarodnu trgovinu onda kada veliki dio svoje nacionalne proizvodnje razmjenjuje s ostatkom svijeta, ali to namee dilemu: koliko se brzo otvarati prema inozemnoj konkurenciji i koje sektore najviae izlo~iti? Za zemlje lanice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) problem otvaranja nacionalnih ekonomija odvija se u okviru neprekidnih pregovara kih rundi s osnovnom intencijom neprestanog smanjivanja carinskih barijera, ukidanja kvota i uklanjanja necarinskih prepreka. Iako su zagovornici procesa liberalizacije i te kako prisutni i glasni, a ta se liberalizacija provodi osobito u procesu priklju ivanja pojedine nacionalne ekonomije odreenoj integraciji, potrebno je naglasiti i postojanje visokih troakova prilagodbe. Proces priklju ivanja nacionalne ekonomije nekoj integraciji povezan je sa troakovima prilagodbe koji su rezultat promjena u modelu specijalizacije nastale zbog stvaranja i skretanja trgovine. Neki troakovi pogaaju cjelokupnu nacionalnu ekonomiju, a postoje i troakovi prilagodbe koji se vezuju samo uz jednu ili na nekoliko industrija, ato ovisi o kvantiteti promjena trgovinskog modela zemlje, odnosno o njegovoj kvaliteti prije priklju ivanja. Proces pribli~avanja nacionalne ekonomije trgovinskoj integraciji, kao ato je npr. Europska unija, u prvoj je fazi povezan s ja om liberalizacijom trgovinske politike Unije, a u drugoj fazi s otvaranjem nacionalne ekonomije, pa to vodi do promjene relativnih cijena proizvoda i usluga na domaem tr~iatu. Ta promjena relativnih cijena predstavlja novi input na tr~iatu faktora proizvodnje i signal je za korekciju cijena na tome tr~iatu. Sna~nijim otvaranjem i ja anjem uvozne ovisnosti pojedine industrijske proizvodnje smanjuje se domaa proizvodnja, a time i potra~nja za proizvodnim faktorima kojima se koristilo u tome procesu. Budui da je hrvatska proizvodnja ponajprije radno i resursno intenzivna, proces pribli~avanja pogodit e najviae tr~iate rada, ali ne podjednako sve njegove segmente, ato ovisi o strukturi tr~iata rada i o fleksibilnosti nadnica. U ekonomskoj teoriji prevladava mialjenje da e zemlja biti suo ena s ni~im troakovima prilagodbe ako ima razvijen model intraindustrijske trgovine (IIT) s integracijom u koju ulazi, ato se u nastavku ovoga rada istra~uje. Naime, budui da je IIT, razmjena proizvoda istih industrija, zna i da zemlje imaju pribli~no istu proizvodnu i/ili potroanu bazu, pa samo integriranje nee izazvati znatnije devijacije sli nih gospodarskih sustava. 2. Hipoteza ujedna ene prilagodbe (SAH- smooth adjustment hypothesis) i mjerenje troakova prilagodbe Proces liberalizacije i uklju ivanja u neku integraciju povezan je sa dvije vrste ekonomskih efekata, a to su stati ki i dinami ki. Stati ki efekt ponajprije nastaje zbog smanjivanja carinske zaatite i uklanjanja necarinskih barijera, a posljedica je toga stvaranje trgovine izmeu tih dviju dr~ava i skretanje trgovine od dr~ava s kojima se trgovalo prije, no koje nisu uale u integraciju prema zemljama koje su lanice integracije. Dinami ki se efekt ogleda u ja anju konkurencije na domaem i na izvoznom tr~iatu, na mogunosti ostvarivanja ekonomije obujma, i na ekonomskom rastu. Proizlazi da proces liberalizacije u kratkome roku, kada se ostvaruje ja e otvaranje granica nacionalne ekonomije, stvara odreene troakove prilagodbe, koji su manji od dugoro nih koristi, pa je zna ajno da vlada u tome procesu sna~nijeg otvaranja identificira potencijalne gubitnike i da odgovarajuim ekonomskim politikama olakaa proces prilagodbe. Naime, poznato je da u procesu ja anja liberalizacije i sna~nijeg otvaranja nacionalne ekonomije, zbog naglaaene inozemne konkurencije, odreeni broj sektora odumire i da se ti proizvodi po inju uvoziti, pa se faktori proizvodnje iz tih sektora sele u konkurentne domae proizvodnje, koje postaju nosioci izvozne ponude. Budui da postoje specifi na znanja vezana uz odreenu proizvodnju i poduzee, proces seljenja izaziva troakove, a oni se ogledaju u gubitku vrijednosti investiranja u ljudski kapital i to su vei, ato su zamjenski procesi sadr~ajno udaljeniji. Potrebno je istaknuti da se ponekad i kada dolazi do premjeatanja iz jednoga u drugo poduzee, unutar iste proizvodne djelatnosti, pojavljuju troakovi gubitka akumuliranog ljudskog kapitala vezanog uz neku specifi nost prethodnog radnog mjesta, koje nije mogue nadoknaditi. Istodobno, troakovi radnika koji ekaju zapoaljavanje unutar svoje industrije manji su od troakova zapoaljavanja u potpuno novoj industrijskoj proizvodnji. Proizlazi da je radnoj snazi bolje ekati, nego se kretati izmeu industrija, ali naravno ako se ne radi o proizvodnji koja odumire i o specifi nim znanjima vezanima za tu proizvodnju (npr. rudarstvo) ili, pak, o nacionalnoj ekonomiji koja je u procesu duboke tranzicije (npr. prijelaz iz planskog u tr~iani gospodarski sustav), pa je onda suo ena i s visokom stopom nezaposlenosti. Koliki i kakvi e biti troakovi prilagodbe, ovisi prije svega o dostignutom stupnju razvitka nacionalne ekonomije koja je suo ena s procesom liberalizacije i o zemlji ili skupini dr~ava s kojima se integrira. Istodobno, na troakove prilagodbe utje e i postojei trgovinski model same nacionalne ekonomije. Naime, u ekonomskoj literaturi airoko je rasprostranjeno mialjenje da postojanje i visoki stupanj IIT izmeu zemalja trgovinskih partnera dovodi do manje realokacije resursa, a zna i ni~ih troakova prilagodbe. U ekonomskoj literaturi to je poznato kao Hipoteza ujedna ene prilagodbe (SAH- smooth adjustment hypothesis), ali zasad ne postoji teoretski dobro postavljen model koji podupire istaknutu hipotezu (Brlhart, 1999.). Hipoteza ujedna ene prilagodbe polazi od slijedeih pretpostavki i ograni enja. Prvo, troakovi prilagodbe definiraju se kao suma troakova preusmjeravanja resursa u alternativne proizvodne procese i troakova resursa koji ostaju neuposleni zbog svoje nefleksibilnosti cijena. Druga se pretpostavka odnosi na definiranje industrija, prema njoj su troakovi prilagodbe nastali zbog premjeatanja proizvodnje izmeu podindustrija, ni~i od troakova prilagodbe nastalih reorijentacijom izmeu razli itih industrija. Tree, IIT je definirana tako da promjena svjetske tr~iane cijene ili promjena u trgovinskim barijerama rezultira veim promjenama u relativnoj potra~nji izmeu podindustrija nego izmeu industrija, a za interindustriju vrijedi obrnuto. Stoga, uva~avajui prethodno, IIT vodi prema ni~im troakovima prilagodbe (Brlhart, 1999., str. 42). Teoretska je osnova vjerovanje, da su troakovi prilagodbe zemlje koja ima razvijen model IIT s integracijom u koju se uklju uje, umjesto interindustrijske trgovine, proiziali iz analize faktorskog modela. Polazei od pretpostavke da postoji tr~iate savraene konkurencije, i da postoji jednaka tehnologija u dvije zemlje, otvaranje granica imat e za posljedicu tendenciju izjedna ivanja cijena proizvoda, ali i faktora proizvodnje, jer je u trgovinu proizvodima uklju ena trgovina faktorima proizvodnje. Kada se govori o, npr., radno intenzivnim proizvodima, radna snaga e u jednoj zemlji indirektno konkurirati radnicima u drugoj zemlji tr~iatem proizvoda i pojavit e se tendencija za smanjivanjem razlike u nadnicama. Taj model prestaje vrijediti kada se promijene navedena ograni enja- ista tehnologija, identi ni inputi, savraeno konkurentno tr~iate. Naime, kada postoje specifi ni faktori proizvodnje, kao npr. specifi na znanja, tada relativna prilagodba rada ovisi o tome kako je tr~iate geografski i prema aktivnostima koncentrirano ili segmentirano. U skladu s teorijom IIT, ta e prilagodba rada biti vea ako je geografska koncentracija zemalja viaa, odnosno ako su dr~ave bli~e, a i radna snaga u tim industrijama, s obzirom na aktivnosti biti e manje segmentirana. Proizlazi da je model intraindustrijske specijalizacije povezan s ni~im troakovima prilagodbe u procesu promjena trgovinskog modela zemlje, iako odreeni troakovi pogaaju svaku industriju pojedina no. O problemu ni~ih troakova prilagodbe prvi je pisao Balassa (Balassa, 1966.), on je naveo da ekspanzija IIT vodi ni~im troakovima prilagodbe, od ekspanzije interindustrijske trgovine. Greenaway i Hine (Greenaway, Hine, 1991.) u svojem su istra~ivanju o trgovinskom modelu EU zaklju ili da ne proizlazi jasno evidentna veza izmeu IIT i troakova prilagodbe, a nasuprot njima, Lundberg i Hasson (Lundberg, Hasson, 1986.) ocijenili su da postoji razli it i manje naglaaen problem prilagodbe ako model specijalizacije nije tradicionalno zasnovan na interindustrijskoj trgovini. Troakove prilagodbe u procesu integracije istra~ivali su i mnogi drugi, kao npr. Caves (Caves, 1991.), Globerman (Globerman, 1990.), Neven (Neven, 1995.) i dr. Kao indikatoom mjerenja troakova prilagodbe u procesu integracije mnogi su se ekonomisti upravo koristili stupnjom IIT, a meu najcitiranijima izdvajaju se Hamilton i Kniest (Hamilton, Kniest, 1991.), Greenaway, Hine, Milner i Elliot (Greenaway, Hine, Milner i Elliot, 1994.), Brlhart (Brlhart, 1994.). Od osamdesetih godina 20. stoljea naovamo dosta se istra~ivalo i pisalo o IIT s jedinstvenim ciljem utvrditi odnos izmeu trgovine i prilagoivanja na tr~iatu rada (Brlhart, 1998.). Definiranje indeksa grani ne IIT, koji je prvi definirao Brlhart (Brlhart, 1994.) rezultiralo je brojnim studijama o toj temi. Iako zaklju ci nisu sasvim jednozna ni, mogue ih je sumirati kao: viai stupanj IIT povezan je s ni~im troakovima prilagodbe na tr~iatima svih faktora proizvodnje, a posebno je to naglaaeno na tr~iatu rada. Koliko e iznositi i koju e zemlju viae pogoditi prilagodba, ovisi o po etnoj razini carinske zaatite i o intenzitetu otvaranja obiju zemalja. Naime, pod pretpostavkom da dvije dr~ave imaju istu razinu carinske zaatite i da zajedno u istom postotku krenu u proces liberalizacije, neto efekt promjena trgovinskih politika zemalja partnera bit e isti za obje dr~ave (Lovely, Nelson, 1999.). Lovely i Nelson (Lovely, Nelson, 2000.), krenuli su od teze za koju su ocijenili da nije odr~iva, a to je da IIT generira samo IIT prilagodbu. Naime, upravo suprotno, IIT e openito inducirati prilagodbu izmeu industrija, pa e zato ato IIT generira prilagodbu izmeu industrija porast IIT openito utjecati na dugoro ne promjene u relativnim cijenama faktora proizvodnje. 2.1. Troakovi prilagodbe Industrija mo~e proizvoditi i prodavati svoje proizvode uz konstantnu i rastuu ekonomiju obujma, a kod odreivanja cijena finalnoga proizvoda poduzee se mo~e susresti sa situacijom da utje e na cijenu (oligopol, monopolisti ka konkurencija) ili da mu je cijena sektorski odreena na tr~iatu (savraena konkurencija). Klasi na trgovinska teorija predstavljala je kvalitetan instrumentarij u analizi i predvianju trgovine izmeu zemalja koje raspola~u s razli itim faktorima proizvodnje, koji imaju tehnologiju na razli itom stupnju razvitka ili neujedna ene potroaa ke preferencije. Ta se teorija zasnivala na konceptu komparativnih prednosti i objaanjavala je meunarodnu razmjenu standardiziranih proizvoda, odnosno ona vrijedi u uvjetima savraeno konkurentnog tr~iata. Danaanji je realan svijet udaljen od pretpostavki na kojima je po ivala Klasi na trgovinska teorija, pa je analiza dalje usmjeravana prema tr~iatu nesavraene konkurencije, i na proizvodnju i izvoz diferenciranih proizvoda, ato su pretpostavke Nove trgovinske teorije. Proizlazi da se proizvodi mogu u procesu trgovanja nai unutar modela intraindustrijske i interindustrijske trgovine, a liberalizacija i troakovi prilagodbe u ta dva slu aja nisu isti. Otvaranje granica izmeu dviju dr~ava imat e za posljedicu konvergiranje njihovih gospodarskih struktura, a u tome e procesu te~e biti pogoena zemlja koja je na ni~em stupnju gospodarskoga razvitka. Troakovi prilagodbe jednostavno se mogu definirati kao troakovi koji nastaju pri prijelazu iz jednoga u drugo stanje, odnosno troakovi odumiranja jednih i nastanka novih proizvodnih procesa, ato ima izravne posljedice na tr~iatu finalnih proizvoda i usluga, a onda i na tr~iatu inputa. Stoga se troakovi prilagodbe mogu definirati i kao troakovi seljenja resursa iz jednoga u drugi sektor u skladu sa promjenom gospodarske strukture. U odreivanju troakova prilagodbe klju nu ulogu ima injenica mogu li poduzea utjecati na cijenu svojih proizvoda ili ne mogu. Openito vrijedi da su poduzea na tr~iatu savraene konkurencije price taker-i , bez mogunosti odreivanja cijene, a u uvjetima nesavraeno konkurentnog tr~iata poduzea imaju mogunost utjecati na cijenu, ato i ne mora baa uvijek biti tako. Naime, kada se poduzee susree s eksternom ekonomijom obujma, a industrija s internom, poduzee se susree sa zadanom cijenom, koja prestaje biti dominantna cjenovna strategija onda kada poduzee ostvaruje internu ekonomiju obujma. Troakovi prilagodbe rastu na savraeno konkurentnom tr~iatu u odnosu na nesavraeno konkurentno tr~iate. Naime, na savraeno konkurentnom tr~iatu slabije razvijena zemlja mora prihvatiti cijenu proizvoda konkurentnijeg i, u pravilu, produktivnijeg trgovinskog partnera, pa se mo~e zaklju iti da ako su faktori proizvodnje heterogeni, a proizvodi standardizirani, trgovinska razmjena inducira visoke troakove prilagodbe. Proizvodni proces odvija se unutar granica proizvodnih mogunosti za vrijeme trajanja prilagodbe koja se na tr~iatu rada ogleda u fluktuaciji radne snage, umirovljenju i promjeni kapitalnih resursa uklju ujui tehnologiju. U takvome modelu troakove prilagodbe poja avaju nesavraenost tr~iata rada i rigidne nadnice, pa troakovi mogu biti vei od dobitaka od trgovine, a to zna i da trgovinska liberalizacija ne ostvaruje Paretovu efikasnost. Kod nesavraeno konkurentnog tr~iata i proizvodnje diferenciranog proizvoda, poduzee ima, u nekom stupnju, mogunost utjecati i formirati cijene, pa i mogunost postupne prilagodbe, ime su troakovi u prvome valu liberalizacije znatno ni~i. Troakovi prilagodbe koji nastaju u procesu ja eg otvaranja nacionalne ekonomije pogaaju istodobno i privatni i javni sektor, a njihova visina ovisi o smjeru, dinamici i ja ini liberalizacije. U tablici 1 izdvajaju se troakovi prilagodbe privatnog i javnog sektora. Tablica 1. Troakovi prilagodbe privatnog i javnog sektora u procesu liberalizacije Privatni sektorRad-Oportunitetni troaak nezaposlenosti i izgubljenih nadnica -Izumiranje pojedinih radnih mjesta i neupotrebljivost vjeatina i znanja za obavljanje tih poslova -Ni~e nadnice zbog poveane ponude -Troaak prekvalifikacije -Troaak pojedinaca zbog ukidanja radnog mjesta (psiholoaka patnja) -Troaak odlaska u mirovinuKapitalOportunitetni troaak podzaposlenosti ili potpune neuposlenosti kapitala i osnovnih sredstava Troaak kapitalnih sredstva koja postaju neupotrebljiva, otpisana osnovna sredstva Troaak prebacivanja kapitala iz jednoga u drugi sektorZemljaJa e iskoriatavanje prirodnih resursa sa ciljem nadoknaivanja gubitaka u ostalim proizvodnjama Brza prodaja i privatizacija najzanimljivijih prirodnih izvora i zemljiata, ponekad i ispod vrijednosti Javni sektor-Gubitak poreznih prihoda zbog manje proizvodnje i manje isplaenih nadnica - Gubitak prihoda prora una zbog manjih carina -Erozija poreznog sustava zbog uvoenja preferencijalnih tretmana i beneficija prema pogoenim skupinama -Poveanje rashoda prora una zbog veeg broja socijalno ugro~enih stanovnika - Troaak pokuaaja odr~avanja makroekonomske stabilnosti - Troaak implementacije trgovinskih reformi -Troaak poticanja regionalnog razvitka -Troaak poticanja novih industrija U ekonomskoj su literaturi viae istra~ivani troakovi prilagodbe privatnoga sektora i to osobito na tr~iatu rada. Troakovi prilagodbe promatrano kroz tr~iate rada u pravilu su viai u nerazvijenim zemljama zbog visokoga udjela radno intenzivnih proizvodnji, nego u razvijenim dr~avama. Troakovi seljenja radne snage unutar iste industrije mnogo su manje financijski zahtjevni, nego promjena posla i odlazak u novi sektor proizvodnje. Ovom su se problematikom bavili i do sli nih su zaklju aka doali Fallick (Fallick, 1993.), Neal (Neal, 1995.), Shin (Shin, 1997.), Greenaway, Upward i Wright (Greenaway, Upward i Wright, 2000). Za vrijeme akolovanja i rada radnici akumuliraju ljudski kapital koji nose sa sobom prilikom seljenja iz jednoga u drugo poduzee. `to je djelatnost poduzea sli nija i posao koji oni obavljaju bli~i, to je i iznos njihovog investiranja u ljudski potencijal izgubio manje od svoje vrijednosti. Naime, kapital i rad mogu lakae cirkulirati meu aktivnostima unutar iste industrije, nego izmeu razli itih industrija. Kretanje radnika izmeu industrija sigurno e zahtijevati odreenu potrebu za prekvalifikacijom, doakolovavanjem, pa se i troakovi prilagodbe svode na gubitak outputa u procesu obu avanja za obavljanje novoga posla, odnosno u gubitku proizvodnosti vezane uz transfer radne snage. Proizlazi da je trgovinski model, koji zemlja ima sa integracijom kojoj se priklju uje, klju an u odreivanju buduih troakova prilagodbe. 2.2. Mjerenje troakova prilagodbe Polazei od naprijed re enoga, troakovi prilagodbe bit e manji izmeu dr~ava koje su na pribli~no istom stupnju gospodarskoga razvitka, a promatrano kroz trgovinu, izmeu zemalja koje imaju razvijen trgovinski model zasnovan na IIT. `to je to IIT? IIT je simultana trgovina istovjetnim proizvodima, koji su klasificirani unutar iste industrije, a interindustrijska trgovina razmjena je dobara razli itih industrija. IIT predstavlja razmjenu istih ili veoma sli nih proizvoda izmeu dviju ili viae zemalja u oba smjera. Dr~ave e trgovati istim proizvodima ako je sli nost u potra~nji vea (ukusi, navike, kultura potroaa a) ili kada je proizvodna osnova pribli~no ista. Iz toga proizlazi - ato je vea sli nost na strani potra~nje i/ili ponude, to je IIT intenzivnija. Od trenutka prvoga rada na temu IIT (Balassa, 1966.) do danas raene su brojne studije o IIT, pa se mogu izdvojiti one koje su se bavile faktorima koji poja avaju IIT, a vezani su uz zemlju i one koje su istra~ivale determinante vezane uz industriju. U studijama poput onih autora Loertscher i Wolter (Loertscher i Wolter, 1980.); Bergstrand (Bergstrand, 1983.), Balassa (Balassa, 1986.) testirani su faktori koji se vezuju uz dr~avu i ovisno o uzorku izabranih zemalja, o razini agregiranosti podataka i o metodama procjene, jedinstveni se zaklju ak svodi na to da sli nost u BDP po stanovniku i stupnju industrijalizacije zna i intenzivniju IIT. Proizlazi da jednakost u potra~nji i podudaranje potroaa kih ukusa stvara vee tr~iate na kojem se razmjenjuju sli ni, blago diferencirani proizvodi i ostvaruju mogunosti za iskoriatavanje pozitivnih strana ekonomije obujma (Linder, 1961.). U studijama poput onih Cavesa (Caves, 1981.), Farrella (Farrell, 1991.); Clarka (Clark, 1993.) i Bergstranda (Bergstrand ,1983.) analizirane su determinante IIT vezane uz industriju i jedinstveni se zaklju ak svodi na injenicu da diferencijacija proizvoda prinosi IIT, a nalazi o vezi intenziteta ekonomije obujma i IIT nisu sasvim usuglaaeni. Openito je u dosadaanjoj ekonomskoj literaturi potvrena u veem broju slu ajeva zna ajna veza utjecaja faktora vezanih uz pojedinu zemlju s intenzitetom IIT, kao ato su sli nost gospodarske strukture, kvaliteta potra~nje, veli ina zemlje, udaljenost, integracijski proces, i faktora vezanih uz industriju kao to je postojanje ekonomije obujma, diferenciranost proizvoda i razina izravnih stranih investicija (FDI). 2.2.1. Pokazatelji intraindustrijske trgovine kao indikatori trokova prilagodbe Indeks za mjerenje IIT prvotno je konstruirao Balassa (Balassa,1966.) i taj je predstavljao stupanj preklapanja trgovinskih tijekova, odnosno stupanj u kojem se izvozna vrijednost neke industrije podudara s vrijednoau njezina uvoza. Na osnovama Balassovog istra~ivanja Grubel i Lloyd (Grubel, Lloyd, 1975.) dalje su razvijali pokazatelj IIT, koji je do danas ostao u airokoj primjeni. GL indeks izra unava se kao:  EMBED Equation.3  ili (1)  EMBED Equation.3  (2) pri emu je: X vrijednost izvoza iskazana u USD ili u nacionalnoj valuti M je vrijednost uvoza iskazana u USD ili u nacionalnoj valuti i je oznaka za industriju, a t je oznaka godine. Tako izra unani indikator IIT stati an je, jer se zasniva na podacima o trgovinskim vrijednostima za jednu godinu. Hamilton i Kniest (Hamilton, Kniest ,1991.), ukazujui na stati nost GL indeksa, naglasili su da visok udio IIT u jednoj godini ne zna i a priori pretpostavku da je doalo do promjene trgovinskoga modela. Naime, ako proces liberalizacije i ja i trendovi integriranja i globalizacije rezultiraju proporcionalnim poveanjem izvoznih i uvoznih tijekova, GL indeks nee pokazivati promjene u IIT, iako je zapravo trgovina intenzivnija, a isto tako ni ja e zatvaranje nacionalne ekonomije i povla enje iz trgovinskih tijekova nee biti zabilje~eno. Spomenuti autori slo~ili su se da koriatenje GL indeksa u mjerenju troakova prilagodbe vodi nesumnjivo pogreanim zaklju cima i neto nosti u mjerenju. Kod odreivanja stupnja IIT zna ajno je i razgrani iti koliko je ona vertikalna (VIIT), a koliko je horizontalna (HIIT), zato ato razli iti faktori utje u na njihov intenzitet, a time su i troakovi prilagodbe razli iti. Vertikalna IIT podrazumijeva trgovinu proizvodima koji su kvalitativno razli iti, a horizontalna IIT trgovina je sli nim, kvalitativno pribli~no istim proizvodima. Uva~avajui prethodno izvedenu definiciju IIT i njezinih sastavnih komponenti: HIIT i VIIT, potrebno je naglasiti da se interindustrijska trgovina odvija pod uvjetima konstante ekonomije obujma i savraene konkurencije, a isto vrijedi i za vertikalnu IIT, ato zna i da su poduzea price-taker-i . Horizontalna IIT odvija se u uvjetima rastue ekonomije obujma, monopolisti ke konkurencije i oligopola. Da bi se ostvarila HIIT u uvjetima oligopola i ekonomije obujma potrebno je da budu ispunjene dvije pretpostavke: da postoje sektori s diferencijacijom proizvoda i da u svakoj zemlji postoji potra~nja za brojnim varijacijama tih proizvoda svaka varijacija pojedinog proizvoda proizvodi se u uvjetima interne ekonomije obujma Objema tim pretpostavkama koristilo se u modelu potra~nje kojim se objaanjavala IIT i to su prvi u inili Dixit i Stiglitz (Dixit, Stiglitz, 1977.), a zatim Lancaster (Lancaster, 1979.). Prvi spomenuti autori pretpostavili su da reprezentativni potroaa  voli konzumirati veliki broj razli itosti istoga proizvoda, a drugje i spomenuti ekonomist krenuo od pretpostavke da prosje an potroaa  preferira proizvod kojeg su karakteristike veoma sli ne njegovom idealnom proizvodu. Za razgrani enje HIIT i VIIT izra unava se relativna jedini na vrijednost (RJV) kao omjer jedini ne vrijednosti izvoza i jedini ne vrijednosti uvoza, jer je osnovna pretpostavka modela da je cijena indikator kvalitete. U uvjetima kada ne postoji inflacija, porast cijene nekoga proizvoda prije svega je odraz njegove bolje kvalitete. Stoga bi se u izra unima relativne jedini ne vrijednosti valjalo koristiti realnim veli inama, a ne nominalnim, odnosno potrebno je prilagoditi uvozne i izvozne vrijednosti indeksom izvoznih i uvoznih cijena. Izra unana relativna jedini na vrijednost promatra se unutar intervala (0,85; 1,15). Horizontalna IIT postoji kada vrijedi:  EMBED Equation.3  (3) Vertikalna IIT postoji kada vrijedi:  EMBED Equation.3  ili  EMBED Equation.3  (4) vrijednost  EMBED Equation.3  iznosi 0,15, a u nekim je studijama taj prag povean na 0,25. U dosad objavljenim istra~ivanjima u estalije je koriatena vrijednost od 0,15 i preporuka je da se njome koristi kada postoji potpuna informiranost potroaa a, ato zna i da potroaa  nee kupiti sli an ili manje kvalitetan proizvod po viaoj cijeni. U slu aju nepotpune informiranosti potroaa a, ta je vrijednost mo~da preniska, pa se preporu uje prag od 25% (Grenaway, Hine i Miliner, 1995.). Fontagne i Freudenberg (Fontagne i Freudenberg, 1997.) to su razgrani enje malo modificirali, pa prema spomenutim autorima horizontalna IIT postoji kada:  EMBED Equation.3  (5) a za vertikalnu IIT prijeko je potrebno da vrijedi:  EMBED Equation.3  ili  EMBED Equation.3  (6) Prije definirani kriterij preklapanja trgovinskih tijekova i sli nosti proizvoda vodi do tri mogue situacije u tijekovima roba: dvostrana trgovina istih, horizontalno diferenciranih proizvoda (zna ajno preklapanje i niska vrijednost RJV) dvostrana trgovina u vertikalno diferenciranim proizvodima (zna ajno preklapanje i visoka vrijednost RJV) jednostrana trgovina (nema preklapanja) Uva~avajui prethodno izvedeno razgrani enje horizontalne i vertikalne IIT i hipotezu ujedna ene prilagodbe, nije isto ima li zemlja vertikalni ili horizontalni model IIT. Naime, vertikalna IIT implicira specijalizaciju i trgovinu u proizvodima kod kojih je faktorska intenzivnost razli ita, pa e takva trgovina voditi promjeni u potra~nji relativnih faktora proizvodnje i scenariju koji je sli an interindustrijskoj trgovini, a to zna i znatno viae troakove prilagodbe. 2.2.2. Indeks grani ne intraindustrijske trgovine (MIIT) Indeks koji uklju uje troakove prilagodbe nastale kao posljedica ja e trgovinske liberalizacije i koji uzima u obzir problem dinami nosti, naziva se Indeksom grani ne intraindustrijske trgovine (Marginal Intra-Industry Trade Indeks), a njegove osnove su prvi postavili Hamilton i Kniest (Hamilton, Kniest, 1991.):  EMBED Equation.3  (7) Tu je n broj godina izmeu dva razdoblja koje se istra~uje. Taj pokazatelj grani ne IIT mjeri postotak poveanja izvoza (uvoza) pojedine industrije koji se poklapa s poveanjem izvoza i uvoza te industrije. Budui da se spomenuti indikator fokusira na mjerenje IIT u samo jednome sektoru, bez uklju ivanja prilagodbe cjelokupnoga gospodarstva, algebarska je analiza ovog pokazatelja ekvivalentna parcijalnoj ravnote~i. Taj pokazatelj, zapravo, mjeri stupanj IIT u ukupnoj novoj trgovini prije nego ato usporeuje nove bilateralne trgovinske tijekove. Budui da on mjeri samo nove trgovinske tijekove, prema definiciji, on prati relativan zna aj IIT generiran trgovinskom liberalizacijom, odnosno odgovora na pitanje: koliki je udio IIT u novonastaloj trgovini? MIIT pokazatelj mo~e poprimiti vrijednosti izmeu 0 i 1, pri emu vrijednost 1 predstavlja nove trgovinske tijekove, istu IIT (Hamilton and Kniest, 1991.), ako se MIIT pomno~i sa 100, vrijednost indeksa varira izmeu 0 i 100. MIIT ima i svoje manjkavosti koje se prije svega vide u njegovoj nedefiniranosti kada je prirast izvoza ili prirast uvoza negativan. Isto tako taj pokazatelj mjeri isklju ivo zna aj novih trgovinskih tijekova bez referiranja na iznos uveane trgovine, a i zanemaruje utjecaj inflacije koja mo~e rezultirati uveanim vrijednostima MIIT, one koje nemaju pokrie u realnim veli inama (Greenaway i dr. 1994.). Stoga su Greenaway, Hine i Milner uveli nov indeks MIIT koji IIT prikazuje vrijednosno, a ne kao odnos i taj indeks glasi:  EMBED Equation.3  (8) ili  EMBED Equation.3  (9) No osnovni su nedostatak ovoga pokazatelja poteakoe koje nastaju kada postoji trgovinska neravnote~a. Radi otklanjanja tih osnovnih nedostataka MIIT* indeksa, Brlhart (Brlhart, 1994.) izvodi novi indeks MIIT, kojim ispravlja prije spomenute nedostatke.  EMBED Equation.3  (10) ili  EMBED Equation.3  (11) Ovaj indikator takoer mo~e poprimiti vrijednosti izmeu 0 i 1, gdje vrijednost 1, ozna uje da je prirast trgovine isklju ivo IIT, a vrijednost 0, da je prirast trgovine interindustrijskog tipa. Koriatenjem toga indikatora u ocjeni novonastalih trgovinskih tijekova javio se problem izbora razdoblja analize i odnosa izmeu trgovine finalnih proizvoda i tr~iata faktora proizvodnje. Brlhart (Brlhart, 1994.) je isto tako izveo i indeks grani ne IIT kojim se mogu pratiti dobici ili gubici prouzro eni trgovinom izmeu zemalja.  EMBED Equation.3  (12) Vrijednosti koje mo~e poprimiti ovaj pokazatelj izmeu su -1 i 1. `to je vrijednost indeksa bli~a 0, viai je prirast IIT, a vrijednosti bli~e -1 i 1, ozna uju visoko poveanje interindustrijske trgovine. Ako je X>M, indeks je >0 i ako je X<M, indeks je manji od 0. Zato, indeks vei od 0 ozna uje da izvoz raste br~e od uvoza i ukazuje na sna~ne performanse domae industrije, a u slu ajevima kada je indeks manji od 0, industrijske su performanse domaega sektora slabe. Postavlja se pitanje: odlu iti se za analizu kratkoga roka, srednjega ili dugoga roka? Empirijski nalazi pokazali su da srednjoro ne promjene u modelu trgovine imaju dovoljno jak utjecaj na promjene na tr~iatu faktora proizvodnje, a kratkoro ne promjene mogu biti djelomice i posljedica slu ajnih utjecaja, a dugoro na analiza zamagljuje tranzicijski proces i ne daje pravu sliku troakova prilagodbe (Brlhart, 2000.). O tome koliko je izbor razdoblja u procesu analize klju an pisali su Oliveras i Terra (Oliveras, Terra, 1997.). Istra~ivanja su pokazala da praenje MIIT na godianjoj razini ne daje najbolje rezultate. Posljednja istra~ivanja koja su raena o grani noj IIT obavili su Thom i McDowell (Thom, McDowell, 1999.). Spomenuti autori osporavaju da Brlhart indeks ne radi razliku izmeu interindustrijske trgovine i vertikalne IIT, pa kao takav precjenjuje troakove prilagoivanja nastale zbog promjene u strukturi trgovine. Naime, troakovi prilagodbe vertikalne IIT (kvalitativno razli itih proizvoda) mogu biti viai nego horizontalne IIT (razli itost svojstava istoga proizvoda), ali zasigurno ni~i od troakova prilagodbe interindustrijske trgovine. 3. Trgovinski model Hrvatske u procesu pribli~avanja Europskoj uniji Prema teoriji integracije, priklju ivanje zemlje veem tr~iatu nosi sa sobom stati ke i dinami ke efekte. Kada se promatra na primjeru tranzicijskih zemalja Srednje i Isto ne Europe, koje su danas ve i lanice EU, evidentno je kako su te zemlje poboljaale svoje vanjskotrgovinske pozicije i smanjile trgovinske deficite, i kako su postale konkurentne na europskome tr~iatu. Naime, zemlje CEEC-8, prevladale su po etne troakove prilagodbe koji su se manifestirali rastuim trgovinskim deficitima i postupno suiskoristile dinami ke efekte integracije Republika Hrvatska isticala je od trenutka svoga osamostaljivanja kao prioritetni cilj na vanjskotrgovinskom planu pridru~ivanje EU i nakon po etnih relativno dobrih odnosa uala je u fazu stagnacije poslije godine 1995. U tijeku godine 1999., EU je promovirala regionalni pristup prema ovome dijelu Europe, pa je usvojen Pakt o stabilnosti za jugoisto nu Europu. Odnosi Hrvatske s EU intenzivirani su na po etku 2000., nakon parlamentarnih izbora u zemlji, a na Zagreba kom sastanku na svraetku godine 2000., formalno su otvoreni pregovori EU-RH o Sporazumu o stabilizaciji i pridru~ivanju. Zaklju enjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju na trgovinskom planu Hrvatska se obvezala u roku od 6 godina u potpunosti ukloniti carine za industrijske proizvode, i znatno smanjiti zaatitu poljoprivrednih proizvoda. Pored Sporazuma :`B J p r  | ~ ' ( p r y  $hn2$@NdL`׾۷°ɩשששТЩשש h ;h h ;hpT= h ;hW h ;hi$h~} h ;h]^9 h ;hqM$ h ;h ~ 6!"B"""######$$h$$^%d%%%%%"&R&&&&''' '4'@'P'|''((((()))R)))*.* h ;h.} h ;h!H h ;hi$ h ;h== h ;h^h~} h ;h+v,x,~,,,,,--D-F-H---..D....///F/0000(1,1P1V1j1l1111111112242>2@2ȶȝ疏疏珖疈疏 h ;h?j' h ;h{, h ;h~W h ;hAbh ;hn[5h ;h?j'56h ;hAb56h ;h?j'5h ;hAb5h ;h[5h ;h 5 h ;h]h~} h ;h99999:::::;<<Z=\=r=v=====>>>>>??"?$?R?V?`?f??@H@l@@@@@@ h ;hOh7hL h ;h=*. h ;hd5 h ;hFh~} h ;h?j' h ;h{, h ;h~WM@@@A&A2A4ALAVAXApAAAAAAVBlBzB|BBBBBBBBBCC(C*C@CTCdCjCnCpCtCCCDDJDLD\DbDDDDEEEE E"E$E&EFF(Fü൮ർ h ;hBU h ;hi| h ;h=*. h ;h  h ;hX^jh ;h]6 h ;h"T h ;hc` h ;h hL h ;h] h ;h{, h ;hO h ;h?j'<(FZFjFFFVG\GGGGGHH H^HrHtHII*I0IpJJK2K8KNKKKKKKKKKKKL LrLxLzLLLLLLMZMMMMMM N>NdNfNnNtNNNOO(O2O@OBO\OlOnO~OOOOOO h ;hd5 h ;hOh7 h ;hBU h ;h h ;hWhL h ;h=*. h ;hi| h ;hECLOO6PrPPPPPbQdQfQQQpRrRtRRRSSS T4T:T>TBTJTjT~TTTTTUXUZUUUUUUU6VFVXWZWWWWXBXZXtXxXXXXXXYY"Z$Z&ZBZDZZZZZZZZ([.[[[[&\ h ;h h ;h=*. h ;h hZ h ;hW h ;hF h ;hd5 h ;hOhLN&\@\F\\\\\\]]]]]0]4]\]]]]]]]]]^^^>_@_F_V_Z_j_v_x_z_|_~_______````ab@bJbZbzbbbcLcccccNd`dbddjPjRjTjdjzjjjjjjjjDkHkDlTlllllmmRmmƿƸƿƭƭƭƞuh ;h5W?B*phhwB*phh ;hYkB*phh ;hB*phh0tB*ph h ;h5W?hw h ;hYk h ;h h ;hnr_ h ;hn4Kh ;hD5 h ;hM h ;h~Wh0thZ h ;h=*. h ;h h ;h .mmmnTnZntnnnnfolonoooXpbptppppp2qHqJqqq rbrrrr*s\s^sssBtJtttt2u8uuuvvvvwwwwwwyyyyyǼǴíííææßæææ h ;h5W? h ;hy h ;h h ;hh ;hn4K5 h ;hYkhw h ;hn4Kh0tB*phh ;h5W?B*phh ;hYkB*phh ;hB*phhwB*ph$ h ;hC.` h ;h R h ;hph!GM&$&س0$޻JL%o%%Y%*%Y%Y%Y%%9 %9 %Y%Y%Y%Y%Y%!0%Y%id%Y% %4 %Y%Y%%Y% $ & Fda$gdFdgdF $da$gdF'(+2.>Ʋ̲DT³ijֳسڳnt~V^woh4B*phjh ;h EHU#j*E h ;h CJUVaJjh ;h0tEHUjUw9G h0tCJUVaJ h ;h jh ;h Uh ;h&B*phh ;hC.`B*phh>$B*ph"jh ;h 0JB*Uphh ;h B*ph+^ֵ޵¶Ķƶ &,rbĻ޻NZbh~μ>`bdtv| Pȿ޿ ",.02Fh8 h ;h& h ;hU h ;h R h ;hC.` h ;h h>$h4h4B*phh ;h B*phJFLTd24PVJLtv Jtv,Zhj|8 h ;h LPjh ;h&EHU#jHDE h ;h&CJUVaJjh ;h&Uh ;h:B*phh ;h RB*phh8B*phh ;h&B*ph h ;h&h8 h ;h R88PR.~RTV>x%Y%Y%Y% %Y%T %%Y%4 %~ %Y%~ %Y%4 %4 %4 %Y%Y%%Y%Y%Y%id%%%Y & FdgdF $da$gdFdgdF8:<>HJprtv| PPHJ<zμըΖՅ΅΅΅΅΅΅΅΅΅΅΅s#jYDE h ;h&CJUVaJh8jVh ;h&EHU#jwDE h ;h&CJUVaJ h ;h LPj h ;h&EHU#jמDE h ;h&CJUVaJ h ;h&jh ;h&Uj h ;h&EHU#jDE h ;h&CJUVaJ+.0VXZ\fhrv$4RV"Pö٤ِىՉՉՉՉՉ{{{ h ;h h ;hFi h ;hU h ;hFj?h ;h&EHU#jDE h ;h&CJUVaJjh ;h&EHU#jDE h ;h&CJUVaJh8 h ;h& h ;h LPjh ;h&UjJh ;h&EHU-P68>@fhjlrtx|$ @F\`bbdȻ堕h ;h B*phjh ;h B*Uphhoj h ;hFijh ;h EH&U#jWDE h ;h CJUVaJjh ;h U h ;h h ;h LPh8h ;h 65:<`b(dfhjbd^`*,xz% %Y% %Y%q= %Y%%O % % %Y%id%Y%4 % %4 %Y%{5%Y% %Y%Y%Y%Y% %YdgdF $da$gdFnRT| {p^#j`DE h ;h CJUVaJjh ;h U h ;hFihoj"j& h ;h B*EHUph+j@AE h ;h CJUVaJnH tH  h ;h h ;h LPB*phh ;h B*phjh ;h B*Uph"jh ;h B*EHUph#jFDE h ;h CJUVaJ" (*PRTV` 8>dj$6<bd Ǻग h ;hmj(h ;h EHU#jSDE h ;h CJUVaJhojj&h ;h EHU#j DE h ;h CJUVaJ h ;h LP h ;h jh ;h Uj"h ;h EHU8 "$RT.0 2r *bn (*, H\b "&8vɼh! h ;h h ;h'y) h ;hpD9h ;h'y)5 h!5h ;h*5h ;hn[5h ;h LP5h ;hM5 h45 h ;hNww h ;h hoj=vxz$.02RZ\flPrzpp r t v    ҺҫҤǤ礊 h ;hijh ;hi0JUjh ;h'y)0JU h ;h'y)h ;h1-CJOJQJaJjh ;h[0JU h ;hSh4 h ;h1- h ;hA| h ;hn[h! h ;h h ;h h ;h<1s EU, RH primjenjuje preferencijalne Ugovore sa drugim europskim zemljama (oaim lanica EU, zemlje CEFTA, dr~ave EFTA, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Litva, Turska, Srbija i Crna Gora i Moldavija), iz ega proizlazi da je oko 95% trgovine Hrvatske u ovome trentku obuhvaeno preferencijalnim trgovinskim ugovorima. Potrebno je istaknuti da je, osim potpisanih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa svim zemljama nekadaanjim lanicama CEFTA, Hrvatska od 1. o~ujka 2003. i sama punopravni lan CEFTA. Istodobno, Hrvatska ima potpisan i Ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA, ime joj je osiguran slobodan izvoz svih industrijskih proizvoda na to tr~iate, a obvezna je postupno liberalizirati uvoz s toga tr~iata do sije nja 2007. Prolazi da Hrvatska ima potpuno liberalan pristup na glavna izvozna tr~iata, a u joa u jednom manjem dijelu osobito osjetljivim sektorima atiti svoje gospodarske interese. No, najzna ajnije je za hrvatsku vanjsku trgovinu to, ato je Europska unija ve na po etku devedesetih godina proaloga stoljea osigurala pridru~eno lanstvo za deset zemalja Sredianje i Isto ne Europe, a njih osam, postale su, u godini 2004., punopravne lanice EU. Taj je proces znatno poveao trgovinu tih zemalja s EU, a Hrvatska zbog nepostojanja jasne europske perspektive nije poveala ni restrukturirala svoju trgovinu sa zemljama EU, ato je jedan od imbenika stagnacije hrvatskoga robnoga izvoza. Glavni je trgovinski partner Hrvatske EU, s kojom je Hrvatska razmjenjivala oko 50% proizvoda, a priklju ivanjem deset novih dr~ava Uniji ta se tr~iana koncentracija penje na blizu 70%. Integracija osam CEE zemalja s EU imat e implikacije na njihove trgovinske sustave, ali i na zemlje koje su ostale izvan integracije kao ato je Hrvatska. Stoga su bila razumljiva nastojanja Hrvatske da ato prije bude uklju ena u proces pregovora i punopravnog lanstva, a da bi neutralizirala mogue efekte skretanja trgovine EU od Hrvatske prema novim priklju enim lanicama. Taj e proces priklju ivanja pratiti i troakovi prilagodbe, a koliko e oni pogoditi hrvatsko gospodarstvo istra~uje se u nastavku rada. Analiza u ovome radu usredoto ena je na razdoblje prije godine 2000., kada su odnosi Hrvatske i EU bili relativno loai i na razdoblje nakon 2000., kada je doalo do intenziviranja odnosa. Promatrano kroz GL indeks, trgovinski model Hrvatske isklju ivo je interindustrijskog karaktera. Naime, na osnovi podataka agregiranih na etiri decimale, oko 34% trgovine sa Slovenijom predstavljalo je dvostranu razmjenu istovjetnih proizvoda, oko 30% u slu aju Austrije (prosjek razdoblja 1992.-2003.) i 25,8% u slu aju Njema ke. Postotak IIT u razmjeni s ostalim dr~avama EU - 25, iako neke od njih u tome razdoblju nisu bile lanice EU, bio monogo ni~i od prvih triju zemalja. Istra~ivanje ovog stati kog pokazatelja u vremenskome razdoblju ukazuje na evidentno pogoraavanje pozicije Hrvatske u trgovini s razvijenim europskim zemljama, svojim zna ajnim trgovinskim partnerima, kao ato su npr. Italija, Njema ka, Francuska. Naime, GL indeks u razdoblju poslije godine 2000. smanjen je u odnosu na razdoblje prije procesa pribli~avanja Hrvatske EU. Pozitivni pomaci mogu se uo iti u trgovinskom modelu s eurospkim dr~avama s kojima razmjena nije bila intenzivna i koje su na ni~em stupnju gospodarskoga razvitka. GL indeks vei je u razdoblju nakon 2000. u slu aju Portugala, Gr ke, `panjolske, Maarske, eake, Poljske, ali i Luksemburga, Finske i Danske. Iako se nazna eni pozitivni pomaci ne smiju zanemariti, openito se mo~e zaklju iti da Hrvatska provodi prilagodbu prema slabije razvijenim regijama Europe, a na razvijenim zahtjevnim tr~iatima nije spremna konkurirati. U nastavku rada bit e istra~ivani dinami ki pokazatelji IIT, da bi se ocijenio stupanj troakova prilagodbe i da bi se izdvojili sektori potencijalnih gubitnika. Slika 1. Koeficijent grani ne intraindustrijske trgovine Hrvatske i EU-15, 1992.-2003..  Izvor: Izra un autora na osnovi podataka HIDRA, Zagreb na 4 decimale CT Prema podacima slike 1., hrvatska novostvorena trgovinska razmjena u razdoblju od 1992. do 2003. uglavnom je interindustrijska jer je MIIT koeficijent sa svim zemljama ni~i od 50%. Najviae dvosmjerno trgovinsko preklapanje u novostvorenoj trgovini Hrvatska je u razdoblju od godine 1992. do 1999. ostvarivala s Luksemburgom, najrazvijenijom zemljom EU i s Portugalom, jednom od najslabije razvijenih dr~ava EU. To se mo~e objasniti injenicom da je prije toga razdoblja Hrvatska imala slabu razmjenu s tim zemljama i da je ja anjem trgovine s EU poveana razmjena i s tim dvjema zemljama, ato zna i da je MIIT indeks visok zbog niske osnovice u po etnoj godini 1992. O ito je, da je nakon godine 2000., udio IIT u novonastaloj trgovini smanjen za te dvije zemlje od viae od 40% na 30% (Luksemburg), odnosno na 15% (Portugal). Gotovo nikako nije utjecalo ja e pribli~avanje Hrvatske EU na razmjenu s Danskom i Njema kom, a udio grani ne IIT smanjen je u slu aju Finske, Francuske, Irske i Italije. Udio IIT u novostvorenoj trgovini porastao je s Belgijom, `panjolskom, `vedskom i Velikom Britanijom. Mo~e se zaklju iti da su hrvatski gospodarstvenici prilikom porasta vrijednosti svojih trgovinskih aran~mana uglavnom usmjeri na razmjenu proizvoda razli itih industrija, a svega je 30% proizvoda u novonastaloj trgovini iz iste industrije koje razmjenjuju sa svojim trgovinskim partnerima iz EU-15. Budui da je od deset novopriklju enih zemalja EU, njih osam tranzicijskih ekonomija, od kojih su neke imale dobre odnose s Hrvatskom, a i u razvojnom su smislu bli~e Hrvatskoj nego EU, mo~e se o ekivati da e indeks grani ne IIT biti znatno vei. Slika 2. Koeficijent grani ne intraindustrijske trgovine Hrvatske i EU-10, 1992.-2003.  Izvor: Izra un autora na osnovi podataka HIDRA, Zagreb na 4 decimale CT Suprotno o ekivanjima, MIIT indeks Hrvatske sa deset novopriklju enih zemalja u proteklih 15 godina nije bio signifikantno viai nego sa zemljama EU, s iznimkom Estonije i Malte, ali razlog vjerojatno valja tra~iti u niskoj osnovici, a kod Malte i u znatnom udjelu brodova u pojedinim godinama. Slika 2. jasno pokazuje da je proces pribli~avanja tih zemalja EU utjecao na smanjivanje udjela IIT u novonastalim trgovinskim tijekovima, ato jedino ne vrijedi za eaku i Litvu. Mo~e se zaklju iti da Hrvatska nije uspjela uspostaviti ja anje trgovine ni sa CEEC-8, jer je indeks grani ne IIT veoma nizak. Na slikama 3. i 4. prikazuju se rezultati s kojim je zemljama Hrvatska u trgovinskoj razmjeni prije i poslije godine 2000. ostvarila dobiti, a s kojima gubitke. Slika 3. Dobici i gubici Hrvatske u trgovinskoj razmjeni sa zemljama EU-15, 1992.-2003.  Izvor: Izra un autora na osnovi podataka HIDRA, Zagreb na 4 decimale CT Izra unanom MIIT indeks prema formuli 12 prikazuje Hrvatsku kao dobitnika nakon procesa sna~nijeg pribli~avanja EU, zato ato je indeks grani ne IIT smanjen u drugo analiziranom razdoblju u odnosu na prvo s gotovo svim zemljama, izuzevai Finske i Portugala. Potrebno je istaknuti da se iako je to smanjenje pozitivno, Hrvatska u potpunosti ne mo~e okarakterizirati kao dobitnik, zato ato je njezina novoostvarena trgovina u glavnini bila interindustrijska. Prije iznesene optimisti ke zaklju ke valja sagledati i u kontekstu cjelokupne trgovinske razmjene Hrvatske i njezinih glavnih karakteristika u tome razdoblju. Naime, zabrinjavajue je to ato je MIIT indeks sa svim zemljama negativan, pa ukazuje da je uvoz rastao br~e od izvoza sa svim zemljama EU i upuuje na zaklju ak o zaista slabim izvoznim performansama nacionalne proizvodnje. A njegovo smanjenje nakon godine 2000. ponajprije je rezultat slabljenja ubrzanoga trenda rasta uvoznih tijekova u odnosu na ranije analizirano razdoblje i postupno buenje izvoza. Ti se zaklju ci ne mogu sasvim preslikati na deset novopriklju enih zemalja EU, jer kako pokazuje slika 4., s nekima od njih MIIT indeks je povean, ato upuuje na zaklju ak o slabljenju izvoznih performansi hrvatskih gospodarstvenika na tim tr~iatima. MIIT indeks povean je s Estonijom, Poljskom, Slova kom i Slovenijom. Slika 4. Dobici i gubici Hrvatske u trgovinskoj razmjeni s novopriklju enim zemljama EU, 1992.-2003.  Izvor: Izra un autora na osnovi podataka HIDRA, Zagreb na 4 decimale CT 4. Analiza efekata pridru~ivanja Hrvatske Europsoj uniji na razini sektora U po etnom ja em pribli~avanju, koje se u trgovinskom modelu pokazuje ponajprije u sna~nijoj liberalizaciji, Hrvatska je bila suo ena sa zaokretanjem dijela IIT prema interindustrijskoj. Kako je u drugome dijelu ovoga rada nazna eno, troakovi prilagodbe za svaku zemlju vei su ako je njezin trgovinski model sa zemljom partnerom inter umjesto intraindustrijski. Uva~avajui te teorijske postavke, u teoriji poznate kao hipoteza ujedna ene prilagodbe, Hrvatska mo~e o ekivati iznimno visoke troakove prilagodbe, kako ekonomije u cjelini, tako gotovo i u svim sektorima. Sektorska analiza o ekivanih troakova prilagodbe provodi se istra~ivanjem GL indeksa u razdoblju 1992.-2003., a osobito nakon godine 2000., koje se uzima kao po etak pribli~avanja Hrvatske EU. Analiza na relativno niskoj razini agregiranosti podataka, etvrtoj decimali carinske tarife, ato znatno poveava pouzdanost istra~ivanja, pokazuje kako se u proteklih dvanaest godina broj proizvoda sa GL indeksom veim od 50% neprestano izmjenjivao, ime se potvruje nestabilnost, kako izvozne ponude, tako i uvozne potra~nje. To se mo~e objasniti injenicom da potroaa i u Hrvatskoj imaju razli ite dohotke, a to generira razli itu potra~nju, koju ne mo~e zadovoljiti slaba proizvodna struktura, pa je rezultat br~i rast uvoza od izvoza i djelomi no generiranje IIT, koje je u glavnini vertikalna. Od ukupno 15 zemalja unutar EU-15, Hrvatska je sa svega devet dr~ava imala barem u jednom artiklu IIT u najmanje osam godina u razdoblju od godine 1992.-2003., a s ostalih 7 to nije bio slu aj. Promatrano po zemljama, s Njema kom - 12, 5% proizvoda imalo je GL indeks vei od 50%, a kod Velike Britanije je taj postotak iznosio svega 8%, Austrije - 6,9%, Belgije, Francuske, Italije i `vedske  manji od 4%. Kao ato je o ito iz tablice 2., proces pribli~avanja Hrvatske Europskoj uniji pozitivano je utjecao na trgovinu sa Francuskom, `vedskom, Velikom Britanijom i `panjolskom, a izrazito negativano s Italijom i Njema kom, gdje se udio proizvoda sa GL indeksom veim od 50% smanjio. Promatrano po sektorima, hrvatska su poduzea uspjela razviti intraindustrijski model u podru ju plasti nih proizvoda s Belgijom, obue s Austrijom i s Njema kom, i elektri nih ureaja i opreme s Njema kom i `vedskom, a udio ostalih sektora bio je zanemariv. Nakon godine 2000., istra~ivanje je pokazalo da se GL indeks smanjio kod obue, ato ukazuje na porast troakova prilagodbe u obuarskoj industriji i porast GL indeksa u proizvodnji elektri nih ureaja i opreme. Budui da je prosje ni GL indeks s tim zemljama relativno nizak, u pravilu ni~i od 30%, a s nekima se od CEEC-8 kretao i viae od 30% (Slovenija), trendovi u hrvatskome gospodarstvu uope se ne mogu ocijeniti pozitivnima. Druga je ote~avajua okolnost izrazito visok udio vertikalne IIT, koji je u hrvatskome slu aju viai od 90%, a kod ostalih se tranzicijskih ekonomija kretao izmeu 80% i 90% (Gabrisch, Segana, 2002.) Tablica 2. Udio proizvoda sa GL indeksom viaim od 50% u razdoblju od godine 1992. do 2003. AustrijaBelgijaFrancuskaItalijaNizozemskaNjema ka`panjolska`vedskaV. Britanija}ivotinje i ~ivotinjski proizvodi0,040,10Voe 0, 04 0,08}ivotinjske i biljne mastiGotova hrana0, 32 0,410,0550,170,95Minerali0,010,076 0,086Kemijski proizvodi0, 06 0,080,1590,016 0,116Plastika3,0 3,61,20,98 0,530,512 0,430,0095 0,240,017,26Ko~a0, 17 0,70,150,77Drvo0, 470,065 0,050,233Proizvodi od drva0, 13 0,540,008 0,0060,16316,74Tekstil0, 91 0,811,077 0,172,72 0,343 0,1760,66 1,30,7 1,03Obua5,180,31 0,463,9 0,316Graevinski materijali0, 22 0,180,190,13 0,62Drago kamenjeMetali0, 99 0,420,770,16 0,20,2 0,0021,97 0,4El. ureaji i oprema1,31 3,530,24 0,040,48 0,0974,74 2,560,0083,08 11,54,67Prijevozna sredstva0,342,66 3,3InstrumentiOru~jeStvari za kuu0, 790,190,24 0,310,09Umjetnine0,090,11 0,1Izvor: Izra un autora na osnovi podataka HIDRA, Zagreb Crno  prosje an udio proizvoda sa GL indeksom >50 u najmanje 8 godina u razdoblju od 1992. do 2003. Crveno  prosje an udio proizvoda sa GL indeksom >50 u razdoblju od 2000. do 2003., u sve etiri godine Sa deset novopriklju enih lanica EU Hrvatska nije imala stabilan model IIT, osim Slovenije, ato se objaanjava pripadnoau viaegodianjem jedinstvenom gospodarskom sustavu i tr~iatu. Ono ato podaci tablice 3. pokazuju izrazito je negativan utjecaj procesa priklju ivanja tih zemalja EU, koji je tekao usporedno sa procesom pribli~avanja Hrvatske, tako da je teako razgrani iti razloge o itog zaokreta u trgovinskom modelu i usmjerivanja prema interindustrijskom modelu, ali e sigurno priklju ivanje tih zemalja EU rezultirati veim troakovima prilagodbe za Hrvatsku. Tablica 3. Udio proizvoda sa GL indeksom viaim od 50% u razdoblju od godine 1992. do 2003.  eakaMaarskaPoljskaSlova kaSlovenija}ivotinje i ~ivotinjski proizvodi0,65 0,55Voe 0,07 0,05}ivotinjske i biljne masti0,1Gotova hrana0,48 0,390,33 0,253,14 3,08Minerali0,27 0,29Kemijski proizvodi 0,080,36 0,45Plastika0,0378,83 1,1Ko~a0,3 0,05Drvo3,72 2,78Proizvodi od drva0,170,862,3 2,53Tekstil0,760,021,61 0,94Obua0,06 0,04Graevinski materijali0,20 0,160,37 0,15Drago kamenjeMetali0,72 0,422,54 2,55El. ureaji i oprema 0,0610,13 0,163,22 1,43Prijevozna sredstva0,105 0,072,49 2,47Instrumenti0,09Oru~jeStvari za kuu0,1341,12 1,3Umjetnine0,040,10,03Izvor: Izra un autora na osnovi podataka HIDRA, Zagreb Crno  prosje an udio proizvoda sa GL indeksom >50 u najmanje 8 godina u razdoblju od 1992.-2003. Crveno  prosje an udio proizvoda sa GL indeksom >50 u razdoblju od 2000.-2003. u sve etiri godine 5. Umjesto zaklju ka Uva~avajui definirani pojam IIT koji podrazumijeva trgovinu sli nih ili istovrsnih proizvoda, odnosno proizvoda unutar iste industrije, zemlje e razmjenjivati iste ili sli ne proizvode ako imaju istu proizvodnu osnovu (sli nost u faktorima proizvodnje) ili sli an ili isti model potra~nje. Hrvatskoj je glavni trgovinski partner EU, koja sa svojim prosje nim BDP po stanovniku predstavlja i do 4 puta razvijeniju integraciju od Hrvatske, a to u skladu s ekonomskom teorijom implicira razvijanje interindustrijske trgovine. Zajedno s priklju ivanjem deset novih dr~ava EU i s njezinim airenjem, i usporednom ipak sporim intenziviranjem institucionalnih odnosa s EU, iako su napokon u listopadu godine 2005. otvoreni pregovori o pristupanju Hrvatske mogue je o ekivati pozitivne i negativni efekte. Naime, za razliku od zemalja Srednje i Isto ne Europe koje su u procesu sna~nijeg priklju ivanja EU oja ale konkurentnu sposobnost svojih gospodarstava i poveale tr~ianu koncentraciju svoga izvoza prema EU (Estonija, Maarska, Poljska i eaka izvoze oko 70% prema EU), to nije slu aj sa Hrvatskom. Trgovinska politika EU prema proizvodima iz RH gotovo je u potpunosti liberalna, zanemarujui horizontalne mjere zaatite, pa se taj o ekivani efekt stvaranja trgovine ve morao ostvariti, ato statisti ki podaci ne potvruju. Punopravno lanstvo Hrvatske u EU nosit e sa sobom potpuno slobodan pristup tr~iatu poljoprivrednih proizvoda, ali i odreene skupine industrijskih proizvoda koje sada Unija atiti. Za uzvrat, Hrvatska e morati ukloniti postojee carinske i necarinske barijere za preostale proizvode iz Unije. Hrvatsku najviae o ekuje prilagodba u primjeni horizontalnih i proceduralnih mjera normizacije proizvoda, a time usklaivanje vlastitoga zakonodavstva sa pravnim ste evinama Zajednice. Naime, kao ato je ve izneseno, carinski sustav i sadaanja carinska zaatita nee pretrpjeti vee izmjene, jer se carina ionako postupno smanjuje u skladu s preuzetim obvezama po osnovi lanstva u WTO, ali e Hrvatska morati ukinuti razne programme potpore koji sada postoje, npr. u ribarstvu, u poljoprivredi i u sto arstvu, u brodogradnji, u proizvodnji elika i dr., jednako kao i uskladiti hrvatske tr~iane standarde sa standardima Europske unije, i poboljaati sustav inspekcije, ato e utjecati na razinu konkurentnosti hrvatskih proizvoda. `irenjem EU na deset novih zemalja, Hrvatskoj je, kroz jedinstvenu trgovinsku politiku Unije, su~en pristup i na ta tr~iata, zato ato su te zemlje imale komparativne prednosti u takozvanim osjetljivim sektorima kao ato su elik, tekstil, odjea, kemijska industrija i poljoprivredni proizvodi, koji su istovremeno i najzna ajniji izvozni proizvodi Hrvatske. Tranzicijske zemlje u trenucima pregovaranja i liberalizacije trgovinske politike EU ostvarile su porast izvoza poljoprivrednih proizvoda izmeu 37% i 77% (Simonis, Lambrecht, 2001.), ato nije slu aj Hrvatske. Naime, iako hrvatski gospodarstvenici imaju relativno liberalan pristup tr~iatu EU (prije svega misli se na carinsku zaatitu, a necarinske barijere joa postoje), u ovome procesu pribli~avanja Hrvatska je znatno pogoraala, a nikako ne poboljaala svoj polo~aj. Punopravno lanstvo u nekoj integraciji podrazumijeva i slobodan protok osim proizvoda i usluga, i faktora proizvodnje. Koliko je Hrvatska spremna na takvo otvaranje pokazala su istra~ivanja provedena u ovome radu. Naime, Hrvatski trgovinski model sa zemljama EU-25 prije svega je interindustrijski, a u onome dijelu u kojem je intra; va~no je naglasiti da je rije  o vertikalnoj IIT, koja je s nekim zemljama i do 98%. U skladu s postavkama ekonomske teorije vertikalna IIT pozitivno je korelirana s razli itim faktorima proizvodnje izmeu trgovinskih partnera, a horizontalna je IIT negativno povezana, ato zna i da Hrvatska mo~e o ekivati visoke troakove prilagodbe u po etnoj fazi pridru~ivanja. Istra~ivanja su pokazala izrazito nizak dugoro an postotak IIT gotovo sa svim zemljama EU-25 i gotovo u svim sektorima, odstupanja su o ita u modelu s manjim brojem razvijenih europskih zemalja i u kapitalnointenzivnim sektorima s obrazovanom radnom snagom, kao ato su proizvodnja elektri nih strojeva i opreme, plasti nih proizvoda, a liberalizacija je donijela negativne promjene u radnointenzivnoj proizvodnji obue. Proizlazi da Hrvatska mo~e o ekivati visoke troakove prilagodbe u svim segmentima tr~iata rada, osobito kod niskoobrazovane radne snage, a kod obrazovanije radne snage procjenjuje se nastavak zapo etih procesa pribli~avanja standardima i zahtjevima EU. LITERATURA: Balassa, B. (1966),  Tariff Reduction and Trade in Manufactures among the Industrial Countries , American Economic Rewiev, (56): 466-473 Balassa, B. (1986),  The Determinants of Intra- Industry Specialization in United States Trade , Oxford Economic Papers, (38) 2: 220-233 Bergstrand, R. E. (1983),  Measurement and Determinants of Intra-Industry International Trade u Tharakan, P. K. M. (ed.), Intra-Industry Trade: Empirical and Methodological Aspects. Amsterdam: North-Holand: 201-262 Brlhart, M. (1994),  Marginal Intra-Industry Trade: Measurement and Relevance for the Pattern of Industrial Adjustment , Weltwirtschaftliches Archiv, (130): 600-613 Brlhart, M. (1999),  Marginal Intra-Industry Trade and Trade-Induced Adjustment: A Survey u Brlhart, M., Hine, R. C. (eds.), Intra-Industry Trade and Adjustment. The European Experience. London: Macmillan. Brlhart, M. (2000),  Dynamics of Intra-industry Trade and Labour-Market Adjustment , Review of International Economics, (8),3: 420-435 Caves, R. E. (1981),  Intra-Industry trade and Market Structure in the Industrial Countries , Oxford Economic Papers, (33), 2: 203-220 Caves, R. E. (1991),  Trade Liberalization and Structural Adjustment in Canada: The Genesis of Intraindustry Trade , u Reynolds, C. W, Waverman, L., Bueno, G. (eds), The Dynamics of North American Trade and Investment. Stanford: Stanford University Press: 44-69 Clark, D.P. (1993), Recent Evidence on Determinants of Intra-Industry Trade , Weltwirtschaftliches Archiv, (129): 332-344 COM (2004), Mialjenje o zahtjevu Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj Uniji, Komisija Europskih zajednica. Brussels, http://info.pravo.hr/fileadmin/Europsko/dokumenti/EU_razno/Misljenje_EK-hrv.pdf Dixit, A. K., Stiglitz, J. E. (1977),  Monopolistic competition and optimum product diversity , American Economic Review, (67): 297-308 Fallick, B. C. (1993), The Industrial Mobility of Displaced Workers , Journal of Labour Economics, (11): 302-323 Farrell, M. J. (1991),  Industry Characteristics and Scale Economies as Sources of Intra-Industry Trade , Journal of Economic Studies, (18), 4: 36-58 Fontagne, L., Freudenberg, M. (1997),  Intra-Industry Trade: Methodological Issues Reconsidered , CEPII , Working Paper 97-01. Gabrish, H., Segnana, M.L. (2002),  Why is Trade between the European Union and the Transition Economies Vertical , Trento: University degli studi di Trento, Discussion Paper, (7) Globerman, S., Dean, J. W. (1990),  Recent Trends in Intra-Industry Trade and Their Implications for Future Trade Liberalization , Weltwirtschaftliches Archiv, (126): 25-49 Greenaway, D., Hine, R. C, Milner, C. R (1994), Country Specific Factors and the Pattern of Horizontal and Vertical Intra-Industry Trade in the UK , Weltwirtschaftliches Archiv, (130): 77-100 Greenaway, D., Hine, R. C., Milner, C. R., Elliott, R.J.R. (1994), Adjustment and the Measurement of Marginal Intra-Industry Trade , Review of World Economics, (130): 418-427 Greenaway, D., Hine, R. C., Milner, C. R. (1995),  Vertical and Horizontal Intra-Industry Trade: A Cross Industry Analysis for the United Kingdom , Economic Journal, (105): 1505-1518 Greenaway, D. Upward, R., Wright, P. (2000),  Sectoral Transformation and Labour-Market Flows , Oxford Review of Economic Policy. Oxford University Press, (16),3: 57-75 Grubel, H.G., Lloyd, P.J. (1975), Intra-Industry Trade: The Theory and Measurement of International Trade in Differentiated Products. London: MacMillan Hamilton, C., Kniest, P. (1991),  Trade Liberalization, Structural Adjustment and Intra-Industry Trade: a note , Weltwirtschaftliches Archiv, (127): 356-367 Lancaster, K. (1979), Variety, Equity and Efficiency. Oxford: Basil Blackwell Lancaster, K. (1980), Intra-Industry Trade under Perfect Monopolistic Competition. Journal of International Economies, (10), 2: 151-175 Linder, S.B. (1961), An Essay on Trade and Transformation. John Wiley & Sons: New York Lovely, M. E., Nelson, R.D. (1999),  On the Economic Relationship between Marginal Intra-Industry Trade and Labour Adjustment in a Division of Labor Model , Conference Trade and Labour Market Adjustment. Nottingam: Centre for Research on Globalisation and Labour Markets, School of Economics. Lovely M.E., Nelson D.R. (2000),  Marginal Intraindustry Trade and Labor Adjustment , Review of International Economics, (8),3: 436-447 Loertscher, R., Wolter, F. (1980),  Determinants of Intra-Industry Trade: Among Countries and Across Industries , Weltwirtschaftliches Archiv, (116): 280-293 Lundberg, L., Hansson, P. (1986),  Intra-Industry Trade and its Consequences for Adjustment in Greenaway, D., Tharakan, P.K.M. (ed.), Imperfect Competition and International Trade. Wheatsheaf: Brighton. Neal, D. (1995),  Industry-Specific Human Capital: Evidence from Displaced Workers . Journal of Labour Economics. 13: 653-677 Neven, D. (1995),  Trade Liberalization with Eastern Nations: Some Distribution Issues , European Economic Review, Papers and Proceedings, (39): 622-632 Oliveras, J. Terra, I. (1997),  Marginal Intra-Industry Trade Index: The Period and Aggregation Choice , Weltwirtschaftliches Archiv, (133): 170-179. Shin, K. (1997),  Inter and Intrasectoral Shocks: Effects on the Unemployment Rate , Journal of Labour Economics, (15): 376-401 Simonis, D., Lambrecht, M. (2001),  Some Economic Implications of Eastern EU Enlargement for Belgium. BFPB, Working Papers (December) Thom, R., McDowell, M. (1999),  Measuring Marginal Intra-Industry Trade . Weltwirtschaftliches Archiv, (135): 48-61. Trade Liberalisation and Adjustment Costs to the European market: Case of Croatia ABSTRACT An increase in trade agreements and integration processes that are becoming more intensive have contributed to a stronger process of liberalisation and trade between countries, but we must not neglect the costs of adjustment that are unavoidable in such a process. Undoubtedly, some industries are disappearing while new ones are appearing, one production programme is being changed into another one, causing different adjustment costs (differences in rates considering import and export flows). Economic theory implies that it is more favourable for a national economy to have its trade model orientated to intra-industry trade, in particular with the countries-trade partners within the integration whose member a particular national economy tends to become. Each transformation of trade model, including this one that is resulted from the adjustment process, is closely related to certain costs affecting some sectors of industry and the entire national economy, as well. Using a certain number of parameters, this paper analyses whether positive and negative effects of the Croatian approaching to the EU exist or not, i.e. whether the liberalisation process has had an impact on increase or decrease in the above-stated costs. The results point to an extremely dominant model of the inter-industry trade between Croatia and the EU members, especially to an obvious shift from a particular part of the intra-industry trade to the inter-industry one after 2000, taken as a starting point of a more serious approaching of Croatia to the EU. It is indicated that Croatia should expect high costs due to the evident dominance of inter-industry trade model, particularly at the labour market, because of the prevailing intensive (in terms of labour) productions. Key words: Adjustment costs, Integration process, Croatia, the EU  Prema procjenama Svjetske banke (2002.) otvaranje nacionalnih ekonomija i ukidanje trgovinskih barijera poveat e ukupni dohodak za 2 800 mlrd USD i izvui e 320 milijuna ljudi iz siromaatva najkasnije do godine 2015.  Za izra unavanje indeksa IIT vrijednosti izvoza i uvoza morale bi biti obje ili na paritetu cif ili obje na paritetu fob. Po~eljniji je paritet fob, jer prikazuje vrijednost trgovine proizvoda po proizvoa kim cijenama, isklju ujui dodanu vrijednost usluga transporta koja ulazi u paritet cif.  Kada je izvoz jednak uvozu indeks IIT jednak je 100, ako zemlja samo izvozi, a ne uvozi i obrnuto, indeks je 0, a kada izvoz predstavlja oko uvoza i obrnuto, indeks je 66,6.  Potpisivanju Sporazuma prethodila su tri slu~bena kruga pregovora, dva kruga tehni kih pregovora i nekoliko sastanaka da bi se usuglasila pitanja vezana uz poljoprivredu i trgovinu. Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju parafiran je u Bruxellesu, 14. svibnja godine 2001., a potpisan je 29. listopada 2001. u Luxembourgu, nakon ega je uslijedio proces ratifikacije u Republici Hrvatskoj, Europskom parlamentu i u svim dr~avama lanicama Unije. Sporazum je stupio na snagu 1. velja e 2005. s predvienim ostvarenjem slobodne trgovine u roku od 6 godina za osjetljive proizvode, a za veinu su proizvoda carine odmah uklonjene. Privremeni sporazum koji sadr~i odredbe liberalizacije trgovine, stupio je na snagu 1. o~ujka 2002. i vrijedio je do 2005. Naime, Stupanjam na snagu SPP RH jam i postupno otvaranje nacionalnog tr~iata industrijskih proizvoda u narednom prijelaznom razdoblju od tri, odnosno najviae aest godina, ato je i prijelazno razdoblje dopuateno za smanjivanje carinske zaatite poljoprivrednih proizvoda. Razlika je u to ato po isteku prijelaznog razdoblja uvoz industrijskih proizvoda iz EU mora biti u potpunosti liberaliziran, a za uvoz poljoprivrednih proizvoda mogue je zadr~ati odreenu razinu carinske zaatite i nakon isteka prijelaznog razdoblja (npr. ~ive ~ivotinje, preraeno voe i povre, cvijee, ~itarice, braano, voni sokovi, smrznuto i svje~e meso, suhomesnati proizvodi, mlijeko i mlije ni proizvodi, duhan i cigarete, mineralna voda, okolade, keksi, sladoled). U slu aju znatnog poveanja uvoza Hrvatska mo~e uvesti carinsku zaatitu, ako poveani uvoz prijeti stabilnosti nacionalnog tr~iata. Izmeu potpisivanja i stupanja na snagu SSP, trgovinski odnosi RH i EU bili su regulirani Privremenim Sporazumom o trgovini.  Biletaralni Ugovor o slobodnoj trgovini primjenjuje se od lipnja 2003. Stupanjem na snagu Ugovora ukinute su carine za industrijske proizvode, a samo za manji broj proizvoda dopuateno je prijelazno razdoblje do sije nja 2008. Za poljoprivredne proizvode dogovorene su bilateralne koncesije s nultom stopom carine u okviru carinskih kvota, a za ostatak poljoprivrednih proizvoda primjenjuje se MFN carina.  Ugovor o slobodnoj trgovini potpisan s tom zemljom jedini je aismetri an Ugovor od ukupno 32 potpisana, gdje je Hrvatska prihvatila ukinuti carine za sve proizvode podrijetlom iz te zemlje godine 2001., stupanjem na snagu toga Ugovora, a Bosna i Hercegovina imala je prijelazno razdoblje do sije nja godine 2001. Tim se Ugovorom osiguravao jednaki tretman poljoprivrednim i industrijskim proizvodima.  Ugovor o slobodnoj trgovini s Makedonijom primjenjuje se od lipnja godine 1997., revidiran je u srpnju godine 2002., kada je proairena liberalizacija poljoprivrednih proizvoda, pa je danas trgovina s tom zemljom gotovo u potpunosti liberalna, postoje svega nekoliko proizvoda gdje nije predvien nikakav oblik liberalizacije.  Ugovor o slobodnoj trgovini s Litvom primjenjuje se od sije nja 2003. i veoma je sli an Ugovoru potpisanom s Albanijom.  Ugovor o slobodnoj trgovini s Turskom primjenjuje se od srpnja 2003. i osigurava slobodan izvoz industrijskih proizvoda u Tursku, a za uvoz tih proizvoda iz Turske dogovoren je jednaki re~im koji se primjenjuje na uvoz europskih proizvoda u Hrvatsku.  Ugovor o Slobodnoj trgovini s Republikom Moldavijom i Srbijom i Crnom Gorom stupio je na snagu u tijeku godine 2004.  Stupanjam na snagu ovoga Ugovora svi bilateralni ugovori prestaju biti na snazi. Ovim Ugovorom dogovorena je potpuna liberalizacija trgovine industrijskim proizvodima, osim s Rumunjskom, s kojom je postojalo prijelazno razdoblje do sije nja 2005. U podru ju poljoprivrednih proizvoda dogovorene su bilateralne poljoprivredne koncesije, pa razina liberalizacije varira od zemlje do zemlje, ali kako je veina zemalja lanica CEFTA postala punopravnim lanicama EU, bilateralni Ugovori s tim zemljama prestaju biti na snazi.  Popis osjetljivih proizvoda i dinamika sni~enja carina jednaki su onima dogovorenima u okviru SSP. Za ukidanje carina za ribu i proizvode od ribe dopuateno je prijelazno razdoblje od sedam godina, a za poljoprivredne proizvode dogovorene su biletaralne koncesije sa carinskim kvotama.  Prosje an GL indeks za Maltu iznosio je 15,9; za Cipar-14,1; za Maarsku-13,3; za Francusku-13; za Belgiju-13,2; za Nizozemsku-11,3 za Portugal-11.0 prema izra unu autora na osnovi podataka HIDRA, Zagreb.  Izra un MIIT koeficijenta izveden je na osnovi podataka HIDRA, Zagreb na 4 decimale CT kombinirane nomenklature i prema formuli pod brojem 11.  Postoci predstavljaju prosje ni udio proizvoda sa GL indeksom viaim od 50% u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske u cjelokupnome analiziranome razdoblju.  Nakon pristupanja EU, Hrvatska bi morala prihvatiti zajedni ku trgovinsku politiku Zajednice i preferencijalne trgovinske sporazume Zajednice. Morala bi primjenjivati autonomne preferencijalne trgovinske re~ime koje Zajednica odobrava treim dr~avama (npr. Opa shema Preferencijala), te bi morala raskinuti sve preferencijalne trgovinske sporazume koje ima sklopljene sa treim zemljama (COM, 2004).     PAGE  PAGE 32  T\T^TTTTTTTTU*U,UDUFUTUVUfUhUUUUUUV2VVVVVV WW WnWWWWWXXXXDXXXHYLYNY`YfYYYYjh ;h~0JU h ;h h ;h~ h ;h'y)hbw h%" h ;hHjh ;h2H10JU h ;h2H1jh ;h:0JUjh ;h0JUh4h!U h ;h,l,7YYYZZZZZ:[<[>[@[D[H[j[[[[[[[ \*\,\\\\\\\\\\(]<]>]]]]^T^X^^^__$_&_:_<_J_P_____`N`T`Z````aabbb*b,bbbbbٹ h ;h'+ h ;hmh%" h ;hS h ;hFhbw h ;hH h ;h h ;h'y)jh ;h,l,0JUIz>[@[:_<_dd0f2f@rBrrrss~rt"&jl%f%‚%E@!%‚%z+%Y%4 %Y%Z%Y%&'%Y%Y%8P%O %Y%Y%&'%Y%Y%o%%Y%4 %Y  dgdiy $da$gdFdgdF$a$gdFbb2ctccc"d.dPdRddddddddde*eBeeeee2fffgghhhhhh$i&i(i*i`ibiiiiii^j`jjj2k4k6kBkl:lVl\l nnn nBnHnLoRodofoxooooκǶǶǶǶǶǶǶǶǶhZjh ;h6z0JU h ;heYt h ;h6z h ;h h ;hc h ;hmh%"hbw h ;h'+ h ;hSHoopDppq"qrBrDrLrrrrrrrrrrr&s8sBssssssssttPtRtdtjtttttu\uuuVvZvvv&w(wwwwxx(xĹܫĤؤؤ؝ؤؤؤؤؤؤؤؤؤ h ;h h ;h@ h ;h h hiyj+h h U h ;hcjh ;h0JUh4n h ;h'+h ; h ;h6z h ;hShZ h ;heYt>(xpxxxxxxxx yy8y:yXyyyyzz@z\zzzzz{`{h{r{{{|\|`||}H}}}}}}~~rt "$&Rdńʿܱܪܪ h ;h^% h ;hc h hiyj4h h U h ;h'+h< h ;h h ;h+h ; h ;h h ;hSh4n h ;h@CLNT"JjZhlІֆTbḟRT^`bdf FJVΊҊ.4>Dٻٷٷٷٰ簷 h ;h{hKh ;hS{5 h hiyj<h h Uh ; h ;hS{ h ;hc h ;h h ;hh< h ;h^%EbfNR|~tv(*|~68JZn~%"%Y%Y%!:%Y%id%Y%4 %_%%Y%Y%Y%Y%*%Y%o%%Y6Y0v:`v:v: v:v: $IfgdFdgdF $da$gdF n֌lp`d,@Џ܏ 02N,8ΑБ֑ln&>@JLNPR~ڔh ;hV75 h hiyj(Eh h Uh ;h{5 h ;hh ;hS{5 h ;h h ;hS{ h ;hV7hK h ;h{E Vz|~̖֖—468ln6DPz|ʙΙTbȚr.0hԾ h ;hh ; h ;hEhK h ;h* h ;hh ;h5 hK5h ;h5h ;hM5I2<Pfz$&(*,&(:<DRZ\fhln Fbʢ Tt~ $ܤ&lrt̥ҥ8HvΦjh ;h0JUh ;h*5 h ;h2h ; h ;hhiT h ;h* h ;h h ;hL8>rx2Jة$28:Rn~ƫȫ&8:FHvx|~Ь46NPjtήЮҹҹҹҹh ;h2B*CJaJphh ;h2CJaJ h ;hA h ;h.} h ;h2 h ;h9` h ;ht G h ;h h ;hhiT h ;h*C~̭,68:DFHJLNP\tvxz|~v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:`0v:`v:v: v:v:v:9v:v:Ff?QFfMH$If^H`gdF $IfgdF®ĮƮȮʮ̮ήЮ *,>`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:t0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:Ff?]Ff?YFf?U $IfgdFЮ *,\`lrtЯүޯ *<FXnxz <F^jzȱұԱ $&JTbjv|~IJ$&BLbjth ;h)U+CJaJ h ;h2h ;h2B*CJaJphh ;h2CJaJT>HJLNPlnprt¯ޯ*F`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:Ff?eFf?a $IfgdFFbdnxzȰ԰ְذ9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:Ff?mFf?i $IfgdF .FHJLjvxzȱұԱ  $&2<u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:v:9v:v:`v:v:t0v:`v:Ff?yFf?u $IfgdFFf?q<>TVXvxz|~IJƲȲҲԲv: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:t0v:`v:v: v:v:v:9v:Ff?Ff?} $IfgdF "$&4LVjγ2>T^`v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:tFf?Ff?Ff? $IfgdFڳ &(>J^`FPR\bdԵ6ʶԶܶ޶r|ηDJNVPRv|޹кLZn~λл "žŷ̳̾̾̾h^^ h ;hA h ;h h ;ht Gh/hiT h ;h2h ;h)U+CJaJh ;h2B*CJaJphh ;h2CJaJF`δдҴԴִشڴܴ޴0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:Ff?Ff? $IfgdF".0:PR\^`bdxz|~v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:u:0v:`v:v: v:v:v:9v:v:`v:v:Ff?Ff? $IfgdF$&$8u:66n#o%n#n#n# v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFgdF $da$gd $da$gdF$a$gdFFf?"$&<HVX޼8::<jv2<bln:DF  DNP"JTV HRT~h ;h.}B*CJaJphh ;h.}CJaJh/ h ;hpT= h ;hA h ;h.}Q8:~:u:1 v:1`v:1v:1v: $IfgdFkdǣ$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 laQv:|v: $IfgdFtkd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<½Ľƽ v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kdx$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<*,.02: v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdF:<u:kdp$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<<VXtv v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kdh$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<ҾԾ־ؾھ v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kd`$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<.02<>@l v:`v:v:v:v:Qv:|v: $IfgdFlntkdX$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<n v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kdP$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<ʿ̿οпҿ v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kdH$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<D v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFDFu:kd@$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<Fjlvx v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kd8$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<  v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdF  u:kd0$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<  N v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFNPu:kd($$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<P~ v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kd $$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap< v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<"$&T v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFTVu:kd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<V v:`v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFtkd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap< "$R v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFRTu:kd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<Tlnprt~ v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdF~u:kd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap< v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<&0^pTV`b.028Z\^lr:RN *.6ûô h ;hw9 h ;h_ h ;h h ;h hn0 h ;hV7 h ;hAh ;h_5h ;hV75h ;hA5h ;hM5h/h ;h.}B*CJaJphh ;h.}CJaJ h ;h.}7 v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdFu:kd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<&0 v:`v:v:v:Qv:|v: $IfgdF02u:kd$$IflֈL$ \ H t" 8)T t0(#44 lap<2d.0\^<>$&8:n#n#n#n#Yn#Yn#8Pn#Yn#;-@n#Yn#idn#Yn# n#Yn#Un#Yn#Yn#n#n#n#n#n#$a$gdg{sgdg{s $da$gd^^ $da$gdFdgdF$a$gdF68Xx:<btdjNXl $&*Xd (lvjh ;hI0JU h ;hg h ;hV7 h ;h h ;hI h ;h h ;hAh^^ h ;hw9hn0 h ;h_F (,`p^b&z|4PVL246t:<.:Rn<JRrzh0]8 h ;hV h ;hA h ;hV7 h ;h5 h ;hg h ;h h^^hn0 h ;hIK,2&Rxdj:< "$&NP^`bĽĶĽĽħģ h ;h ; h ;h)z h ;h0]8hM h ;h"-h ;h 6 h ;h h ;hF h ;hMh ;hA5h ;hM5 h^^5 h ;h.} h ;h)U+ h ;h5h0]8 h ;h7 $&(.08:np|~0Z\6FTl"08:df4:npϹڹڹṱӹϪȪ᪣h ;hBU6 h ;h2` h ;hBUh ;h~W6 h ;h~Wh ;h 6 h ;h ;h0]8 h ;h"- h ;h h ;hF h ;h)zh ;h ;6h ;h)z6=8:^68n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#gdg{s$a$gdg{s  .0H l02T\^ >@޹ײײȭ޹ײײh ;h)z6 h0]86 h ;h)z h ;h"-h ;h2`6h ;hM6 h ;h2` h ;hF h ;hMh0]8 h ;h ; h ;hBUh ;hBU6A$bh6BFH~nrt<FvûҤҝҤ h ;hg{s h ;h#zh ;h2`6h ;h)z6h ;hYk6 h ;hYkh ;h/%6 h ;h2` h ;h/% h ;h ;h0]8 h ;h"- h ;h)z h ;hF>v  *,.02468~8:>txz Zhº³볬h ;h2`6 h ;h\ h ;h"-h ;hM6 h ;hMh ;hg{s6h ;h9`6 h ;h ; h ;h9`h0]8 h ;h2` h ;hg{s h ;h#z@tv:<lnDFVX  R T f h   >@<>prn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#gdg{s$a$gdg{s RVX^bjltv,8:<>HJZ\BD4:<TDln 02JLPºɲ߫ثثث h ;h>Lh ;h ;6h ;hvf6 h ;hvfh ;h#z6 h ;h2` h ;h#zh0]8 h ;h"- h ;hg{sh ;h\6 h ;h\CDF 046:@BNVX   P R 4 < > P R T V        D H T \ ^ d f h   F H L            \^>ߺ h ;h)zh ;h>L6h ;hM6 h ;h>L h ;hMh0]8h ;h#z6 h ;h"- h ;hg{s h ;h#zI>@Jbd (*24<>bd (TVZ^fhpr>@Dz~J|z6>ʺ h ;h#zh ;h0]86 h ;h0]8h ;h>L6h ;hM6 h ;hM h ;h"-h ;hvf6 h ;h>L h ;hn h ;hvf h ;h ;h0]8@rDFXZ"$$$$$f&h&(*+n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#8Pn#n#n#%v:%v:%v:%v:%v:$a$gdigd gd $dha$gddhgd $dha$gdgdg{sgd0]8$a$gdg{s>@Dz~2DZ$$6$<$D$`$$$$h&j&((* *+++,f-j--....../̿ķԷԳԬ}}} hih4nh4nB*ph333hih4nB*ph333 h[h4nh4njh4n0JU h ;hhcah ;h5 hca5hcah5hcahca5 h ;hh ;hM5 h ;h"-h ;h>L6 h ;h#z h ;hn-/ 000J0112L222(3*3~33304z6|6 7F7777;;;@>B>D>@@@AAACCCDDDHHHKKKLLLMMMHNXNNNOhiT h6zh4n h,l,h4n h~h4n h2H1h4n h:h4n hh4nh%"h4nB*CJaJph333h%"h4nCJaJh4nCJaJjh4n0JUh4nh4nB*^JaJph:+07;B>@ACDHKLMO&R(R,R.R2R4R8R:R>R@R%v:%:%v:%v:%v:%v:%v:%v:%v:%v:%v:%v:%v:n#v:$a$gd^^$a$gdH$[$\$a$gd%"$a$gdiOOOPO"P.PJQVQ$R&R(R*R.R0R4R6R:Rο sAs9$'i= /cdbR ,.Iq1(2t1ԣ3X?㓩 Dd |/)b  c $A? ?3"`?2UPqdw-~l1:`!)Pqdw-~lZ`*@ XAPVxcdd``e 2 ĜL0##0KQ* W%d3H1)fYXAPT obIFHeA*P( XXbSC%̤aĦ)Ħ)0E@fBܤzW c.+\`g`0߈K9Q5&qnd E7BH bWv1 M-VK-WMcv]Lڕʮ dr@ELAj@<`he`_ko`qIrz(82!oDc>Bw`;ᣇ#!,_xx#|9Zy9fvqd:P2qŀ(<=CR-t8/2B`'%gP>| -B.pN'9[= /cdbR ,.Iq1(2t1ԣ*3X?Dd 0/b  c $A? ?3"`?2ϩ垴a$:E`!ϩ垴a$: * mxڕRKPwIMZ0":D:HEѡ`[+,+I\U?@("{iRw`MABH`E -B$qYtbPil!`p",ʉcփ+}G$+ NJّ& =:g:;DNk yiy3",=#X5pU. <[#uSa}^ ZRG}Q:I ?~'>7}VCw79ugN/|>Q{^[Y {Džy2R5X]zs|Ic[Ji/ѡn`kDd ` b  c $A? ?3"`?2݅ڑO~$  `!݅ڑO~$  @ WxڕRJA};Irg0!*X"i$~Y*ha} plZ?@tF+鐲R-G]fg,iTXes3!h*HumdF0'ccLkzϷ_/H,C=ﵜmcw\FuLX R?[Z<l^ 0g_X~ nO*Zj{p6peQB8>WF fiDd 0b  c $A? ?3"`?2AHޅy1 `!AHޅy@  Uxcdd``d 2 ĜL0##0KQ* Wä/d3H1)fYA<~@=P5< %! @_L ĺEX,a kȝ@TNA 27)?(%X  f222R`-<jnd6J_C2sSRspbAXƒs{>Mf H8^`/wLLJ% 1.E.bYAC=E;cDd |b  c $A? ?3"`?  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root EntryK F@xR*@Data ظWordDocumentJObjectPoolM@?@ABEHIJMPQTWXYZ[^abcfijlmnopqrtuvwxyz| FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q(| IIT=GL i =(X i +M i )"X i "M i [](X i +M i )Equation Native _1170483936" FH*H*Ole  CompObj f*100 FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qL IIT=GL i =1"X i "M i [](X i +MObjInfo Equation Native  _1162125128FH*H*Ole  i )*100 FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qJ@[ 1"d"JVxJVmd"1+CompObjfObjInfoEquation Native f_1162124960EFH*H*Ole CompObjfObjInfoEquation Native V FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q: [ JVxJVm*#1+ FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q_1162125015 FH*H*Ole CompObjfObjInfo :PT JVxJVm)#1" FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q \ Equation Native !V_1162125431'6FH*H*Ole #CompObj $fObjInfo!&Equation Native ')_1162125145$FH*H*Ole ( FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qWw 11+d"JVxJVmd"1+ FMicrosoft Equation 3.0 DS EqCompObj#%)fObjInfo&+Equation Native ,s_1162125211)FH*H*Ole .CompObj(*/fObjInfo+1Equation Native 2cuation Equation.39qGXT JVxJVm)#11+ FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q_11621207911;.FH*H*Ole 4CompObj-/5fObjInfo07Equation Native 8_11621202623FH*H*Ole CCompObj24DfyF MIIT=X t "X t"n M t "M t"n zaM t "M t"n >X t "X t"n >0M t "M t"n X t "X t"n zaX t "X t"n >M t "M t"n >0nedefiniranozaX t <X t"n iliM  <M t"n {} FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qe MIIT*=ObjInfo5FEquation Native G_11698343048FH*H*Ole K(X+M)"X"M[] t "(X+M)"X"M[] t "n FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qg,^ MIIT*=CompObj79LfObjInfo:NEquation Native O_1162120800=FH*H*(X+M)"X"M[] FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qOJ MIIT Brulhart =1"(X Ole RCompObj<>SfObjInfo?UEquation Native Vkt "X t"n )"(M t "M t"n )(X t "X t"n )+(M t "M t"n ) FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q_1162120971,BFH*H*Ole \CompObjAC]fObjInfoD_Equation Native `_1162121811GFH*H*Ole dCompObjFHefpF MIIT Brulhart =1"X"MX+M FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qObjInfoIgEquation Native h1Table{SummaryInformation(Lk[ MIIT Brulhart *=X"MX+MOh+'0 0 HT p |  <Hrvatska pred vratima Europe: trokovi i koristi prilagodbervaLorena kuflir2>rrܤ12pȜ`!rrܤ12pȜ:`@C0xcdd`` @c112BYL%bpue31Dd Xb  c $A? ?3"`?2/y%-qH`!/y%-qH X+ vxڕR=KAr1 I#0>ҟV0)"D=wvbܽ7,f@'!!c1 P-VZ:ˠs !%CV@}"%jtNӚtYJcTtLezbV$Z(LFE}OU}KS^uAE o "g#> ;qlJ()ejG#~Wk-*@{֚vK=SgN >sx:i\\._\,ݽ3iF&#of6dPukDd ` b  c $A? ?3"`?2݅ڑO~$ `!݅ڑO~$  @ WxڕRJA};Irg0!*X"i$~Y*ha} plZ?@tF+鐲R-G]fg,iTXes3!h*HumdF0'ccLkzϷ_/H,C=ﵜmcw\FuLX R?[Z<l^ 0g_X~ nO*Zj{p6peQB8>WF fvDd  b   c $A? ?3"`?2I~6="H^`!I~6="H^  bxڕR=KA};.D3H۫-Lp!=.6 _`/"3sgw%…{779294F$A4Uh],0+oDռ%%x%sLLq3>%I:OVZMd$ˏk{>ޗξ)K(5}$lvG$49FG7'ze ~rX~b:Kw$ ;^x﷣[Dns ڟ>1:Wr_(t0k@_ޛwATiĝn1b}۠ 6)j@GDd ' b  c $A? ?3"`?2 zY‡<-=m`!e zY‡<-=?b,3xڥOQi;ЇbQ((TP Bic,)7ܨA]°7jӅak+, H= ͽL"$]_˄oDAZXThbNDGp+(;U91íU|'ZCj:OTZ-8#'ȅB! ^`#zZآ]-ڗ$]qq=}$-s4Π| ʊE!|֥Iߌy8OC'1g %K7~{se [`eIW6/{xΪqfRqGwE~g q|VXz=I&U;E{Cgx֪O-sRw ap~3 Nxui)y [}L@a G0+5;pǚN8T4V\=L %ܼ&15LO |,XL*Dd @b  c $A? ?3"`?2t]|厈\c@JP@`!H]|厈\c@Jl , hDpxcdd``$d@9`,&FF(`TKAGRcgbR m=@˸jx|K2B* R8 :@u!f00˂XL ,HV&Vro&`M9 +ssF\OUuXs=FF\\;y@Z+1O yL`AFVBu{8!,))"  3A_@2!i 6paZZ@{q<W kp O@`Bb,/|MUEUޔ" ;]|9CϼTGQ)!'*Ë k{B&"**~q.(u wpJ׀{TY^y /Fv_˓ Z.q. n``;F&&\"CX1xYAC=z0W"[Dd b  c $A? ?3"`?2<pmqȑ0Xj `!<pmqȑ0X|@hxcdd``$d@9`,&FF(`Ti A?d-P=7T obIFHeA*CPD.#l(v^KI }}7Ӫ'I9 @6R1@pT9Pj#~#l ѕĘ7kv$s@FBm5$47$37X/\!(?71;!2A]/2ƿ G\yN(lgpx9q>2BOAi zbqE!6d&ܞ׀A|-O.h:e 0y{@#RpeqIj.HA $Ӊr0b(.CDd 1b  c $A? ?3"`?2LJ|v*G i#`!aLJ|v*G V 4 P/xcdd``^$d@9`,&FF(`T A?d @˸jx|K2B* RAp_L ĺEbcX CT,227S21d++&101z݌ 7qpxjV[U@| 8SU0lf'ש(_AuoX Ig!ȄJ/}5QhPo#YP̯fi7@wDȣ**j>7$TTXTی$6$tJ~ E0>*[ďDPfAU u|==C_P 27)?(p2* TK~pcĆB-d{r8d@|m8_WY~6,-T*E#|֓ ZqK)p;TcdbR ,.Iq1(2t$S1cGcf~ȼDd Db  c $A? ?3"`?23gLdim,jX&`!3gLdim,j#` A6xڝSKA~3[*Emѥ^Ht`DJtTAȌ(O :EF":tD~m懨YfyLힰB`ݤ QB$"4P+&j_Mߒ~5/c~2:;Yȕ"+Zف JQ#Z`VBk=0LT@!yX;h절wL)َ(Y>|}vKv>;Y)dP1I.WFW!XvF>xX[kmX96nxX#_pSRh1Z&[s[k/R'Y)s,#[?L@4>]fDd 5b  c $A? ?3"`?28 ks컁XX0+)`!8 ks컁XX0f 1%xڝR=KA\LP"b/  "ArH@8;ADl-XX';w! 䎽{ۙek&>01@Șz',X3/\G" 4Hk$M!.R f/ݧhn 9`+VX|uRڅ)dNF,~rP]|=|y[EǏpV:s{u!b,FhE`\k,+{;d5Wcs$Y,&>fkjLyG]J#io!o n螿3BZ*02>[o HyF!Y M6U Dd A0  # A2lF큒s_{Y2ܛ+`!lF큒s_{Y2ܛخ6 AAH)%sx[ml5> )I*.\lC 0A͟6?! M!TR%T.|HT*HQ"ە*>~D"K"G#μg|PԳO33̻9JBc"i39Z[IEZ(oT #T]Ȫ}ڽjs7GrL&ꥌR6__!-gnYtT*V) _,5{jrʔNLR)]m2s2AjM*h%vwB|^yȧh;Ofƛb_T|}<}^n<3 $)ޏvHav%yr셲\>_>_>_>_>{EMRg&7_Da!WybSju#u1e4-.tW=~ʲs}.ɳtu L̩J1=\Q@gQwL{bV>=9JrX{[W뜣Wf.qe7nڑkG k4FEnr;KK@\*3IZZE%U{QO+?T}[}şwKܟiW8nMj 8Man+tN0C6o|Ăst`^(xmZC P|y@W/Fvw^͈eyip7ZQ:Plf-m^g4@XoK&o`ޅPQ@ !(sdb^ȭfCj\ɱԜg?OΠ7q(lSl+kh΃㼎P8u8@fuloJaze9@!uƬ'cm]-Mۗ?O.aD4{ xpQ P`q"= P|pZO~⭀O 2ׄ _M|Zk5?یffYAnvڑF(r@nrI5>&@.N3yA|- 8po#6r wDwddyG; X rW{8p_ wdw{ we 㡜1^xa/*.l'qt&ƏFyg6i71x?0۔\sF;.ǵd rk|5{2=s1}K=.zF^?T uxIs=MOS|e\]R ꤸ ήX1q5!USo{*LҥV}8OTDaԚOG;c}ݱ(iDR*޿gA]F{adoЊ[dB{5&b{bHKNճ7|_SZϗ\*P~\]XU4/WϊRߊҨ8 jcW0?w[E"_MäB={ξVZ"Fgi_q.%9wy㣓l>Y_~5vui|=-̂q彿3̼-r_[s;Bbz[>F؟R̿%zMge'hK>r,^BL܊ٓQj މ^`lpYe J$qZMm=p۪͞fO`q?$.Dd A0  # A 2+N5%fܮ-ي<5`!N5%fܮ-ي) AAH)%xZ]lTE;svZ5TiRRڠEbh V1F5ntiݦ-B OI4 "&JJB&P_HDI&:?wfnwK63̙3ߜ{fB`\Z"P31 K)V3uaX-ZK筦 B;c Z7 ٦ Aւc:(SHj<2-!׈X`K}h/H,}Dسk*efNOOk,6Zxm;$RS ra2#wVi;*&3tRH˾Znd<沌LPrge|ҟGK|.l_ʎ/6_dq㬓7*f6j%~ؼu91aW'qn[DHpgB,TVLYA0L!dAVJ!-b!er\c>j@ O5ard5-٦X.#]F Kj,11cPaǠCc z qNbԺY>>0?Iw e#:`Kji0Dž$A1)! 0&A!ZgB)!G:a Uݔy-.O\.~)P|2Nu!r\p9!2t4=|aF4 Y܆fąb/I4 .svxYՍ-! ٧g"[WB(N ٢uA!w l(!Ⱀ_^cƒ;>X&އKj,y|U:~F 9m7PX#Vq ǮjN 9}j)L80+dc=Wd^ )q:,m\1VC~nA@ CSrVkŚ=I$p<(lxpMlH; nYW`?Eq,mxogK!Vm"<;514Yv[y߳]A~A?l;2i]lo$cFlW z{ە2f|#3o/;jgL!vn,[b|YFyq&D+/ۀtݭ9v}l64탤whQBNnn8k( rqC[[[x}[s; _i) jas>ge`BlbsL.U&6E&f9-N8ϭk P=R3Jk2u[q-.i[+HDL .OZc_Bzzb75"bzDd A 0  # A 2#bWmƔG0<`!#bWmƔG00 mA; xZmlE~gvZh !Զk)  *MǢZi DM0F/?mP%D)A$0~q &uwwvzǕGϯ3;3;;00he`Up[+'Yn=w9$_T}^bg<;^W)^ğ͸Ügԫoc`LLoxŁMFD=vO ꅌ?CEZBGճ"ԯ*0#;%x4L464;~bn!ro3_cs]&*]庹亹J]:: \@pR:G(g[CGKZK].d&ПTm܏TR^cˆAj>~,%|2!N#'BZImheYlKl'4e! \~uAEP6k vE V~ŃPv!dv􅠞IP"m"ʶA e'|G>-{[BP~dNN^& ʆSe lCKl;A{ XA{cg >$meC-"| ʆPΏ .ȟc7 "Ѳ ʆ޻@&(zo [L,BƜc&J#%r. C]wvh{XC]t7 99N [㕜Cr]nYr_r_rXFҫ-y$wgܿS7/%`'~6?RӢhuSyMW×GW'I$~5|*ߡqG@Ϡ}"ޱ]t>zp"EڟfI+4J1OWvDh'5Ϣ]˃Ϣu5 %[bczojTxQ'V[Y%4dؙ hnLyw!d$ Gf_49r"Su|/2"PZQ [4fmNRtd ?5uh o2d ,;ؚISdh|j&{KJ - Ң\Kȟy%\xPgu~ (d5~#aTXF5A<궝K- i+'0F˜*tVh,ҳќ{ \h23yfO緇씫PP۹{~Ny{o}nxx7fApr FдW-4O[C`Y^c3m{B>;r$B7e?#~(D!Z)J9# 0µp(-¨աbyաb/zy=!ul9eJ*{Z]Iȍ2/uhn+Ne2_ۮ 8抹@sÆTvÜF`Py!TqʪSbS `^߫X=I/(Bx;.nzwi*mHgAv&MB:v506,QR1k׈|cŪMCG?ejIubWI%fG,nhdg0\Rʍ(_4['ƛ6tQ oΞGz;6g[ZR}~6t Ey5?ãN-gzgOx)*~xׇҬ֙m#U=Ktoo.)-;~#RΞSoXBn~~6O[]r!KX9jW,qmmmUm-QP{G匶J쏚bߞL˭[9Us}Xktg};ʮ+/Q[|u?[jD=%B+2wo1FGl_K2p?m]o[d{~: [ yX$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 akdL$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lav$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdO$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdS$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdW$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkd[$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkd_$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdc$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdg$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdk$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdo$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkds$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdw$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkd{$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkd$$Ifl LT "/(g,C18      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxy{|}~8 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdǃ$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdLJ$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdNj$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdǏ$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdǓ$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdǗ$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdǛ$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapdv$$If!v h5585555555 85 #v#v8#v#v#v#v#v#v#v 8#v :Vl t15585555555 85 apdkdǟ$$Ifl LT "/(g,C188 t01((((44 lapd$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Ta$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<$$If!vh5 58555)5T#v #v8#v#v#v)#vT:Vl t(#5 58555)5Tap<@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHV@"V vfNaslov 2dd@&[$\$5B*CJ$\aJ$ph>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisax@x q /Rasterska tablica7:V0>@> 3G Tekst fusnoteCJaJ>&@> 3GReferenca fusnoteH*4U@!4 *< Hiperveza >*phRO2R *< Naslov 12dd@&[$\$5CJ2KH$\aJ2POBP *<Standard (Web)7dd[$\$CJaJ0W@Q0 *< Naglaaeno5\DP@bD 'y)Tijelo teksta 2 dxF^@rF OStandard (Web)dd[$\$8 @8 nPodno~je  p#2)@2 n Broj straniceeTVɀ>Tair˃7è u 7 .+!     .+++  :q! "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& v\s "& "& "& "& "& "& "&|/ (0:?IQV^efkq2w|~bغ"AXS  xy7YXeq@NS S[\Qz{^ _ d f @ARS!>%?%''**--000055:>>?9@:@;@<@L@P@@@A*AmAAAAAAABxByBzBBBICJCKCLCMCZCCC>DDDDE9E:E;EXFYFJJKKOOQQTTTTVVVVWQWWWZZ0\1\5^^_ _``cc[ccccceefffgggghhhhijjjjjkkmmooqq rr0r0sSsqsrsttuupvqvyy |||T|U|{~|~^_\]׊؊ߐ:<PR;<<=12}~yzӧԧZ[dlv~ծڮۮܮ !"#$%&'4?@ABHMNOTU^cdefguvwxyƯʯԯ #)*+9:@ABCDVbcdetz{|İŰѰҰذݰް!"#()6789:HIJKLMNOPQRYejtʱ˱رޱ &'()*+,-./0789:;<=>?@APVW\ghmnopq{|}~ʲ/ѵҵ/017@HQ[\~Զնֶ׶ضܶݶ()*+,BCVWX]^_uvƷǷȷɷʷ!"',-DEKLMNOfg~¸иѸҸ+,@AOPQhiuvwxy~ǹȹ͹ιҹ׹عqֺ׺ ]^QR[\./@AJK%&Z[ yz12uvabBChi^_wxK(#B?000000000000000000000000000000000000000000000080000000000 00 000000000000 04  00 00  00 00 00 04 00 00  00 00 04 00000000 0000000000000000 04 000000000000000000000000P0000 0 00X000000000000`00000 0 0 0000000000000000p0000000000000000000000x000000000000000000000000000000000000000000M900000 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 0000 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 000 M90C000000 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 0000 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 0000 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000 000 0 00 0 000 0 0 000000000000000000000000 00 0H000000M900M90000000000000000000M9000M900E0M900 E0M900 XE0M900 p=EM900M90000M900 EM900ES[\Qz{^ _ d f @ARS!>%?%''**--000055:>>?9@:@;@<@L@P@@@A*AmAAAAAAABxByBzBBBICJCKCLCMCZCCC>DDDDE9E:E;EXFYFJJKKOOQQTTTTVVVVWQWWWZZ0\1\5^^_ _``cc[ccccceefffgggghhhhijjjjjkkmmooqq rr0r0sSsqsrsttuupvqvyy |||T|U|{~|~^_\]׊؊ߐ:<PR;<<=12}~yzӧԧZ[dlv~ծڮۮܮ !"#$%&'4?@ABHMNOTU^cdefguvwxyƯʯԯ #)*+9:@ABCDVbcdetz{|İŰѰҰذݰް!"#()6789:HIJKLMNOPQRYejtʱ˱رޱ &'()*+,-./0789:;<=>?@APVW\ghmnopq{|}~ʲ/ѵҵ/017@HQ[\~Զնֶ׶ضܶݶ()*+,BCVWX]^_uvƷǷȷɷʷ!"',-DEKLMNOfg~¸иѸҸ+,@AOPQhiuvwxy~ǹȹ͹ιҹ׹عqֺ׺ ]^QR[\./@AJK%&Z[ yz12uvabBChi^_wx00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0000 00000000 0 0000000000000000000000000000 0 0000000000000000000 0 0 0M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900000000000000000000000000@0000000000000000M900000 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 0000 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 04 000M90E000000 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 0000 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 0000 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00 00 00 00 04 00 00 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00H0H0H0H0H0H0 %%%%%%%%%%%%%%%(.*@2@(FO&\fmyԑޝ6^F8P v Ybo(xЮ"6v>>/OvR*+-./023458>Bjpqrsuvwyz{}~v,"&z~>F<`8:<lnDF  NPTVRT~02r+@RvR,1679:;<=?@ACDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghiklmnotx|tRVVVVVVccccccccc dd dfffffffggkkkqrrr&r(r0sDsFsSsgsisuuu::::::::::::::: !(!!8@0(  B S  ?,}RV~RV,RVlRV RVRV ,RVlRV RVRV,RVlRVRVRV,RV lRVRVRVTRVRVRVRV TRVRVRVRVTRV RVRV RVTRVRVRVRVTRVRVRVRVTRVRVRVRVTRVRV))288ccII99SS]T      !"#$%&'()*+ 1<<@@! iiOOAAYff\   !"#$%&'()*+V,,*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/B++*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region=!!*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName= *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceTypeh))*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttags9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagstime 364HourMinute,+,),),),+,! ,),+,+,),! ,),),, !,,,+,+,+,+syz GHcd56lm|~QWX`abz|eh  \ _ 3 5 C D e g c f   ` a s t   $ & g i   ./MO EG#$GHegwx@AWXce FGST $&ceRS 89GHmo  PQXZ  ac)*;<^_jkstz{CDOPst *-67\]  fg    > @ [!\!!!!!!!!!""%"&"A"B"C"D"d"f""""""" # ###$#&#7#8#<#=#?#@###############l$m$$$$$$$%%=%?%&&"&$&&&'&&&&&&&&&&&&&(')''''''(((2(3(A(B(L(M(g(i((((())&)()Q)T)k)l)t)u)))))****R*V*p*t***********+++ +X+\+++++++++++,,2,3,8,9,y,},,,,,,,,,,,,,,,--$-&-2-3-^-_-----5.6.7.8.U.V.]._...R/V/{////;0<0n0o00000#1$1.1/1B1C1L1M1m1n111/202P2Q22233/313H3I33344X4Y4r4s4x4y44444555555*6+6s6t6|6~666L7M777778889&9'9Z9[9s9t9}999999U:g:::::::;;;;;;<<<<<< = =====&='=1=2=<===V=W=`=a=h=j===f>g>r>s>>>>>>>*?+???@?x?z?????8@<@AA)A*A1A2AtAuAAAAAhBiBxBzBCCICMCsCtCxCyCCCCC_D`DDDDDDDDDEE9E;ErNrOrvrwrrrrrrrss0sJsLsOsSsmsosrsssssEtFttt uuuuuu vvv vBvCvpvqvtvuvvvvvvvqwrwwwwwwwwwixjxxxxx y$yyyyyzz!z"z-z.zVzZzzzzz({*{D{E{{{{{{{ ||5|6|C|D|S|U| } }+},}}}}}}}}}-~.~9~:~D~E~z~|~~~QRVXghlo :;CEjkwyɀ̀wyz{ ')46>ATWadilru؂ق $%()EFOP˃΃cefg\_acŅƅՅօ+,57>?ACST^_ņƆ45JKRS\]5689=>@AʈˈՈֈ+,=>yz։׉+,`b׊؊IJ=>QRSTpq:;XZ`a܍ݍcdxyƎǎώюefhirs|}ȏɏLMPQ_`}~ݐ,<ACJK[\ 78ST}~Óēʓ˓ӓՓ()23EGԔՔݔ =>@Ast{|—HIORWY`aqr23ij™ə˙Йљtu !ij67;<de () /0UV_`ßğΟϟ؟ٟ  9=BC[\9:RSޡߡ,-12DEdejk|~âĢJKab|~ #&/0BDxzƥǥ֥إXYgh¦æѧէ:;ST]^lmruvwxyèŨ 012369^aij~ѩҩ./01uvxz '(FG[]^_dexyz{ج٬۬ެ35STwxۭݭ/024Ykڮܮ'?ڲ۲$&()-/BCxz|}giz{}~δϴ eflnrsϵҵ .1[\~Զضܶݶ ijoqºֺغuwhiACOPTU[\klܽݽ 34DErsǾȾ;ξ 8:ij>?DEuvBCDE BD|~YZ<@ef\^./vw )*RSKLXYij{|%&HIqrtu&)ADFIPRY[\]fg9;<=lm,/JMPS[\qr "./DE_`-02568@AWXJK^`,- 24`c~%&LMbcTWX[ij~ !89 +,LOhknqyz !$'02`aacuv GIabpqoreoreNormalLorena kuflir6reMicrosoft Word 10.0@.@~q@D@lm5*!"%՜.+,0 hp  \Ekonomski fakultet ZagrebtwA <Hrvatska pred vratima Europe: trokovi i koristiDocumentSummaryInformation8sCompObj{k prilagodbe<Hrvatska pred vratima Europe: trokovi i koristi prilagodbe NaslovTitle  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q$&BCMNghgiswbeFH^_depq47OQijlowx !?Aad 57^a|{}7;>34JKmnrstu>? 12TU\]vwbdmn ;<>?JMst/0TUWX13UW'*npwx'(\]0189"%yz./ADMNqrtuAB%&34=AdyRSZ\PQy|] _ c f ?AQS!!=%?%''**--000055::>>??8@<@K@L@O@P@@@@@AA)A*AlAmAAAAAAA@BABwBzBBBBBHCMCYCZCCCCC=D>DDDDDDDEE8E;EWFYFJJKKOOQQTTTTVVVVVVVVWWPWQWWWZZ/\1\4^5^^^_ _``ccZc[ccccccccceeffffff ggggggghhhhhhjjjjjkkkkmmooq r r rr,r/r0r/sIsRslspsrsttuuuuovqvyy ||S|U|z~|~]_[]֊؊ސ9<OR:<;=02|~xzҧէY[cdkluv}~Ԯծٮܮ'34>BGHLOSU]^bgtyůƯɯʯӯԯ "#(+8:?DUVaesty|ðŰаҰװذܰް #')5:GRXYdeijst~ɱ˱ױرݱޱ %06AOPUW[\fhlqz~ɲʲ./еҵ.167?@GHPQZ\}Ӷض۶ݶ',ACUX\_tv~ŷʷ "&'+-CEJOeg}¸ϸҸ*,?ANQgity}ƹȹ̹ιѹҹֹعpqպغ \^PRZ\-/?AIK$&Y[ xz02tv`bACgi]_vx JM'*"%AD>AQQ:;PQJK',%&Z[ yz12uvabBChi^_wx;<=>-3STHJSTkklm rt%(dilqtz{8A#%13<=>?Lorena `kufli!)k^+;8MDqIJ2Ef QLH^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`5OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHIJMD+;!)f QL5&{n6CO2 Q80t-nc>_("4h9KJ#RbX[i9~\+@QW!cE/j@d;VxH@ &P=8q-*v #6 1 % c MN^ j1 v x]  E5 a_ NO [Z ldn [< oq #;q=.VC[qF } Dbi h!5-[O&e[wVYjW X'\bU]$O) HT@Hj BVFhR nOTLJ<) /^[8:t1cTrdRw y2G\'LLyElY(5r$:KygVsE:Rp 'Z)+^3 ;`6o#Ko|Qzc 'G^_94B 6~ r 9:!op">e""F"p7"/"I4 v%-#B#FY#0#^ZC$!$$4%GJ-&7&X&4'O_a'!?f''s'm(d(%6(q()j)= *<#*ud$*a1* *T*!?*=x@+l[+"+sW+n9S,5m,W,!d-a-y-Y;-x.J'.x+. /S,/j"//%h/'0+?0* 0e0R.0,1j81RWO1MR1Nm1U171u112Dy%2Pd2d2T2M022!>F32I33O 3I4 y4)P&4z=W4a4g44B5iI5|]5G;57b5BI6i^6~p6?6c>6P6w6q6%7x07Oh7Z7S7e7X88e-8}O>8o#8t9N9l59 9.9`>2:)H:#:R:j ;1m ;gV;4;k;{;vr<%G<5<^<XJ<}y=un=x4="=5~f>b>`>>>>P>:>;?0o ?[_?y?r?PN?#@06@r@e @C@/@qAzAMAAfOB*B]B5uBe;BEBCBZC `CRHCgCnCfD|dDDU+EUJF]F\ G%6GOG GZLHceHE2IS`Il$K,^VKK`+LD;L2@mLLkAMQzMn:MdNYNnNzFO/OneO5O^dZP/~P`P[P+PsNQZhQ( QUQ[QC7Q MRxR_ARORqR R*YS8|SS TR^T/OTCTETT zU{'U7ZUjU VU V3x5VuCV_hV3W`W1EW NWlWWGW8oW Xn2X.*Y gY1%uY:Y&#ZFY1Zb$6Z9Z|ZnZQO[[ \V\r:\`\|\U>]&^]6l]FC^U2_fu_>_N_h#`?9`Xb`af`Els`8`v`O aEaaaVa2rawa;a(bMMtb|0c15c cB c1 d `d-@dG/e7_eueLedB+f~Xf_6mf8f\Qg4d g gb&gamg[Fgl6gIhZ\hVFhE>hPzhiueioiiBjEPjwj(jj*T3k56kk.2k:Llm:Om.Ymdbn[NoAIoo[/pjnpxpUqyq}q@/rf0r9@Fr`rmer-2r|$sfgtssZqssCsFsILtV,zt[{tlt"9tDbt6t,u,uOulubu>u@u3yupv49vlvmcw>iwXsqwJjw}wCw"@w"wqt"x0x xC y)JCy}y-`yeyJnyCzBzF$&{:{I{\B |7XS|h\g|+| }~t}$}co}h}e]}Q ~ .~Q}~ ^~8_ a43sq^^w96zc` ,Km[\ g Sw 2! BEgH!7g"S#v^.v/OZbw Km!qM$i$/%?j''y))U+,l,"-1-=*.q /m{/"0n02H19!3)30]8pD9]^9:f9 ;:;<;*<:<==pT=Ei=5W?!:@sABC35CECgCDDt G!G!G-G!Hk2HgMI}vJn4KdKLrO]O LP R}0RTZS"TjCTBU+{U:UWn[g_nr_C.`2`9`ADalpcfvfhiFiX^j;@k4ng{s0teYtfGvvvwNww+yzzo7zS{n{@|A|L|i|~:#z^4nYk%"Z?F;|HhL-<_oZ3G3!UV5MKw>Lbg&}<AxLjHEWV7n{,tca cqW"g#>$pN )z [@#'+[Ore \pd5JmE8^%y `:ZI(y< zM27lG CbT] 8.}o8l &iT)]Rfiy:V"'[}Q }H,:: *F[P;Mw!z ;Ab;]\%?9@L@P@AAAAxByBzBBICJCZC9E:E}{~PZ[dlv~ծڮۮܮ !"#$%&'4?@ABHMNOTU^cdefguvwxyƯʯԯ #)*+9:@ABCDVbcdetz{|İŰѰҰذݰް!"#()6789:HIJKLMNOPQRYejtʱ˱رޱ &'()*+,-./0789:;<=>?@APVW\ghmnopq{|}~е017@HQ[\~Զնֶ׶ضܶݶ()*+,BCVW]^_uvƷǷȷɷʷ!"',-DEKLMNOfg~¸иѸҸ+,@AOPQhiuvwxy~ǹȹ͹ιҹ׹عֺa0k8k8i0i0i0i0i0k8i0a0S0@1M   "#$&'(*+./45678;<@BCEGHKLOPRTUVWX[]^_abcdefiknqrwxyz{}pp p@pppp p"p$p&p(p*p.p2p6p8p:p>p@pBpHpLpNpPpTpVpXp\p^pdpfppprptpvpxp~ppppppppppppp`@ppppppppppppppppppppppppppTUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana?5 z Courier New;Wingdings"1 vb&c&tzfM"%!w"%!w!~4d3qHX-?U;Hrvatska pred vratima Europe: troakovi i koristi prilagodbeLorena `kufliLorena `kufli